Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelarstvo Lazić
  • 27.09.2016. 11:00

Pčelarska proizvodnja u ženskim rukama

Jagoda Lazić je ljubav prema pčelama, i pčelarstvu nasledila od svoga oca, danas ova vredna domaćica u svom vlasništvu ima više od dvadeset i devet košnica.

Foto: bigstockphoto.com, Arie Storm Fotografie
  • 3.968
  • 1.256
  • 0

Poslovi u poljoprivredi najčešće su teški i zahtevni i na njima su više angažovani muškarci. Žene i kada mnogo rade, nekako su uvek u drugom planu. Međutim, u slučaju Jagode Lazić, iz sela Velika Moštanica, nije tako. Ova domaćica ima zavidnu pčelarsku proizvodnju. Njen pčelinjak se nalazi na lepom mestu, blizu Save, u moštaničkoj šumi. Jagoda je već dugo u ovom poslu, a pčelarenje i pčele zavolela je uz svog oca.

"Moj otac je bio pčelar i kada se razboleo bilo je "uzmi ili ostavi". Posle njega je ostalo 29 košnica. Sin i ja smo tada imali ideju da to bude hobi, kao što je u početku i bilo, mala dopuna budžeta. Kasnije je to preraslo u zanimanje i jedno ozbiljno bavljenje pčelarstvom jer smo shvatili u stvari da biste voleli pčele i posvetili se njima, potrebno je dosta truda, ljubavi i vremena", ističe Jagoda.

Pčelari moraju stalno da uče

Ništa u svetu nije tako dobro organizovano kao pčelinje društvo, a za rad sa pčelama potrebni su: znanje, ljubav i energija. Jagoda ističe da pčelari moraju stalno da uče.

"Nije samo potrebno učiti na početku, već se mora učiti do kraja života. Potrebno je mnogo pročitanih knjiga i posećenih predavanja, seminara. Pčele su same po sebi takve. Čini mi se da kod mnogih drugih zanimanja postoji prag zasićenja izuzev kod pčela. One su toliko inspirativne da saznanjima i mogućnostima kod njih nema kraja", kaže Lazićeva.

Med rađa na točkovima

Pčele se u pčelinjaku uz Savu nalaze tokom jeseni i zime, a ponekad sačekaju i bagrem. Zatim kreće selidba sa paše na pašu. Stara je izreka da "med na točkovima rađa" i naprosto retki su sretnici koji na svom stacionaru, u svom pčelinjaku imaju više paša. Kod Lazića, pčele su uglavnom stacionirane na bagremovoj paši, pa ova godina za njih nije bila tako dobra.

"Proteklih godina pčelinja paša ovde nije bila dobra zbog toga što je bagremovo drveće bilo isečeno. Zbog toga su se pčele selile na Rudnik, zatim na Frušku goru zbog lipe, i na kraju u Banat, zbog suncokreta. U međuvremenu su tu bili razni korovi koji su se mogli iskoristiti, kao što je uljana repica. Ova godina nije bila tako dobra. Suncokret je malo popravio stanje, dok je bagrem baš loše rodio. Bili smo svedoci snega koji nas je dočekao u maju na Rudniku. Tu je finansijski rezultat bio minus, ali mi se borimo i idemo dalje", naglašava Jagoda.

Falsifikovani med veliki problem

Med je i hrana i lek. Nažalost, potrošnja meda u našoj zemlji je vrlo mala, a uz to na našem tržištu ima mnogo falsifikata. Uprkos tome, naša domaćica se ne žali na prodaju. "Poslednjih godina problem prodaje je eliminisan pojavom izvoza. Javile su se firme koje su želele da otkupe med za izvoz i prethodnih godina cena je bila solidna. Cena za bagrem je iznosila oko 4 evra po kilogramu. U Evropi je trenutno prisutna situacija poplave veštačkih medova, što je slučaj i kod nas. Nažalost na našim pijacama imamo situaciju da više od pola ljudi koji prodaju med ne znaju ni kako košnica izgleda, tako da ljudima ostaje, kao i za sve drugo, da se oslone na poverenje, svoju intuiciju i ubeđenja gde je najbolje kupovati med", objašnjava Lazićeva.

Proizvodnja matica plan za budućnost

Med je osnovni pčelinji proizvod, ali naša domaćica prodaje još mleč i polen. Uz to se ovde mogu naći i matice, rojevi i pčelinja društva. U proizvodnju matica Jagoda je krenula prošle godine i na tom planu u budućnosti planira ozbiljniju proizvodnju. "Neki početni stadion je tu. To su trorarni, petorarni oplodnici za oplodnju matica, već u zavisnosti od potrebe situacije i vremena u godini u kojem se to radi. Kada je reč o proizvodnji matica, mi imamo ozbiljne planove i to je nešto čemu ćemo se posvetiti u narednom periodu", zaključuje Jagoda Lazić.

Na kraju treba dodati i to da pčele zaslužuju posebnu slavu. Osim mednih proizvoda one su takođe veoma korisne u poljoprivredi jer obavljaju prirodno oprašivanje, pa tako bitno utiču na prinose voćnih i drugih poljoprivrednih kultura.

Foto: bigstockphoto.com, Arie Storm Fotografie


Povezana biljna vrsta

Suncokret

Suncokret

Sinonim: - | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.

Suncokret potiče iz Amerike (Meksiko, Peru). Najpre je uzgajan kao ukrasna biljka, seme je korišteno za ishranu ptica, a ljudi su jeli jezgro iz semena. 1840. godine je prvi put... Više [+]

Tagovi

Pčele Pčelinjak Pčelarstvo Lazic Velika Moštanica Duboko Reka Sava Košnice Bagremov med Suncokret Lipa Fruška Gora Matice Mleč Rojeve


Autorka

Mirjana Stepic

Više [+]

Mirjana je diplomirani novinar, dete sa sela i entuzijasta u duši. Novinarstvom se bavi od 2008.godine.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.