Dragan Pavlović, po struci mašinski inženjer svoje penzionerske dane provodi na svojoj očevini baveći se pčelarenjem ali i ratarskom i proizvodnjom voća.
U selima je sve manje mladih poljoprivrednih proizvođača. Ko jednom ode iz sela teško se odlučuje za povratak. Obično se na selo vraćaju stariji i to na svoju očevinu gde organizuju neku proizvodnju mahom da bi ispunili penzionerske dane ali i popunili kućni budžet.
Dragan Pavlović iz Brovića po zanimanju mašinski inženjer, sada u penziji jedan je od onih koji su se svojevremeno vratili na selo. Na selo su ga vratile pčele i proizvodnja meda. Sada za sebe Dragan može reći da je pčelar s bogatim iskustvom, s obzirom na to da pčelari već tri decenije.
"Sasvim slučajno sam uplovio u pčelarske vode. Pre nešto više od 30 godina kolega mi je poklonio košnicu. Nisam ni mislio da ću se ikada baviti pčelarstvom, a od jedne košnice vremenom je nastalo blizu 150 košnica, a sada ih je oko sedamdesetak. U pčelinjaku uvek ima posla. U sezoni, kada je lepo vreme na samom pčelinjaku posla je najviše, a sada na jesen slede pripreme za novu sezonu, popravljaju se stare košnice i pravimo nove" , kaže Dragan.
Dragan je seleći pčelar. Sezonu počne s bagremovom pašom, a onda nastavlja selidbu. Ove godine bagrem je slabo medio, ali je suncokretova paša napunila košnice. Med Pavlović prodaje na malo, a kako kaže sa prodajom za sada nema problema i za njega je pčelarstvo uvek bilo isplativ posao.
"Ovde u selu kada prođe cvetanje bagrema nema ništa za ispašu pčela. Bude poneki suncokret i lipa, ali paša na lipi nije isplativa. Pčelarstvo samo po sebi je svakako isplativo. Jedna četvoročlana porodica bi mogla od sto košnica pristojno da živi, ali tu ima dosta i da se radi", smatra Pavlović.
Osim pčelarstva, Dragan se bavi i ratarskom proizvodnjom. Obrađuje blizu petnaest hektara zemlje, a uglavnom seje pšenicu i kukuruz. Ovaj domaćin probao je i sa proizvodnjom drugih biljnih vrsta, ali se one nisu pokazale kao dobar izbor pogotovo kada se pogledaju prinosi.
"U ratarskoj proizvodnji su zastupljeni pšenica i kukuruz. Pokušao sam da proizvodim i heljdu i soju ali se nisu pokazale kao isplatlive. Pšenica je imala prinos oko pet, 5,5 tona po hektaru, a kukuruz oko sedam tona", kaže Dragan.
Ovde nije kraj priče o onome čime se Dragan bavi, jer je u dvorištu Pavlovića ali i van njega mnogo je raznovrsnog voća. Naime, ovaj proizvođač vodi brigu i o voćnjaku sa šezdeset stabala šljive na kom su sporadično zastupljene i kruške i jabuke. Rod voća je bio dobar pa ni dobre rakije ne manjka. Veliki posao je i veliko zadovoljstvo pogotovo kad je trud nagrađen dobrim prinosima. Međutim, neižebežno je i pitanje ko obavlja čitavu proizvodnju?
"Sve radim sam. Zetovi su tu da priteknu u pomoć kada je neki zahtevan sezonski posao u pitanju. Ali u principu većinu posla ja obavljam sam", kaže Dragan.
Foto: Pčelarstvo Pavlović
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske delatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Tagovi
Autorka