Graškov žižak je štetočina koja pričinjava štete samo na grašku. Larve se ubušuju u zrno graška, smanjuju tržišnu vrednost, a zrno gubi sposobnost klijanja.
Svake godine se srećemo sa štetama koje na grašku pričinjava žižak (Bruchus pisorum). On je najznačajnija štetočina te mahunarke. Kod nas se žižak javlja povremeno - za vreme toplog leta.
Graškov žižak je insekt malih telesnih dimenzija, 4-5 mm. Njegovo telo je crno-braon boje sa beličastim mrljama na zakrilcima. Polaže jaja veličine 0,8 mm, žućkastog i duguljasto-ovalnog oblika. Larva žiška je svetložuta, dužine 6 mm, bez nogu.
Graškov žižak razvija jednu generaciju godišnje. Prezimljava kao imago (odrasli insekt) u skladištima, najčeće u pukotinama zidova ili u prirodi, u skloništu u koje može da se zavuče, pod korenom drveća, odnosno ispod osušenih biljaka graška. Pojavljuje se u proleće, tokom cvetanja graška. Imago može da preleti velike površine u potrazi za usevima te leguminoze. Nakon što se pojavi, ovaj insekt se dopunski hrani, a zatim sledi kopulacija i polaganje jaja. Jedna ženka, na mlade mahune, može da položi 150-200 jaja. Period polaganja jaja je razvučen i traje oko dve sedmice. Nakon 6-10 dana javljaju se prve larve koje se ubušuju najpre u mahunu, pa zatim i u zrna. U zrnu se nalazi jedna larva koja ga izgriza iznutra. Na taj način smanjuje se tržišna vrednost graška, a pošto oštećuje i klicu gubi se klijavost zrna. Napadnuto zrno je puno fekalija.
Razvoj larve traje 29-36 dana, a sredinom avgusta se obrazuje lutka. Stadijum lutke traje 13-25 dana u zavisnosti od vremenskih uslova. Čitav razvoj žiška traje oko 2 meseca. Intenzitet napada određuje se pregledom 50-100 mahuna pred berbu i kontrolom zrna u skladištu. U polju se kritičnim napadom smatra ako se u 25 zamaha kečerom (mreža za hvatanje insekata) uhvate 2-3 imaga.
Foto: bigstockphotos.com; staroshchuk
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka