Vremenski uslovi u srednjem Banatu izuzetno su pogodovali kukuruzu i šećernoj repi. Očekuju se izuzetni prinosi tamo gde je primenjena puna agrotehnika i zaštita. Ratari kažu da je adekvatna otkupna cena za kukuruz 20 din/kg, a za šećernu repu 5 din/kg.
Proizvođači kukuruza i šećerne repe već sada zadovoljno trljaju ruke kada razmišljaju o ovogodišnjem prinosu. Otkupne cene su nešto sasvim drugo jer su još uvek nepoznanica. Stručnjaci kažu da su uprkos činjenici da je početak ciklusa proizvodnje ovih ratarskih kultura bio problematičan zbog nedovoljno vlage, kasnije obilne padavine u srednjem Banatu potpuno promenile sliku na njivama.
Kukuruz je i ove godine dominantna biljna kultura na srednjobanataskim njivama i zauzima površinu od 90.000 ha. U domaćinstvu Jovanov iz Zrenjanina on se nalazi na 15 ha. Od toga 3 ha je ogled.
"Mi sejemo novosadske hibride i za sada smo izuzetno zadovoljni kondicijom useva. Ispoštovali smo gustinu setve, količinu veštačkog đubriva i uradili smo punu agrotehniku, te se nadamo najboljem. Grad koji je padao u delu zrenjaninskog atara mehanički je oštetio određeni procenat klipova na pojedinim parcelama. Videćemo koliko će to uticati na ukupan prinos. Ranije sorte su počele da otpuštaju klipove, pa mislim da će on biti izuzetan", kaže Srđan Jovanov.
Ovaj mladi poljoprivrednik kaže da će što se skladištenja ovogodišnjeg kukuruza tiče prednost imati ambari, a ono što ne bude moglo da se složi u klipu, biće požnjeveno.
"Za ovakav vid skladištenja kukuruza odlučili smo se prevashodno zbog cene. Prošlogodišnji rod se trenutno vrti oko 20 din/kg. Voleo bih da se ova cena zadrži, ali dosadašnja iskustva pokazuju da uvek u vreme berbe odnosno žetve ove žitarice cena padne. Mislim da bi od 20 do 21 din/kg bilo prikladno i za novi kukuruz", reči su našeg sagovornika.
Čuvanje kukuruza u kotarkama je jeftinije i zbog njegovog sušenja, odnosno smanjenja procenta vlage, kaže on, i dodaje da se trudi da sa manjih površina dobije što više zarade.
Za ovu godinu se može reći da će biti među najboljima kada je reč o prinosima kukuruza u srednjem Banatu, procenjuju stručnjaci. Kiša koja je u junu pala u količini od 200 litara po kvadratnom metru nadoknadila je manjak vlage u zemljištu koji je zabeležen tokom i nakon setve.
Vremešni poljoprivrednik, iz Lazareva, Ljubomir Tica, decenijama unazad seje šećernu repu. Kraljica ratarskih kultura ove godine se nalazi na 80 katastarskih jutara. Kaže da su ove godine površine pod slatkim korenom u njegovom gazdinstvu nešto manje prevashodno zbog plodoreda. Šećernu repu pojedinih godina ovaj poljoprivrednik seje i na 150 katastarskih jutara. Ovogodišnji rod je, prema njegovim rečima, u odličnoj kondiciji.
"Nadam se da će i digestija biti dobra jer usev ima i dovoljno vlage i dovoljno sunca. Agrotehnika je u potpunosti ispoštovana, imao sam 4 tretmana protiv cerkospore, 2 protiv korova. Očekujem prinos od 7 vagona po hektaru. Bar bi tako trebalo da bude", kaže Tica.
Proizvodnju je ugovorio sa žabaljskom šećeranom i tada se okvirno pričalo o otkupnoj ceni od 4,70 din/kg. Smatra da ona ne bi smela da bude manja od 5 din/kg jer u uzgoju ove biljke ima dosta troškova. Tica očekuje da će prava cena otkupna slatkog korena biti poznata već za nekoliko dana.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se gaji za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njenom zadebljanom korenu. Iz šećerne repe se dobije 16% svetske... Više [+]Foto prilog
Tagovi
Autorka