Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredna škola Zrenjanin
  • 16.01.2017. 12:00

Zrenjanin: bio bašta na radost đaka

Zahvaljujući projektu "Za čistije i zelenije škole" u zrenjaninskoj poljoprivrednoj školi pre dve godine napravljena je bio bašta. Na prostoru koji je u sklopu školskog dvorišta đaci se uče osnovama organske proizvodnje, gajenju lekovitog bilja, a zahvaljujući entuzijazmu profesorke Jelene Šaletić mogu da nauče i kako se i zbog čega prave macerati i tinkture.

Foto: Jasna Bajšanski
  • 3.485
  • 986
  • 0

Bio bašta poljoprivredne škole u Zrenjaninu nastajala je po fazama. Najpre je prostor predviđen za nju ograđen, kako tu ne bi mogle da ulaze životinje, ali i da biljke imaju zaštitu od vetra. Potom su postavljene gredice i one su izmalčirane, što je i osnova organske proizvodnje.

To je urađeno u prvoj godini bio bašte. Projekat je trajao od septembra do marta i naravno sve što je urađeno moralo je da bude i dokumentovano, od postavljanja gredica do setve, proizvodnje rasada, sadnje.

Sve se proizvodi u školskom prostoru

Đaci su zajedno sa svojom profesorkom rasad proizveli u školskim plastenicima. Biljke su u martu i aprilu rasađene u gredice. Prvi proces na taj način bio je zaokružen. Proizveli su kompost i glistenjak, koji je, kako kažu, pet puta jače đubrivo od stajnjaka, kvalitetnije i sa više hranljivih materija.

"Napravljena su dva komposišta, a sada su već i gredice napunjene sa kompostom, koji je stajao godinu dana. Odlučili smo se za hladno, a ne za toplo komposište. Jeste da mu treba više vremena, ali ne mora odjednom da se napuni već se puni postepeno onim čime raspolažemo. Od svog druga sam dobila dva legla kalifornijskih glista. Glistenjak ćemo sačuvati za proleće. Kada budemo rasađivali cveće i povrće u svaku rupu za rasad prvo će biti stavljen glistenjak. Obično ide šaka glistenjaka za jednu rupu", sa puno entuzijazma priča profesorka stručnih predmeta Jelena Šaletić.

Glistenjak

Ona nam je objasnila da biljke, takozvane zaštitnice vrta, uvek idu uz povrće. Zbog toga u ovoj bio bašti uvek ima dragoljuba, nevena, tagetesa, sitnolisnog bosiljka, jer one svojim mirisom odbijaju štetne isekte. Ponekad se dešava da ovo ne uspe, jer u bašti ima jako mnogo i korisnih i štetnih insekata.

Tada se pravi čaj od koprive i njime se prskaju biljke. Koriste se i soda bikarbona, mleko razređeno sa vodom, smeše od belog luka, ljute paprike. Ako i pored toga ne uspeju da zaštite biljke, kao što je to bio slučaj pretprošle godine kada je zabeležen veliki napad biljnih vašiju, napadnute biljke bivaju izvađene iz zemlje i uništene.

Gaji se povrće, začinsko i lekovito bilje, cveće

Pored osnovnih povrtarskih kultura paradajza, paprike, plavog patlidžana, šargarepe, peršuna, graška, pasulja, zelene salate, spanaća, korijandera, kukuruza šećerca, ukrasnog suncokreta, mesta uvek ima i za lekovito bilje.

"U gredicama smo imali nanu, matičnjak, majčinu dušicu, luk vlašac, kamilicu, zimski prkos, kres salatu. Od jednogodišnjih cvetnica bilo je tu jednogodišnje cinije, ladoleža, nevena, tagetesa. Poslovima u bio bašti bave se budući tehničari hortikulture i poljoprivredni tehničari. Đaci koji pohađaju ove smerove teoriju vezanu za ovaj vid proizvodnje slušaju na časovima. Uče i kako se seje i kako se proizvodi rasad, na kom rastojanju se biljke seju i rasađuju, koje biljke se gaje jedna uz drugu i druge bitne stvari. Ova znanja se stiču na teoriji i vežbama", objašnjava Šaletić.

Na praktičnoj nastavi predmeta povrtarstvo i cvećarstvo učenici imaju mogućnost da sami, uz nadzor profesora urade ono što su u učionicama slušali i teoretski učili.

Rasad u plasteniku

Gordana Arsić je učenica drugog razreda, smer poljoprivredni tehničar. Živi u Stajićevu, selu nadomak Zrenjanina i kako kaže, poljoprivrednu školu je upisala jer želi da ostane na porodičnom imanju i da pomaže roditeljima.

