Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mini kompostište
  • 02.01.2017. 20:00

Kompostiranje u stambenim prostorima

Ukoliko želite da smanjite količinu otpada koju sami proizvedete, a živite u stambenoj zgradi, na jednostavan način možete kompostirati i u stanu, odnosno na balkonu.

Foto: Lindsay / Flickr
  • 5.229
  • 560
  • 0

Biootpad iz domaćinstva čini trećinu ukupnog komunalnog otpada koji stvorimo u toku dana. Većina ovog otpada završi na deponijama i ostaje neiskorišteno, pa negativno utiče na životnu sredinu. Jedan od najboljih načina za iskorištavanje biootpada jeste kompostiranje i proizvodnja kvalitetnog prirodnog đubriva za ishranu biljaka.

Pored toga što kompostiranjem smanjujemo negativne efekte i posledice na životnu sredinu koje stvara otpad, proizvodimo humus za biljke koje uzgajamo u svom domaćinstvu. Kompostirati možete bilo gde, tako i na balkonu u stambenoj zgradi. Kompostište može biti veliko koliko želite, pa vam eventualni manjak prostora ne bi trebala biti prepreka. Ukoliko želite smanjiti količinu otpada koju sami proizvedete, a živite u stambenoj zgradi, na jednostavan način možete kompostirati i u stanu, odnosno balkonu. Život u zgradi ne bi trebalo da vam bude prepreka ukoliko želite da napravite mini kompostanu. Ako na balkonima možemo imati mini vrtove i i ukoliko možemo da uzgajamo povrće, može se naći mesta i za mini kompostište.

Mini kompostište na balkonu

Svoje mini kompostište najlakše i najjednostavnije možete da napravite koristeći plastičnu kantu s poklopcem, čija veličina zavisi od toga koliko prostora imate i koliko materijala želite da kompostirate. Kanta ne mora imati originalni poklopac, bitno je da kompostište nečim poklopite. Kantu/posudu u kojoj kompostirate, smestite u deo balkona, koji je najviše u hladu i nije izložen suncu.

Kantu izbušite na donjem delu i sa svih strana u udaljenosti do 10 cm između rupa, a promer rupa bi trebalo da bude oko 5 mm. Ovo se radi da bi se obezbedilo prozračivanje, a na dnu omogućava i oticanje viška vode. Ja sam za kompost na balkonu uzela kantu koja je fabrički dizajnirana kao "rupičasta" (kanta namenjena za odlaganje veša), a kod koje su ove rupe veće od preporučenih, ali nisam osetila da je to stvorilo problem u samom procesu kompostiranja. Jedini problem koji se može desiti jeste kad mešate sadržaj u kompostištu, da deo izađe kroz te otvore i time napravi malo nereda, ali i to je zanemarljivo. Ispod kante možete staviti i neku posudu/tacnu zbog eventualnog proceđivanja i rasipanja sadržaja.

Pravila za kompostiranje su gotovo ista kao i u pripremi kompostišta na otvorenom što se pisalo i u tekstu Kako proizvesti kompost, prirodnu hranu za biljke?

Sadržaj u kanti slažete na sledeći način:

  • na dno kante stavite red grančica drveta u debljini od 5 do 10 cm. Ovaj sloj omogućava nesmetan prolazak viška vode, te omogućuje prozračivanje.
  • Na grane stavljate tanji sloj iskidanih komade kartona. Karton ne sme biti bojen, pa je najbolje iskoriristiti ambalažu u koju se pakuju jaja ili smeđi ambalažni karton. Karton bi trebalo da prekrije grane koje ste stavili na dno kante.
  • Na karton poređajte sloj sa suvim lišćem u debljini do par centimetara, a zatim prekrijte zemljom. Ne koristite klasičnu zemlju za sobno cveće, jer je ona većim delom sterilna, pa ne može pokrenuti proces kompostiranja. Koristite humus, jer je aktivator procesa u komposteru.
  • Dalje ređajte sadržaj, biootpad, na isti način kao u kompostištu na otvorenom, 70% biootpada bogatog ugljenikom (lišće, seno, slama, piljevina, karton i tako dalje) i 30% biootpada bogatog azotom (ostaci svežeg voća i povrća, ljuske od jaja, talog kafe, vrećice čaja, rezano cveće, sveža trava i slično)
  • Na kraju prekrijte zemljom i malo zalijte, pa ostavite da odstoji oko sedam dana, a nakon toga mešajte dva do tri puta nedeljno.

Bez neugodnih mirisa

U svoje kompostište na balkonu dodajem biootpad svaki dan i promešam sa ostatkom sadržaja u kompostištu. Kada mi zatreba kompost, izvadim sadržaj i grubo odvojim zreli kompost od nerazgrađenog dela koji vratim nazad u kompostište. Možete sadržaj i prosejati i na taj način izdvojiti zreo kompost. Vi to možete raditi kako god vam odgovara. Zreo, odnosno potpun razgrađen kompost takođe možete izdvojiti iz kompostišta kad vidite da ga ima dosta više od nerazgrađenog sadržaja.

Prvo pitanje koje većina ljudi postavi i zbog čega možda i odustane od kompostiranja na ovaj način, a da i ne pokuša, jesu neugodni mirisi. Međutim, ne treba da brinete, nema neprijatnih mirisa ukoliko sve radite kako treba. Pazite da je kompostište prozračeno, redovno mešajte i pazite na razmeru suvog i vlažnog sadržaja u kompostu. Već nakon par nedelja primetićete da proces razgradnje daje rezultate i da se u vašem kompostištu već proizveo deo komposta.

Foto: Lindsay / Flickr


Tagovi

Kompost Kompostište Kompostiranje Kompostiranje u stanu Kompostiranje na balkonu Humus Prirodno gnojivo Kompostana Prirodno đubrivo


Autorka

Tatjana Suhajček

Više [+]

Tatjana je po zanimanju biolog. Eksperimentiše u poljoprivredi i svoja iskustva želi da prenese svim zainteresovanim za alternativnije pristupe u povrtarskoj proizvodnji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.