Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Presek 2015.
  • 30.12.2015. 08:30

Šta li je bilo dobro u agrarnoj 2015.?

Obilna kiša na proleće, pa u septembru i u oktobru, a između toga paklene vrućine uz odsustvo kiše obeležje su klime ove godine. A agrarna politika ima obeležje nepogode.

  • 718
  • 724
  • 0

Jedna turbulentna agrarna godina privodi se kraju. Loši proizvodni uslovi, i prvo, obilne kiše krajem proleća i početkom leta, a od sredine leta eksteremne suše dovele su do drastičnog pada prinosa. I uslovi privređivanja su bili loši pošto je ambijent koje je stvorilo Ministarstvo poljoprivrede, pre svega kašnjenjem isplate subvencija i podsticaja, znatno doprineo negativnom završnom bilansu. Pošto ne mogu o svemu da pišem, evo šta sam izdvojio. Slede kratke najave i svedočenja aktera.

Februar u znaku problema mlekara

Početkom februara sam ukazivao na to da na našem tržištu postoji višak mleka, a da su to mlekare iskoristile da obustave otkup mleka od malih proizvođača. Na to je upozorila i predsednica Centralne asocijacije proizvođača mleka Vojvodine Sanja Bugarski. "Trenutno se dešava da je Srbija pretrpana mlekom, da mlekare imaju velike lagere, a farmeri su pre šest dana počeli da zovu sa terena pošto im se otkazuje otkup mleka. Mlekare prvo odustaju od otkupa mleka lošijeg kvaliteta, a to je u većini slučajeva sa malih farmi", rekla je Bugarski.

Irena Jurgač proizvodi mleko u Martonošu. I njoj je, kao i mnogim malim mlekarima tog kraja, Subotička mlekara obustavila otkup. "U optštini Kanjiža zatvaraju se mnoga mesta za otkup mleka, pod izgovorom da u tom mleku ima previše bakterija i somatskih ćelija. Do sada sam mlekari u subotici dnevno predavala 80 litara mleka, a sada su u potpunosti prekinuli otkup. U toj situaciji se nalaze mnogi mali farmeri na severu Vojvodine", istakla je Jurgač.

Da podsetim da je višak mleka na starom kontinetu uslovila zabrana uvoza Rusije za prehrambene proizvode iz Evropske unije. Deo mleka sa evropskog, uslovno rečeno, prelio se na naše tržište. Našim farmerima je nakon aprila i teže, pošto su tada u evropskoj 28-orici prestale da važe proizvodne kvote, nakon što su od 1984. bile deo zajedničke poljoprivredne politike.

U martu dominirala tema subvencija prolećne setve

U martu je NIN fokus organizovao konferenciju "Agrarna politika Srbije". Na njoj su se čuli predlozi kako rešiti probleme u sektoru svinjarstva i mlečnog govedarstva. Ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković je tom prilikom o Nacionalnoj referentnoj laboratoriji u Batajnici rekla: "Konačno je i zaista počela da radi nacionalna referentna laboratorija. Dakle, laboratorija za fitosanitarna istraživanja, mikrobiološko, virusološko, mikološko i entomološko odeljenje, koja radi po akreditovanim metodama".

Branislav Bogaroški
Branislav Bogaroški

Stručna javnost, a i poljoprivrednici su, dakako, upoznati sa tim da li laboratorija radi, a epitet "Skadra na Bojani" koji joj je pripisan sve govori. Uostalom, o tome je 12. marta govorio pokrajinski sekretar za poljoprivredu Branislav Bogaroški. "Sama oprema koju kupite ne garantuje da će rezultati biti validni. A za uvođenje protokola, akreditacija i sličnih stvari koja ta laboratorija, bojim se u ovom trenutku nema, a za koje će trebati vreme", istakao je Bogaroški.

Krajem marta je završena registracija poljoprivrednih gazdinstava, a poljoprivrednici su apelovali, kao i svakog proleća, da im subvencije neophodne za prolećnu setvu budu isplaćene što je brže moguće. Među njima je bio i Josip Mamužić, povrtar iz Ljutova kraj Subotice."Najoptimalniji rok za isplatu subvencija bio bi proleće pa makar neka akontacija. Jer većina ulaganja je od februara do marta meseca kada počinje zasnivanje proizvodnje", rekao je Mamužić.

