Rod krompira najbolji u poslednje tri decenije - tvrde članoci Asocijacije voćara i povrtara "Plodovi zemlje". Ova kultura se u našoj zemlji proizvodi na oko 150.000 hektara. Uprkos dobrom prinosu neće biti problema da se sva količina krompira plasira na strana tržišta i da se ostvari značajna zarada.
Posle višemesečnog zastoja, čiji je razlog bila niska cena na evropskom tržištu, ponovo je uspostavljen izvoz krompira proizvedenog u Srbiji. Kako prenosi Blic zbog rasta izvoza drastično je skočila otkupna cena tog povrća. Tako se, na primer, u čačanskom kraju, uoči Nove godine, krompir otkupljivao za 9-10 dinara po kilogramu, da bi sadašnja otkupna cena narasla na 15-18 din/kg. Valja pomenuti i to da se cena krompira u maloprodaji i na pijacama u Srbiji kreće oko 50 dinara za kilogram.
Kada je reč o izvozu, srpski krompir u najvećoj meri odlazi u države bivše Jugoslavije, a zatim i kod naših suseda u sastavu Evropske unije, u Bugarsku, Rumuniju i Mađarsku. Na pijacama u zapadnoj Evropi njegova cena je između 22 i 24 evrocenti po kilogramu, dok se krompir ekstra klase na tržištu EU prodaje po ceni od oko 27 evrocenti za kilogram.
Prema rečima predsednika Upravnog odbora Asocijacije "Plodovi Srbije" Ratka Vukićevića, uprkos tome što je u 2016. godini zabeležen najbolji rod krompira u poslednjih tridesetak godina, neće biti problema da se sva količina proda na strana tržišta i tako ostvari ozbiljan devizni priliv.
Iako se ova kultura u Srbiji proizvodi na gotovo 150.000 hektara, Vukčević tvrdi da su potrebe tih tržišta mnogo veće od naših zaliha, tako da ne bi trebalo da bude problema u vezi sa plasmanom. On je uveren da i pored toga što je ovosezonski rod možda i najbolji u poslednje tri decenije, neće biti problema da se sva količina krompira izveze, te da se od toga ostvari značajna novčana dobit.
Kako tvrdi Ratko Vukčević, asocijacija "Plodovi Srbije" dosada je zvezla preko 150 tona krompira i dodaje da je ugovoreno da u naredne tri sedmice svakodnevno po 1-2 kamiona odvoze krompir u inostranstvo. On upozorava na to da se domaći proizvođači povrća i dalje nerado udružuju, kao i da i dalje postoji probelm funkcionisanja zadruga po uzoru na razvijene zemlje Evropske unije. Vukčević naglašava da samo udruženi možemo izaći na velika tržišta i ostvariti dobre finansijske rezultate.
Na kraju treba podsetiti i na to da je Evropska unija pre pet godina, nakon dvanaestogodišnjih poljoprivrednih sankcija, ponovo dozvolila izvoz srpskog krompira. Poljoprivrednici su se sada izborili sa prstenastom truleži krompira, bolešću koja je bila uzrok zabrane izvoza u evropske zemlje.
Izvor: Blic
Foto: Jai79 / Pixabay
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor