Stručnjaci smatraju da su pšenica i uljarice šansa koju Srbija treba da iskoristi u potpunosti, kada je reč o izvozu. Niske temperature nisu naštetile usevima, tako da direktne štete neće biti.
Stručnjaci smatraju da su pšenica i uljarice šansa koju Srbija treba da iskoristi u potpunosti, kada je reč o izvozu. Niske temperature nisu naštetile usevima, tako da direktne štete neće biti.
Karakteristika ovogodišnje proizvodnje pšenice su kasni rokovi setve, svega 20 do 25 odsto je posejano u oprimalno roku. Zbog toga je evidentirano različito stanje useva pšenice.
"Posejano je oo 540.000 hektara, a to je dovoljna površina da budemo sigurni da ćemo imati dovoljno pčenice za nas, ali i oko milion tona za izvoz", procenjuje Vukosav Saković iz "Žita Srbije".
Miloš Janjić, direktor Produktne berze rekao je da postoje dva činioca koji mogu da pomeraju cenu - bilansi i stanje useva. Informacije o kolebanjima će biti tek kada otopli.
Žarko Galetin, direktor Sektora poljoprivrede Privredne komore Srbije, tvrdi da tržište za soju, uljanu repicu i suncokret postoji, a da su potrebe Evrope za sojom od 38 do 40 miliona tona godišnje:
"90 odsto svojih potreba Evropa uvozi iz SAD, Brazila i Argentine, a radi se o GMO. Srbija je prošle godine imala zavidan izvoz od 130.000 tona. Tržište imamo, kvalitet imamo, znanje imamo".
Dodao je da su prerađivački kapaciteti dobri u sektoru uljarstva, a taj sektor je jedan od najboljih u domaćoj agroindustriji.
Ova proizvodnja je toliko isplativa da su mnogi poljoprivrednici odlučili da se ogluše od osnovog pravila - plodoreda. Dragana Latković, direktor Departmana za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu tvrdi da sa agrotehničkog aspekta i razmišljanja o zemljištu može doći do velikih problema.
Jovan Crnobarac sa Poljoprivrednog fakulteta ističe da osim jarih kultura soje i suncokreta, mesta ima i za ozimu vrstu uljane repice. Tako bi se dobila sigurnija i stabilnija proizvodnja ulja.
Zaključeno je da uljane biljne vrste imaju perspektivu i mogućnost izvoza, i da predstavljaju unapređenje ratarske proizvodnje, jer se umesto žitarice gaje industrijske biljke, koje imaju mnogo veću profitabilnost.
Saznajte više o ovoj temi u okviru emisije posvećene skupu "Dobar dan domaćine".
Foto: Print Screen / You Tube
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka
Partner
Laze Nančića 2,
21000 Novi Sad,
Srbija
tel: +381 21 300 82 66,
e-mail: vertigons@gmail.com
web: http://www.poljoprivrednaemisija.com/