Subvencije poljoprivrednici nisu dobili ni u proleće, a mnogi su kraj godine dočekali bez državnog dinara. To naprosto nije bilo moguće bez rebalansa državnog budžeta. Vlada nije poslanicima republičke skupštine podnela izveštaj o izvršenju ovogodišnjeg budžeta pa smo tako bili uskraćeni da od Ministarke Snežane Bogosavljević Bošković saznamo gde se dade 9 milijardi dinara neophodnih za isplatu ovogodišnjih subvencija. Savetnik premijera Dragan Glamočić je pre mesec dana rekao da će taj dug biti isplaćen u decembru, a najkasnije u januaru. Ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević Bošković je za novogodišnje izdanje "Poljoprivrednika" izjavila da će taj dug biti isplaćen u martu.

April je doneo najavu promene zakona zbog nemačkog Tenisa

U više mesta 1. aprila je počeo interventni otkup tovljenika za potrebe Državnih robnih rezervi. Svinje su otkupljivane u selu Slepčević kod Šapca, Bodivincima kod Bogatića, Laćarku kod Sremske Mitrovice, Bačkoj Topoli, kao i u Žablju, gde smo bili i prisustvovali utovaru sedamanaest svinja u domaćinstvu Radoslava Lukića u Žablju. "Ova cena nam odgovara. Po 170 dinara je prva klasa, 150 dinara je druga klasa, 140 dinara je treća klasa. Kod mene je sve prva klasa. Prosek 100 kilograma. Sve sam utovario", radosno je govorio Lukić.

Čedomir Keco
Čedomir Keco

Krajem aprila potpisan je Memoranduma o razumevanju između Vlade Srbije i nemačke kompanije "Tenis". Stručna javnost je upozoravala na to da investicije nisu sporne već 12.500 hektara koje bi nemačka kompanija trebalo da dobije na korišćenje. Već deset godina državno poljoprivredno zemljište kod nas se izdaje u zakup poljoprivrednicima licitacijom. Tim povodom agrarni analitičar Čedomir Keco je objasnio da po postojećem zakonu Tenis ne može doći do državnog poljoprivrednog zemljišta. Toga je bio svestan i predsednik Vlade Aleksandar Vučić koji je najavio izmenu zakona da bi se izašlo u susret nemačkom investitoru. "Mi po zakonu nemamo mogućnost prodaju državnog zemljišta, ali ćemo promeniti zakon i omogućiti dugogodišnji zakup", rekao je tada Vučić.

Bilo kako bilo već tada, krajem aprila, poljoprivrednici, njihova udruženja, analitičari i celokupna stručna javnost sa nestrpljenjem su čekala predlog novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu kao i ugovor između Vlade Srbije i Tenisa. Najviše zabrinutosti je u opštinama Pančevu, Kikindi, Kovinu, Zrenjaninu, Vršcu, Plandištu i Žitištu u kojima bi nemački mesni gigant trebalo da raspolaže državnim poljoprivrednim zemljištem. Vreme će pokazati da će prvo nacrt, zatim predlog i na kraju Zakon o izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu biti predmet spora između poljoprivrednika i ministarstva do kraja godine, odnosno do usvajanja zakona, a gotovo je izvesno i nakon toga.

U maju Ministarstvo poljoprivrede obeležilo prvu godišnjicu rada

Đorđe Bugarin
Đorđe Bugarin

Krajem maja ministarstvo poljoprivrede je obeležilo prvu godišnjicu rada. U svoje uspehe su tada ubrojili početak rada Nacionalne referentne laboratorije, povećan izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, naročito svinjskog mesa u Rusku federaciju i Zakon o predžetvenom finansiranju. Predsednik Udruženja poljoprivrede pri Privrednoj komori Vojvodine Đorđe Bugarin kaže da je najveći uspeh aktuelne ministarke Snežane Bogosavljević Bošković to što je uspela da se održi na čelu ministarstva godinu dana. "Ono što se desilo sa uvozom svinjskog mesa, ono što se dešava sa uvozom mleka, agrarni budžet nije ispoštovan u zakonskom obimu od 5%, strategija razvoja poljoprivrede nije ni malo odmakla od onoga što je doneto. Nije donet nacionalni program za ruralni razvoj, program za razvoj poljoprivrede i moglo bi se tako u nedogled nabrajati", istakao je Bugarin.

Leto je donelo gašenje IMT-a

U međuvremenu su prošli i žetva pšenice, a i javne rasprave o predlogu zakona o izmenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu. A sredinom avgusta nakon 61 godine, prestala je proizvodnja u Industriji motora i traktora. Kada je reč o traktorima IMT-a poljoprivrednici uglavnom o njima govore emotivno. Među njima je i Rafail Ruskovski iz Kucure. "IMT 533 je prvi traktor koji sam vozio pre 40 godina. On je prisutan u mnogim gazdinstvima. Svakom imanju je potreban mali traktor. Mogli smo ga tehnološki unaprediti i izvoziti u bar 50 zemalja", ocenio je Ruskovski.

