Osnova za pčelarske potpore je evidencija!

Dvodnevni 12. Pčelarski dani, koje su u Vinkovcima proteklog vikenda organizirali Pčelarski savez Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatski pčelarski savez okupili su na jednom mjestu brojne hrvatske pčelare, ali i pčelare iz susjednih zemalja, kako bi na početku nove pčelarske godine razmijenili iskustva i stekli nove spoznaje koje bi im mogle biti od pomoći u godini koja je pred njima. A one prošle, većina se, kako se moglo čuti, ne želi ni sjećati, a kamoli govoriti o onome što su, odnosno nisu ostvarili.

Osnova za potpore je evidencija

"Iza hrvatskih pčelara jedna je izuzetno teška godina i gotovo da nema pčelara koji nije morao i dvostruko uložiti od onoga što je od svojih pčela u konačnici mogao dobiti, ali to nas neće obeshrabriti da ne nastavimo dalje razvijati pčelarstvo u koje moramo još više ulagati iako smo već dosegli visoke standarde", poručio je s vinkovačkih Pčelarskih dana predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Vladimir Bilek.

Podsjetivši kako je nedavno donešen novi Zakon o poljoprivredi, a koji bi ovih dana trebao stupiti i na snagu, Bilek je naveo kako to znači da bi uskoro trebao na snagu stupiti i Pravilnik o potporama u pčelarstvu u 2015. godini. "Ima puno promjena. Osnova za potpore je evidencija. Svi pčelari koji žele koristiti potpore u Hrvatskoj moraju biti upisani u evidenciji koja se trenutačno ažurira", kazao je Bilek. Podsjetio je kako su pčelari tražili da sami imaju izbor lijekova i čime će tretirati svoje pčelinje zajednice.

"Primijenili smo mađarski i slovački model. Pčelari će u ovoj godini moći kupiti svoja sredstva, VMP, ali i dobiti povrat za 100 % iznos neto sredstava maksimalno 25 kuna po pčelinjoj zajednici za konvecionalne i 50 kuna za ekološke pčelare. Isto tako, oni koji će kupiti VMP moći će kupiti i do 50 % šećera do tog iznosa i dobiti 100 % povrat. To je nešto novo što smo uveli ove godine", napomenuo je Vladimir Bilek rekavši kako je Mađarska nakon više od 10 godina u sustavu nacionalnih i pčelarskih programa prošle godine uspjela doći do 95 %, dok su hrvatski pčelari u prve tri godine korištenja sredstava EU iskoristili sredstva u 100-postotnom iznosu. Prema njegovom mišljenju, to je samo zato što su hrvatski pčelari iznimno organizirani i što se svi drže pod jednom kapom.

130 godina pčelarenja u Vinkovcima

Predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije Stipo Rimac upozorio je kako potrošnja meda u Hrvatskoj još uvijek nije zadovoljavajuća, iako se u posljednjih godina povećala. Prema njegovim riječima, polovica ukupne prizvodnje meda u Hrvatskoj ostvaruje se u Slavoniji, a kako bi dosadašnju proizvodnju meda učinili još profitabilnijom i uspješjijom, proizvođači meda iz Slavonije već izvjesno vrijeme, kako je naveo, marljivo rade na projektu zaštite izvornosti slavonskog meda.

Izrazio je i zadovoljstvo što su 12. pčelarski dani u sklopu kojih se održavao Međunarodni pčelarski sajam opreme i pčelinjih proizvoda te Znanstveno-stručni skup, okupili više od 50 poizvođača meda, pčelinjih proizvoda i opreme za pčelarstvo iz Hrvatske, BiH, Srbije i Rumunjske i to u godini u kojoj se obilježava 130 godina pčelarenja u Vinkovcima. Tijekom svečanosti otvorenja Pčelarskih dana dugogodišnjem predsjedniku vukovarsko-srijemskog pčelarskog saveza i jednom od utemeljitelja Pčelarskih dana, Dragi Josipoviću uručena je plaketa Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije za ogroman doprinos koji je ugradio u vukovarsko-srijemsko i hrvatsko pčelarstvo.

16 vrsta medonosnog bilja

Inače, u Hrvatskoj je više od 11.000 pčelara, od kojih je oko 8.000 organizirano u 145 udruga - članica Hrvatskog pčelarskog saveza. Tih nešto više od 11 tisuća pčelara u Hrvatskoj posjeduje 661 tisuću košnica, a godišnje proizvode 8 tisuća tona meda od 16 različitih vrsta medonosnog bilja - bagrem, lipa, kadulja, uljana repica, kesten, suncokret, lavanda i livada. Osim u razgledavanju izložbenih štandova te kupnji meda i proizvoda od meda kao i opreme potrebne za pčelarenje, dio sudionika manifestacije odazvao se i predavanjima u sklopu Znanstveno-stručnog skupa. O temi "Patvorenje pčelinjeg voska i aktualna situacija na tržištu satnih osnova", izlagala je mag. ing. agr. Lidija Svećnjak, docent Behija Dukić (BiH) govorila je na temu "Propolis - kemijski sastav, način dobivanja i primjena", a mr. sc. Slavko Horvat o primjeni marketinga u pčelarskoj proizvodnji. Birana je i pčelarska kraljica Hrvatske za 2015. godinu, a tom tiitulom okitila se maturantica Poljoprivredne i šumarske škole iz Vinkovaca Ivana Bošnjak iz Komletinaca. Održan je i poseban program za najmlađe.