„Poljoprivredu volim. Moji roditelji nemaju mnogo zemlje, tako da mislim da bi u budućnosti mogli da se bavimo organskom proizvodnjom. Jako je važno da imamo što više praktične nastave. Mnogo je bitnije, nego sedeti u školskim klupama i slušati teoriju. Kroz praksu smo za sada dosta naučili o zemljištu, o radu na njivi, u bašti, na imanju. Sada praksu imamo jedan dan u sedmici, a volela bih da ona bude bar dva ili tri dana nedeljno. Dosta mi je zanimljivo da radim u bio bašti, jer sve ono što praktikujemo u gredicama može da se prenese i na veće površine", kaže Arsić.

Bio baštu posećuju đaci iz drugih škola

Bio bašta je duga 18, a široka 12 metara. Ono što se u njoj proizvede, podeli se. Nešto đacima, a nešto profesorima, ima i za komšije i za sve one koji posete poljoprivrednu školu u Zrenjaninu. Đaci često vole da ono što proizvedu i ponesu kući. Najčešće je reč o rasadu cveća. Sve cvetne kulture koje se proizvedu ovde završe kao poklon, najčešće za ukrašavanje dvorišta vrtića i škola.

"U posetu nam dolaze đaci iz osnovnih škola i često se deca zaista zainteresuju za ono što mi ovde radimo. I mi idemo u osnovne škole. Ponesemo semena, supstrat i pokazujemo im kako se to radi. Dakle, uglavnom je reč o obrazovnim ustanovama. Učimo ih i kako da uz pomoć energetskih bombica zimi hrane ptice", kaže profesorka Jelena Šaletić.

Recept za energetske bombice: sitno iseckati orahe, bademe i lešnike i pomešati ih sa rastopljenom svinjskom mašću. Masa na hladnom mora da se stegne. Kada je dovoljno čvrsta napraviti kuglice i staviti ih u džak za krompir. Džak okačiti na drvo, a zahvalne ptice će same doći.

Macerati i tinkture od lekovitog i začinskog bilja

Macerati se prave od lekovitih i začnskog biljaka potopljenih u maslinovo ulje. Kod tinktura se umesto maslinovog ulja koristi alkohol. Kažu da je u te svrhe najbolje upotrebljavati vodku.

"Imamo macerat za sunčanje. On se pravi od zelenog ploda ohara koji se raseče na četvrtine i poređa u staklenu teglu. Gore se stavi narendana šargarepa. Potrebno je da dve trećine staklenke budu pune i onda se nalije maslinovo ulje. Ova mešavina stoji 3-4 nedelje, a kada se izgubi neprijatan miris koji se javlja tokom maceracije sve se procedi kroz gazu i proizvod može da se koristiti", objašnjava Šaletić.

Od profesorke smo čuli još jedan recept koji je posebno interesantan damama, a naročito onim koje žele da se neguju eko proizvodima. Reč je o maceratu protiv bora i za blistav ten. Sve što je potrebno da imate za ovaj eliksir maldosti je šargarepa koju treba narendati i preliti maslinovim uljem.

Protiv svih vrsta infekcija tu je macerat od žalfije, dok se ekcemi leče maceratom od nane. Važno je reći da dokom četiri nedelje ove staklenke trebaju da stoje na toplom i sunčanom mestu jer se u tim uslovima podstiče proces maceracije, svakodnevno se otvaraju i masa se bocka, jer s na taj način oslobađa vazduha. Za razliku od macerata, tinkture treba držati na tamnom mestu.

Macerati za negu i lečenje

Primer iz Zrenjanina je dualni vid obrazovanja o kojem se intenzivno priča kod nas. Od đaka i profesora smo čuli da su đaci zainteresovani za sticanje ovakvih znanja i na ovakav način. Profesorka Jelena Šaletić nam je rekla da u kutku koji su sami opremili i u kojem prave macerate i tinkture učenici rado borave, uvek su puni pitanja i potpitanja. Vole da učestvuju u onim poslovima u kojima sami nešto naprave i s ponosom mogu da kažu "ovo je mojih ruku delo".

Foto: Jasna Bajšanski


Foto prilog


Tagovi

Poljoprivredna škola Zrenjanin Bio bašta Gredice Malčiranje Osnove organske proizvodnje Projekat Školski plastenik Kompost Glistenjak Jelena Šaletić Biljke zaštitnice Povrće Insekti Zaštita Začinsko bilje Lekovito bilje Cveće Macerati


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.