Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kadarka
  • 10.12.2017. 13:45

Gotovo izumrla sorta danas vlada elitnim restoranima

Kadarka je voćno vino s manje tanina. Elegantno, lagano crno vino. Vinova loza se uzgaja klasično, a oko nje je više posla. Sve se radi ručno. Kadarka daje manje ploda.

Foto: Maja Celing Celić/Arvhiva obitelji Mauerer
  • 435
  • 17
  • 0

Oskar Mauerer, Mađar iz Hajdukova (Srbija) koji ima vinograde i na Fruškoj gori oduševio je svojom pričom o kadarki, autohtonoj sorti vinove loze od čijega grožđa pravi izvanredna vina te ih prodaje izvan države - u Mađarskoj, Engleskoj, čak i u SAD-u.

Ovaj vinski guru s tolikom je ljubavlju govorio o uzgoju vinove loze da je radionica na Festivalu vina, delicija i ugodnog življenja, WineOS zvučala kao predavanje kakvog life coacha.

Četiri generacije vinara

Obitelj Mauerer je četvrta generacija koja se bavi proizvodnjom vina. Kako Oskar Mauerer ističe, sa završetkom komunizma se ponovo ukazala prilika za konkurentim vinarstvom. Iskoristivši ovu priliku, odlučili su da na nekadašnjim kraljevskim potezima u Srijemu ponovo zasade vinovu lozu. Obrađuju 15 ha, od kojih je 6 ha u Subotičko - Horgoškoj regiji, a 9 ha u Srijemu na Fruškoj gori.

Vinograd u Subotici

Kadarka je stara autohtona sorta grožđa Panonske ravnice, a korijene vuče sa Skadarskog jezera i to iz 17. stoljeća. Prema drugoj teoriji, ovo je autohtona mađarska sorta. Vrlo je raširena u Mađarskoj i Rumunjskoj, ali i u Bugarskoj. U Vojvodini i Slavoniji je gotovo potpuno izumrla, a ondje je dominirala do 1960-ih.

Prisutni u elitnim restoranima

"Kadarka, nazivana još i Iločka kadarka bila je posađena oko Dunava, kako na jednoj, tako i na drugoj strani. Iločani su bili vlasnici vinograda u Srbiji, ali su prodali svoje zemljište. Nažalost, ondje su vinogradi počupani, a zasijane su kulture kao što je žito, kukuruz. Kasnije je ondje ipak posađena kadarka i moslavac", priča Mauerer dodavši da su u najbolje poteze vratili autohtone sorte kao što su sremska zelenika, bakator, medenac beli, furmint, tamjanika, kadarka i frankovka.

"Na nekim potezima gajimo i cabernet sauvignon, merlot i pinot noir. Ove sorte u asamblažu sa kadarkom čine naše vino Corvina", ističe Mauerer čiji rad je dokazan i osvojenim brojnim medaljama s takmičenja, a i broj potrošča im se stalno povećava.

Danas su ih se može pronaći u elitnijim restoranima i vinotekama u Beogradu i Budimpešti gdje su prisutni i u više restorana sa Michelin zvjezdicama.

Najviši stupanj prirode i prirodnosti

Potpuno posvećen vinovoj lozi

"Kadarka je voćno vino s manje tanina. Elegantno, lagano crno vino. Vinova loza se uzgaja klasično, a oko nje je više posla. Sve se radi ručno. Kadarka daje manje ploda. Naše Kadarka 1880 je crveno vino sa najstarijeg poznatog zasada Kadarke na svijetu. Nalazi se nadomak granice sa Mađarskom. Čokoti su sađeni 1880-te. Sadržaj sumpora je nizak. Naš cilj u vinogradarstvu i pravljenju vina je da se sačuva i prenese najviši stupanj prirode i prirodnosti", istaknuo je Mauerer.

A koliko mu je stalo do prirode dokazuje i to da, primjerice, u vinogradima na Fruškoj gori ne koriste baš nikakvo gnojivo.

"Poštujemo zemlju i sve životinje koje ondje žive. Jedino što koristimo je ljekovito bilje koje ondje raste. Ne možemo baš sve zaraziti kemijom, pesticidima. Ne može tako, ne! Ljudsko biće ne vrijedi toliko da bismo baš sve njemu podložili. Pare nisu najbitnije. Važnije je da žvimo solidno, a Bog će dati sve ostalo", govorio je tako Mauerer pred prisutnima, na čemu mu je kasnije čestitao i hvratski legendarni vinar, Ivan Enjingi, koji, primjerice pored vinove loze uzgaja stoku kako bi dobio prirodno gnojivo.

Foto: Maja Celing Celić/Arvhiva obitelji Mauerer


Tagovi

Oskar Mauerer Kadarka Fruška gora Subotica


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.