Stručnjak za poljoprivredne mašine, profesor u penziji novosadskog Poljoprivrednog fakulteta Ratko Nikolić godinama je sarađivao sa Industrijom motora i traktora. Podseća da je ta fabrika proizvodila traktore po licenci Masej Fergusona, a najboljeg kvaliteta u klasi od 30 - 60 kilovata. Kaže da je od 400.000 traktora u Srbiji, čak 300.000 proizvedeno u fabrici IMT. Tvrdi da je uz mudre strateške odluke ta fabrika mogla da opstane.

Otkupne cene u žetvi dodatno su užarile ionako vruće leto

Sa početkom žetve suncokreta poljoprivrednici su negodovali povodom naglog obaranja otkupne cene te uljarice. Pojašnjava predsednik asocijacije poljoprivrednika Banatski paori Jan Husarik: "Već je počela otkupna cena od 42 dinara po kilogramu, oni koji su prvi predali dobili su uplate na svoj žiro-račun. Kada su Viktorija i Dijamant spustili otkupnu cenu na 36 dinara po kilogramu i stranci su spustili otkupnu cenu."

U septembru obeležena "godina zemljišta"

Zemljište je najvažniji resurs u proizvodnji hrane. Kako kod nas tako i u svetu. Sve ga je manje, a i lošijeg je kvaliteta. Zato su Ujedinjene nacije i proglasile 2015.-u godinom zemljišta. Povodom toga početkom septembra je u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo na Rimskim šančevima organizovana konferencija gde su stručnjaci te kuće, upravnici poljoprivrednih imanja kao i čelnici ministarstva poljoprivrede koji upravljaju državnim poljoprivrednim zemljištem izneli ideje kako poboljšati stanje poljoprivrednog zemljišta. Rukovodilac Laboratorije za zemljište i agroekologiju Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Jovica Vasin konstatuje da se kod nas generalno loše gazduje poljoprivrednim zemljištem.

Jovica Vasin
Jovica Vasin

"Obradivo zemljište se smanjuje pretvaranjem u građevinsko, izgradnjom infrastrukturnih, saobraćajnih i energetskih objekata. Problem je i zagađenje zemljišta, a zatim smanjenje organske materije. Mi ozbiljno treba da se zapitamo da li je zemljište u Vojvodini plodno, kako se tvrdi. Istraživanja pokazuju sasvim drugačije", istakao je Vasin.

Istraživanja pokazuju da je na polovini obradivih površina u Vojvodini sadržaj humusa ispod 3 odsto, što već predstavlja ozbiljan problem za poljoprivrednu proizvodnju. Glavni razlozi za to su paljenje žetvenih ostataka ili njihovo odnošenje sa parcela radi iskorišćavanja kao energenta. Ne treba zaboraviti ni neadekvatno đubrenje stajnjakom kao posledicom devastiranog stočarstva.

Problemi oko cene šećerne repe

Ove godine kod nas repa je bila zasejana na 40.000 hektara, što je manje nego predhodnih godina. Njeno vađenje u pokrajini je počelo polovinom septembra. Prinosi su bili manji u odnosu na lanjske. Uz to poljoprivrednici se žale na način obračuna kvaliteta. Milan Tatomirov godinama proizvodi i predaje šećernu repu šećerani u Vrbasu. Nakon prošlogodišnjeg smanjenja cene uoči samog vađenja korena, ove godine su nedaće nastavljene pre svega zbog suše, a Tatomirov se žali i na obračun kvaliteta.

"Bez obzira na sušu i toplotu, uopšte nismo zadovoljni obračunom kvaliteta repe. Pre svega digestije i nečistoćama. Mislim da ćemo sledeće godine smanjiti površine pod repom", rekao je Tatomirov.

Skromniji prinosi kukuruza zbog suše

I prosečni prinosi kukuruza su, zbog dvomesečne suše, bili skromniji u odnosu na višegodišnji prosek. Bez obzira na sušu to umanjenje je manje kod proizvođača koji su upotrebili punu agrotehniku. Nandor Kovač u Bečeju u proizvodnji kukuruza gotovo redovno postiže više od 10 t/ha. Kaže da se u proizvodnji ne sme štedeti na repromaterijalu. "Za vrhunski prinos moramo upotrebiti vrhunsku agrotehniku. Tu ne sme da "škripi džep" za osnovno i folijarno đubrivo kao i za hemiju" smatra Kovač.

