Izvozne subvencije za gubitnike ruskih sankcija?

U Bruxellesu se prije nekoliko dana sastalo Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva EU, na kojem je sudjelovalo i hrvatsko izaslanstvo predvođeno ministrom poljoprivrede, Tihomirom Jakovinom. Tema sastanka bila je procjena učinaka i posljedice zabrane uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU u Rusku Federaciju. Europska komisija predstavila je dokument o učinku ruske zabrane i mjere koje su do sada poduzete.

U mjere je nužno uključiti agrume

Ministar Jakovina pozdravio je mjere Europske komisije, no smatra i da bi ih trebalo doraditi kako bi se svim pogođenim proizvođačima u zemljama članicama osigurala jednaka razina potpore. Nužno je proširiti obuhvat proizvoda za koje će biti odobrene potpore te uključiti agrume u okvir interventnih mjera. Isto tako, smatra da će poduzete mjere pokriti samo dio šteta koje će pretrpjeti proizvođači EU, stoga je potrebno aktivirati sve mehanizme za sve sektore te osigurati izvozne subvencije za pogođene proizvode i sektore.

Neujednačena potpora za one koji nisu dio proizvođačkih organizacija

"Stajališta smo da je razina potpora za mjere neubiranja i zelene berbe za nečlanove proizvođačkih organizacija niska - na razini 50 %, i u zemljama koje nemaju razvijene sustave proizvođačkih organizacija upitno je koliko će te mjere uopće biti učinkovite, stoga bi EK trebala i u tom dijelu ujednačiti položaj članova i nečlanova", istaknuo je Jakovina te dodao da bi rješenje trebalo tražiti u poticanju izvoza, promociji proizvoda i destimulaciji uvoza.

Brojni hrvatski proizvođači trpe izravne štete

Ruska zabrana uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU hrvatskim izvoznicima nanosi izravnu štetu, što se posebno odražava na segment proizvoda koji se tradicionalno izvoze, poput prehrambenih proizvoda, voća, mlijeka, mesa i prerađevina. Izravna šteta procjenjuje se na oko 6,7 milijuna eura. Ukupan izvoz prehrambenih proizvoda iz Hrvatske u Rusiju iznosi 15,6 milijuna eura, što čini 1,3 % izvoza poljoprivrednih proizvoda. Razni prehrambeni proizvodi poput juha, umaka, pripravaka za umake, začina – vegeta, dječje hrane i cedevite naši su najznačajniji izvozni proizvodi u Rusiju i njihova vrijednost iznosi više od 11 mil. eura.

Za Hrvatsku je značajan i izvoz voća u Rusiju koji je u 2013. godini iznosio 1,35 mil. eura. U 2012. godini izvoz voća iznosio je 5,6 milijuna eura, pretežno mandarina, a u 2014. godini otpočeo je i izvoz jabuka.

Pritisak na domaće cijene

"Ministarstvo poljoprivrede je Europskoj uniji skrenulo pažnju na problem izvoza voća (jabuka i citrusa) u Rusiju. Međutim, još je veće opterećenje problem indirektnih učinaka zabrane zbog zadržavanja robe na tržištu EU. Ovi proizvodi mogu uvjetovati značajno povećanje viškova na hrvatsko tržište i izvršiti pritisak na domaće cijene", izjavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Hrvatsko tržište već bilježi prve znakove poremećaja. Naime trgovci pritišću proizvođače da smanje cijene, što remeti redovne trgovinske odnose, odnosno trgovci se ustežu u preuzimanju proizvoda jer očekuju pad cijena. To bi moglo sektor voća dovesti do velikih problema jer je riječ o proizvodima sezonskog karaktera koji se ne mogu skladištiti na dugi rok.

Mjere EK do sada su se odnosile samo na proizvode koji su trenutno u fazi berbe te čiji izvoz u Rusiju u značajnoj mjeri sudjeluje u ukupnom EU izvozu kao što su rajčice 67 %, mrkva 63 %, jabuke 52 %, a citrusi čiji izvoz je manje značajan (iznosi 19 %), nisu odmah obuhvaćeni tim mjerama. Kako visina nadoknade koje Europska komisija predviđa ovim mjerama vjerojatno neće biti dovoljno visoka za nadoknadu ukupne štete, hrvatskim se proizvođačima mandarina preporučuje da se maksimalno angažiraju na traženju tržišta izvan i unutar EU.