Najčešće skladišne štetočine - kako pravilno zaštititi žitarice, grahorice i druge usjeve

Jesen donosi plodove našeg rada koje valja pravilno uskladištiti i zaštiti. Približava se vriijeme skladištenja poljoprivrednih proizvoda i zbog toga preporuka je očistite magacine, šupe, ostave i sve ostale skladišne prostore. Nakon završene žetve žitarica borba za očuvanjem postignutog prinosa i kvaliteta ne prestaje već se nastavlja i u skladištu.

Najznačajniji insekti koji mogu uticati na kvalitet i količinu uskladištenog proizvoda (žitarica) u skladištu su: žitni žižak, žitni moljac, kukuruzni žižak, ambarev moljac, brašneni moljac, mali i veliki brašnar, pasuljev žižak i dr.

Žitni moljac je jedna od najznačajnijih skladišnih štetočina kukuruza i pšenice

Žitni žižak (Sitophilus granarius) ima više generacija godišnje, imago (odrastao insekat) je veličine  oko 4 mm, smeđe do crne boje. Žitni žižak živi isključivo u skladištima hraneći se  i razmnožavajući u svim vrstama strnih žita, kukuruzu i riži. Ženka polaže jaja u samo zrno. Ispiljene larve razvijaju se i hrane u zrnu i mogu da pojedu i onečiste 70%  sjemena.

Žižak riže (Sitophilus oryzae) crvenkastosmeđ dužine oko 3 mm. U našim uslovima ima 3 do 4 generacije godišnje, a u zagrijanom žitu i više. Žižak pirinča je sposoban da izvrši zarazu u toku vegetacije na njivi.

Kukuruzni žižak (Sitophilus zeamais) po izgledu je sličan žižku pirinča.

Žitni moljac (Sitotroga cerealella) je jedna od najznačajnijih skladišnih štetočina kukuruza i pšenice. Leptir je žukasto smeđe boje, dužine oko 10 mm. Štetu čini larva koja se hrani sjemenom. Ženka ove štetočine polaže jaja u zrno ili između zrna. Ispiljena larva se ubuši u zrno hraneći se unutrašnjosti sjemena. Takva zrna, razumljivo gube upotrebnu vrijednost. U slučaju toplih ljeta i blagih zima može doći do većeg broja generacija što dovodi i do prekobrojnosti ove štetočine, a samim tim i velikih gubitaka.

Mali brašnar (Tribolium confusum) je najviše prisutan u mlinovima i pekarama. Napada brašno, mekinje, sve vrste žita, suvo voće, povrće, stočnu hranu i čokoladu. Imago je kestenjasto smeđ (slika u krugu).

Veliki brašnar (Tenebrio molitor) je najveća skladišna štetočina među insektima. Crne je boje i dužine 15 mm. Napada žita i sve prerađevine od žita, krompir, meso, čak i drvo. Velike štete pričinjava drvenim djelovima mlinova u koje se zavlači radi čahurenja. Ne čini velike štete jer se rijetko pojavljuje masovno.

Žižak pasulja (Acanthothoscelides obtectus) živi u skladištima kao i u prirodi. Žućkasto zelenkaste boje dužine 3 do 5 mm. Osnovna mjera u suzbijanju ove štetočine je izlaganje pasulja niskoj temperaturi. Preporučuje se pasulj u zimskom periodu skladištiti na temperaturu od 0°C ili što bliže toj temperaturi.

Surinamski brašnar (Oryzaephilus surinamemsis) dug je oko 3 mm tamnosmeđe boje. Napada pšenicu i ostala žita, brašno, hljeb, tjesteninu, suvo voće, rjeđe duvan ili sušeno meso.

Buba duvana (Lasioderma serricorne) u praksi se ova štetočina zove "duvanski žižak". Crvenkasto smeđe je boje veličine 2 do 4 mm. Duvanska buba napada suvo lišće duvana u balama ili isjeckani duvan, cigare, sjeme duvana, zatim kakao, čokoladu, kikiriki, biber, rižu, žito i proizvode od žita, suvo voće i suvu ribu.

Kako se boriti protiv skladišnih štetočina?

Značajne mjere borbe su: odžavanje higijene skladišta tj. održavanje skladišnog prostora urednim i čistim, uklanjanje starih žitarica zaostalih zaliha, održavanje odgovarajuće temperature i provjetrenost objekta, a takođe vrlo bitna preventivna mjera je obavljanje detaljne dezinsekcije prostora prije unošenja zrne mase tj. novog roda. Dezinsekcija podrazumijeva primjenu dozvoljenih insekticida za tu namjenu.

Na tržištu je sve manje dozvoljenih sredstava čim se problem povećava, to su sljedeće aktivne matetrije na bazi: pirimifos-metil, cipermetrina ili malation, korištene u zemljama gdje je dozvoljena njihova primjena. Trgovački naziv fosfida je: pelete, palete i kuglice. Važno je napomenuti, tamo gdje se još uoetrbljava ovaj vid zaštite, da se prilikom razgradnje oslobađa gas fosfin koji na sva živa bića  djeluje kao inhibitor disanja. U zatvorenim prostorijama je veoma otrovan gas za sva živa bića podrazumjevajući i čovjeka. Obično se u tom periodu radi DDD (dezinsekcija, deratizacija, dezinfekcija) skladišnog prostora.