Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pasulj
  • 23.08.2023. 09:00
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Nova Gajdobra

Da li je proizvodnja pasulja isplativa?

Verovatno je proizvodnja uvoznog pasulja jeftinija, ali bez obzira na cenu domaći se uvek traži, te nisu svi ovdašnji proizvođači digli ruke od ovog posla.

Foto: Marko Trivunović
  • 334
  • 79
  • 0

Pasulj je jedno od najčešće pripremanih tradicionalnih jela, bilo da se krčka sa slaninom, šunkom, kobasicom ili se priprema kao čuveni klot pasulj. Prisutan je u velikom broju svetskih kuhinja i dostupan je tokom cele godine. Nekada je svako seosko domaćinstvo sejalo bar malo pasulja, a danas iako ga i dalje volimo, kupujemo i kuvamo, sejemo ga sve manje što potvrđuju i podaci Privredne komore Srbije, te ga uvozimo (u 2020. godini nam je tako stiglo 14.705 tona) najviše iz Kirgistana, Bugarske, Poljske. 

Čorbast pasulj ćemo i dalje da jedemo, ali je činjenica da će u ponudi i dalje biti onog uvoznog, tako da oni koji najviše vole domaći na pijacama i u supermarketima moraju dobro da pogledaju deklaraciju ili se jednostavno snabdeju kod domaćih proizvođača.

Domaći se uvek traži

Verovatno je proizvodnja uvoznog jeftinija, ali bez obzira na cenu domaći se uvek traži, te nisu svi ovdašnji proizvođači digli ruke od ove proizvodnje koja može da donese prihod.

Setva i proizvodnja pasulja je odgovoran posao koji kao i svaki drugi u ovoj oblasti zahteva početna ulaganja, adekvatnu mehanizaciju, iskustvo i znanje i puno rada bilo mašinskog ili ručnog.

Ulaganja u proizvodnju nisu mala

Da bi se postigao dobar rod i osigurala isplativost od uzgoja, od ključnog značaja je obezbediti povoljne uslove. Potrebno je kvalitetno seme, dobro zemljište - pasulj voli rastresito, plodno i humusno koje treba dobro pripremiti, a tokom rasta i razvoja ima velike potrebe za vodom.

Marko Trivunović iz Nove Gajdobre godinama seje pasulj, a ovog proleća proizvodnju je zasnovao na površini od oko sedam hektara. Uglavnom seje žuto-zeleni i šareni i do sada je stekao veliko iskustvo. On kaže da seme šarenog nabavlja iz uvoza, za jutro mu je potrebno oko 125 kg, odnosno za jedan hektar oko 200 kilograma. Žuto-zelenog ide nešto manje, 80 kg po jutru, oko 150 po hektaru.

Trivunović ga je posejao na površini od oko sedam hektara

"Seme je značajna stavka u proizvodnji kao i preparati na bazi bakra za zaštitu od plamenjače. Takođe, velika ulaganja su u navodnjavanje bez čega i nema dobre proizvodnje", rekao nam je Trivunović objašnjavajući da za jedno zalivanje po jutru potroši 25 litara goriva.

Prošle godine morao je usev pasulja da navodnjava devet, a ove godine pet puta, jer samo tako se može računati na siguran rod. Naravno na red dolazi i zaštita od korova. Berba može biti mehanizovana i ručna, a moguće su i kombinovane metode berbe, baš kako praktikuje naš sagovornik.

Za berbu su potrebni radnici, ali i mehanizacija

Berba se, kako kaže naš sagovornik, odvija tako što ga radnici ručno čupaju i slažu u trake, a zatim on za traktor kači jednu vrstu kombajna i završava posao.

"Mora da se ručno čupa, tako je najbolje, ne može da se kosi bočnom kosačicom", objasnio je naš sagovornik i dodao da zrno pada u bunker kombajna, a kad se napuni istresa se u prikolicu. Nakon toga mora da se selektira

Tako selektiran može ići u prodaju, a ukoliko kupac zahteva da bude ručno prebran to se onda naknadno i radi. Treba ga čuvati na čistom, suvom i prozračnom mestu i zaštiti ga od štetnog insekta - žiška.

Pored suše, još jedan problem za pasulj - pasuljev žižak

"Da bi se proizveo kvalitetan pasulj potreba su ulaganja, mašinski rad, ali i dosta ručnog rada, odnosno novca za dnevnice radnika. Kada se sve sabere ulaganja su velika. Kada je u pitanju rod svaka godina može da bude priča za sebe, ali kod mene se nekako ustalio prinos od oko 2,5 tone po hektaru", rekao je Trivunović napominjujući da je prošla godina bila sušna i bilo je proizvođača na čijim njivama nije ni bilo ništa.

Kod Trivunovića se prinos ustalio

Gotovo sav rod je prodao jer ima svoje kupce koji znaju da prepoznaju i cenu i kvalitet. Ukoliko prodaje veće količine cena šarenog je 300 dinara, žuto-zelenog 450, a na manju količinu cena šarenog je 400, a žuto-zelenog 600 dinara.

Mnogi kažu da iako nam je svaki dinar dragocen, za domaći pasulj ne treba žaliti novac i kad god to možemo biramo kvalitet, bio to beli ili šareni, gradištanac ili tetovac podjednako je ukusan, ali i hranljiv i zdrav.


Foto prilog


Tagovi

Proizvodnja pasulja Domaći pasulj Čorbast pasulj Ulaganja Marko Trivunović Berba pasulja


Autorka

Rada Milišić

Više [+]

Novinarka iz Bačke Palanke, član Društva novinara Vojvodine. Godinama prati dešavanja u agraru i stvaralaštvo, život i rad seoskih žena.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.