Suvremeno raspolaganje gnojovkom s farmi

Primjena gnojovke pomoću deponatora ni u vrelom ljetnom danu ne uzrokuje pojavu neugodnog mirisa. Strojevi za primjenu gnojiva moraju ispunjavati sve tehničke zahtjeve kako bi se osigurala kontrolirana i pravilna primjena gnojiva, sa što manjim gubicima.

Naši poljoprivrednici izvoze gnojovku i gnojnicu na parcele kada se prikupi, ovisno o kapacitetu raspoloživom za njihovo uskladištenje na samom obiteljskom gospodarstvu/farmi. Gnojovka se sakuplja u jamama ispod staje ili u lagunama izvan staje ovisno o samoj farmi. Ako nam prikupljena gnojovka stoji 30 - 120 dana smatramo da je dovoljno prevrela i da je to zreo organski gnoj. Vrlo često, kapaciteti za sakupljanje gnojovke nisu dovoljni i ona se izvozi na parcele u doba kada imamo velike gubitke. U vrućim ljetnim danima, zbog isparavanja, a u zimskim zbog ispiranja. Često su poljoprivrednici-stočari primorani izvoziti gnojovku na parcelu iako je: tlo zasićeno vodom, ili duboko smrznuto, ili je usjev u osjetljivoj fazi, ili tijekom visokih temperatura, ili pak postoji opasnost od jakog mraza i naravno tamo gdje može doći do zagađenja podzemnih voda.

Naime, poznato je da je u NN 56/08 objavljen Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva. Između ostalog u Pravilniku stoji:

U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem (volatizacija) zabranjuje se:

1. gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 1. prosinca do 1. ožujka;
2. gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna;
3. gnojidba krutim stajskim gnojem na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna;
4. gnojidba mineralnim gnojivima s nitratnim dušikom na svim poljoprivrednim površinama od 01. studenog do 01. veljače, a iznimno je dozvoljena primjena urea amonijevog nitrata (UAN) po žetvenim ostacima.

S Depona torom bez smrada i na +30

Ova je "učionica na otvorenom" pokazala da primjena gnojovke pomoću deponatora ni u vrelom ljetnom danu (30. lipnja, uz temperaturu oko 30oC) nije uzrokovala pojavu neugodnog mirisa. Dakle, gubici isparavanjem svedeni su na minimum. Slike koje vidimo svakodnevno, svjedoče nešto sasvim dugo.

Prikazana su dva različita tipa deponatora: za tratinu i za oranicu. Na fotografijama možemo vidjeti primjenu zrele gnojovke deponatorom namijenjenim primjeni gnojovke na oraničnim površinama, piše na internet stranici HZPSS-a Tatjana Međimurec dipl. ing., a vidljive su i na našim slikama.

Ovim Pravilnikom propisuju se opća načela dobre poljoprivredne prakse u korištenju gnojiva, razdoblje u tijeku godine kada nije dozvoljena primjena gnojiva na poljoprivrednim tlima, način primjene gnojiva na nagnutim terenima, vodom zasićenim tlima, plavljenom, smrznutom ili snijegom prekrivenom tlu, uvjeti za primjenu gnojiva blizu vodotoka, postupci primjene mineralnog i organskog gnojiva, veličina i svojstva spremnika za stajski gnoj.
Uvjeti korištenja i postupanja s gnojivima propisani ovim Pravilnikom na područjima koja su, po Odluci o područjima podložnim eutrofikaciji i područjima ranjivim na nitrate donijetoj temeljem Zakona o vodama (»Narodne novine«, broj 107/95, 150/05), proglašena ranjivim, smatraju se obvezujućim u primjeni, a na ostalim područjima koja nisu proglašena ranjivim smatraju se preporukom korisnicima.

Gnojiva se koriste na način da se ostvare osnovni ciljevi gnojidbe:

• postizanje stabilnog, visokog i isplativog prinosa dobre kakvoće,
• optimizacija opskrbe usjeva hranjivima,
• održavanje ili popravljanje plodnosti tla,
• zaštita okoliša.

Ciljevi podrazumijevaju vrstu, količinu i oblik biljnih hranjiva te način i vrijeme korištenja koji osiguravaju:

• najveću iskoristivost dodanih hranjiva,
• najmanji gubitak hranjiva,
• najmanji prijenos hranjiva u vode.

