Proizvodnja kupusa u Lozoviku

Na otprilike pola puta između Smedereva i Velike Plane nalazi se selo Lozovik, koje broji 4.500 stanovnika. Lozovik je mesto na daleko poznato po povrtarstvu, a ovom granom poljoprivrede bavi se i Dobrica Šajković.

Dobrica na svom imanju uzgaja paradajz, rani krastavac, papriku, krompir, karfiol, brokoli i kupus. Dobrica je povrtarsku proizvodnju preuzeo od roditelja, a sada je proizvodnjena oslonjena na njega, suprugu Zoricu, sina Aleksandara i snaju Jelenu. Ova porodica povrće proizvodi na površini oko četiri hektara, deo je na otvorenom, a deo proizvodnje se odvija u zaštićenom prostoru.

Smanjen prinos zbog mraza

Prilikom posete domaćinstvu Šajković u toku je bila seča kupusa. Za proizvodnu godinu kupusa Dobrica kaže da nije bila loše, a tome je najviše doprinela kiša. Ipak, ove godine je prinos kupusa bio manji u odnosu na onaj lane. Ovaj proizvođač smatra da je smanjenje prinosa rezultat jesenjih mrazeva. Prikolica s kupusom je prošle godine merila veću težinu za 300 do 400 kilograma. Bez obzira na to kakva je godina bila u proizvodnji kupusa baš kao i u proizvodnji drugih biljnih vrsta od velikog značaja je primena pune agrotehnike napominje Dobrica.

Puna agrotehnika neophodna za dobar prinos

"Na vreme đubrenje, na vreme zaštita, na vreme zalivanje. To je neophodno da bi ste došli do nekog prinosa kupusa. Sadnja na vreme se podrazumeva", kaže Dobrica pokazujući uočljive razlike parcela s kupusom, od kojih je na jednoj kupus sađen kasnije.

Kako navodi Dobrica u Lozoviku većina proizvođača ima jednu sortu kupusa, potomak. Isti je slučaj i na njegovoj parceli površine 50 ari na kojoj je posadio, kako kaže, vrlo gusto kupus s ciljem da dobije što sitniju glavicu. Kupus sadi gusto, na otprilike 25 do 30 centimetra razmaka u redu, a 70 centimetra između redova. Međutim, bez obzira na gustu sadnju problem s veličinom glavice je prisutan i dalje, a Dobrica smatra da je uzrok za to verovatno veća količina đubriva.

Bile krupne ili sitne sve glavice se moraju iseći i natovriti jer porudžbina čeka. Međutim, baš kao i mnogi drugi poljoprivredni proizvođači u Srbiji Dobrica se suočava sa problemom pronalaska adekvatne i kompetentne radne snage. Kako navodi imaju stalnu pomoć dve komšinice, ali naći radnu snagu za neki obimniji posao je zaista teško.

Plasman na tržište

Većina robe plasira se prodajom na veliko, deo na Smederevskoj kvantaškoj pijacu, a deo odlazi u velike markete koji Dobričino povrće dalje preprodaju. Sav kupus prelazi prvo na tezge, a zatim i na trpeze širom Podunavskog okruga. Ovaj proizvođač smatra da se isplati proizvodnja kupusa.

"Pa isplati se, proizvodnja kupusa kao druge biljna proizvodnja na istoj parceli jer mi to radimo posle pšenice, ječma. Sadašnja cena na veliko je 10 do 12 dinara, znači tu smo negde na nuli sa proizvodnjom s obzirom na cenu semena, đubriv,a preparata za zaštitu, cenu goriva. Cena kupusa ne prati paritet đubriva, hemije i goriva da bi smo mi imali neku zaradu", kaže Dobrica.

Da li je Dobrica zadovoljan cenama povrća uopšte i kakvi su planovi ovog poljoprivrednog gazdinstva, pogledajte u video prilogu.