Mnogi poljoprivrednici menjali setvenu strukturu

Pakleno leto, sušni jul i avgust, ove godine, naveli su mnoge poljoprivrednike na severu Vojvodine da ove jeseni promene setvenu strukturu. Deo parcela opredeljen za prolećne kulture, suncokret i kukuruz paori su namenili pšenici i uljanoj repici. Među njima je i Nebojša Radnić iz Starog Žednika koji na porodičnom gazdinstvu ratari na 300 hektara svoje, i zemlje u zakupu. "Bežimo ka jesenjim setvama. Bežimo od prolećnih setvi gde će odsustvo junske i julske kiše znatno uticati na smanjenje prinosa. Sejemo pšenicu, ječam, repicu. One će kod nas u subotičkom ataru zamenjivati deo kukuruza", istakao je Radnić.

Uz pšenicu, seljaci na severu Vojvodine sve više seju uljanu repicu. Paorski račun je jednostavan. Ove godine su proizvođači uljane repice sa prinosom od 3,5 t/ha i cenom od 43 dinara po kilogranu sa hektara uljane repice dobili bruto 150 hiljada dinara. Na istoj površini sa 6 tona kukuruza po ceni od 15 dinara po kilogramu bruto iznos je 90 hiljada dinara. Razlika od 60.000 dinara po hektaru jasan je putokaz poljoprivrednicima za promenu setvene strukture.

Suša uslovila dobar kvalitet grožđa

Za razliku od ratara i povrtara koji mogu da se požale na sušnu godinu, ona je uslovila dobar kvalitet grožđa, pre svega onih sorti iz ranije epohe zrenja. To potvrđuje i vinogradar i vinar Đura Kubečka iz Erdevika. "Majka priroda nam je podelila izvarednu godinu. U odnosu na prošlu godinu naročito. Kiseline su na željenom nivou, a šećer kod nijedne sorte nije ispod 20%. Pretpostavke za dobro vino su tu. Mogu se pohvaliti da tri meseca nisam štitio vinograd pesticidima. Zaista izvaredna godina", ocenio je Kubečka.

U decembru republičku i pokrajisnku vlast podelio zakon o podsticajima

Dušan Vujović
Dušan Vujović

Sredinom decembra usvojen je Predlog zakona o izmenama i dopunama zakona o podsticajima u poljoprivredi. On je oštro je podelio republičku i pokrajinsku vlast. Dok ministar finansija Dušan Vujović kaže da će on obezbediti pravičniju isplatu subvencija, pokrajinski sekretar za poljoprivredu Branislav Bogaroški očekuje smanjenje subvencija sa 12.000 na 3.000 dinara po hektaru.

"Ako uzmete prostu računicu iz 2015. godine, kada je 25% korisnika uspelo da ostvari pravo na podsticaje i ako je budžet taj koji jeste, a već ove godine je falilo 9 milijardi za podsticaje, sledeće godine ne možemo očekivati više od 3.000 dinara po hektaru", rekao je Bogaroški.

Godina završila sa protestima - ali bez rezultata

Kraj godine su obeležile tenzije u vezi sa Zakonom o izmenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu. Poljoprivrednici koji su dve nedelje traktorima pokušali da stignu do Beograda, a bili blokirani od policije, autobusima su stigli pred skupštinu i tamo održali protest. Predsednik Asocijacije poljoprivrednika Miroslav Kiš objašnjava zašto su ratari protiv ovakvog zakona.

"Zahtevamo da se zakon povuče i da se uradi novi. Ne možemo da prihvatimo da se 30% obradivog poljoprivrednog zemljišta u svakoj optini daje investitoru na 30 godina. Na tom zemljištu naši poljoprivrednici grade egzistenciju. Oni će biti ekonomski ugroženi. To nije tekovina i praksa zemalja u okruženju. Ovo je više od politike i od stranaka. Nemojte nam oduzimati mogućnost da radimo" rekao je u emotivnom govoru Miroslav Kiš.

Poljoprivrednici nisu uspeli. Zakon je usvojen. Ali više je nego izvesno da će o toj temi biti još razgovora u 2016.

Za kraj, želim vam puno zdravlja, uspeha i sreće u novoj godini.


Tagovi

Presek Agrarna godina Proizvodni rezultati Prinosi Sanja Bugarski Irena Jurgač Otkup mleka Snežana Bogosavljević Bošković Branislav Bogaroški Subvencije Dragan Glamočić Tenis Interventni otkup Čedomir Keco Đorđe Bugarin Jan Husarik Jovica


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."