Gnojidba u skladu s potrebama biljaka

Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranjivima pri čemu se uzima u obzir:

• bilanciranje unesenih hranjiva (mineralna i organska gnojidba, žetveni ostaci, navodnjavanje) i hranjiva iznesenih iz tla (odnošenje hranjiva ostvarenim prinosom, procjena gubitaka hranjiva ispiranjem, isparavanjem, denitrifikacijom) na temelju početne analize tla i tehnoloških postupaka tijekom proizvodnje,

• očekivana razina proizvodnje i kakvoća prinosa,
• raspoloživa količina hranjiva u tlu i dodatne količine biljkama dostupnih hranjiva za koja predviđamo da će nastati u tijeku rasta usjeva, ovisno o uvjetima rasta usjeva, tipu tla, podneblju u kojem se usjev uzgaja,

• pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla, kako s gledišta povećanja pristupačnosti hranjiva, tako i s gledišta smanjenog gubitka hranjiva ispiranjem,
  direktan utjecaj gnojidbe i indirektan utjecaj mjera popravke tla na raspoloživost sekundarnih hranjiva: kalcij (Ca), magnezij (Mg), sumpor (S), mikrohranjiva: bor (B), klor (Cl), bakar (Cu), željezo (Fe), mangan (Mn), molibden (Mo), nikal (Ni), cink (Zn), a posebice teških metala, uvjeti proizvodnje koji utječu na dostupnost hranjiva, posebno poljoprivredna kultura, pred usjev, obrada tla i navodnjavanje,
• rezultati lokalnih i regionalnih poljskih pokusa.

Korištenje gnojiva s dušikom

Gnojiva s dušikom se unose u tlo u vrijeme pogodno za agrotehničke zahvate, osim u slučajevima kada je to ovim Pravilnikom zabranjeno.

Na područjima koja su ugrožena od poplava gnojivo se unosi u tlo kada završi razdoblje prijetnje od poplave i nakon što je isključena mogućnost plavljenja. Strojevi za primjenu gnojiva moraju ispunjavati sve tehničke zahtjeve kako bi se osigurala kontrolirana i pravilna primjena gnojiva, sa što manjim gubicima. Na područjima zona sanitarne zaštite izvorišta i drugih ležišta voda, koja se koriste ili su namijenjena za javnu vodoopskrbu, gnojidba poljoprivrednog zemljišta provodi se prema propisima koji uređuju upravljanje vodama.

Pri određivanju količine stajskog gnojiva te načina i vremena primjene, moraju se poštivati odredbe ovoga Pravilnika.
(2) U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do sljedećih graničnih vrijednosti primjene dušika:

• 210 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena u početnom četverogodišnjem razdoblju
• 170 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena nakon isteka četverogodišnjeg razdoblja.

Primjenu stajskog gnoja potrebno je provoditi na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru. U cilju smanjivanja gubitaka dušika u primjeni stajskog gnoja, korisno je provoditi sljedeće:

• gnojidba stajskim gnojem provodi se na način da se spriječi hlapljenje amonijaka, a pri tom treba voditi računa u kojem je stadiju vegetacija, o vremenskim razmacima, posebno temperaturi i vlažnosti zraka te osunčanosti,
• na nezasijanim površinama potrebno je stajski gnoj što prije unijeti u tlo,
• stajski gnoj treba jednakomjerno rasporediti po površini tla,
• gnojovku prije gnojenja promiješati. Zabranjena je primjena stajskog gnoja:
• u II. Zoni sanitarne zaštite izvorišta, ako nije drugačije određeno propisima koji uređuju upravljanje vodama,
• na tlima zasićenim vodom,
• na tlima koja su prekrivena snježnim prekrivačem,
• na zamrznutim tlima te na plavnim zemljištima,
• u proizvodnji povrća, jagodastog voća i ljekovitog bilja, unutar 30 dana prije zriobe i berbe,
• pomiješanog s otpadnim muljem ili kompostom od otpadnog mulja,
• s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami,
• na ne poljoprivrednim zemljištima.
• Zabranjena je primjena gnojnice i gnojovke:
• u II. Zoni sanitarne zaštite izvorišta, ako nije drugačije određeno propisima koji uređuju upravljanje vodama,
• na 25 m udaljenosti od bunara,
• na 20 m udaljenosti od jezera,
• na 5 m udaljenosti od ostalih vodenih tokova,
• na nagnutim terenima gdje se slijevaju s površine,
• na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10 % na udaljenosti manjoj od 10 m od vodenih tokova.

Skladištiti na uređenim gnojištima

Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu, ili u drugim spremnicima. Spremnici moraju biti vodonepropusni, tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, kao i onečišćenja podzemnih i površinskih voda.

Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode. Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje gnoja za šestomjesečno razdoblje, s time da je za jedno uvjetno grlo potrebno, za razdoblje od šest mjeseci skladištenja, osigurati:

• za kruti stajski gnoj najmanje 4 m2 površine spremnika uz visinu nakupine gnoja od 2 m odnosno 8 m3 prostora spremnika za kruti stajski gnoj, ako je visina hrpe manja od 2 metra, a za gnojnicu spremnik od 2 m3,
• za skladištenje gnojovke 10 m3 za lagune.
• Bez obzira na odredbe ovoga pravilnika, jame za gnojnicu nije potrebno izgraditi ukoliko se kroz sustav i tehnologiju uzgoja domaćih životinja ne stvara gnojnica.

Višak stajskog gnojiva mora se zbrinuti

Ako se gnojidba stajskim gnojem ne može provesti zbog nedovoljnih poljoprivrednih površina, poljoprivredno gospodarstvo mora višak stajskog gnoja zbrinuti gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskog gnoja u bio-plin, kompost, supstrat, ili pak zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine.

Autor: M.BARIĆ