Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Čokanska cigaja
  • 12.12.2016. 13:30

Čokanska cigaja i dalje na banatskim pašnjacima

Srednje krupna crna ovca sa šiškama na glavi, malim kratkim paralelnim ušima, bez runa na nogama poreklom iz Rumunije, čokanska cigaja uspela je da se prilagodi slatinastim pašnjacima i opstane na severu Banata već skoro četiri veka.

  • 2.820
  • 566
  • 0

Srednje krupna crna ovca sa šiškama na glavi, malim kratkim paralelnim ušima, bez runa na nogama poreklom iz Rumunije uspela je da se prilagodi slatinastim pašnjacima i opstane na severu Banata već skoro četiri veka. Kako je uzgajana na teritoriji opštine Čoka dobila je naziv "Čokanska cigaja" i predstavlja autohtonu rasu ovaca.

Entuzijazam održao Čokansku cigaju

Zahvaljujući entuzijastima, Čokanska cigaja i danas se može naći na banatskim pašnjacima, ali u znatno manjem broju, što dokazuje i to što se nalazi na listi ugroženih autohtonih rasa, koju je objavilo Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine. Na teritoriji Vojvodine postoji oko 500 umatičenih jedinki ove rase, podeljenih u četiri registrovana stada.
Prema rečima direktora Poljoprivredne stručne službe Senta Josipa Češljara, pod čiju upravu spada i opština Čoka, čokasnka cigaja je tokom devedesetih godina gajena u društvenom preduzeću Poljoprivredno gazdinstvo "Rit".

"Preduzeće se borilo da čokasnka cigaja postane priznata kao rasa. Kada je promenjen vlasnik, ovce su rasporodate. Entuzijasti iz Opštine Čoka, koji se bave ovčarstvom, uspeli su da sačuvaju svih 11 linija očeva, koji su postojali u "Ritu" i nastave da odgajaju Čokansku cigaju", kaže Josip Češljar.

Uzgoj ovaca tradicija

Jedan od odgajivača čokanske cigaje je Miloš Milanov iz Sanada, koji smatra da bi ova rasa nestala da nisu uspeli da otkupe ovce iz "Rita". "U mojoj porodici su se oduvek gajile ovce, to je naša tradicija. Genetika čokanske cigaje opstala je ovde stotinama godina. Rasa nije pravljena već je stvorena prirodnom selekcijom. Najbolje podnosi ovaj teren u odnosu na ostale rase i potrebno je da što više da bude na paši, ne traži posebne uslove", rekao je Milanov.

Karakteristike čokanske cigaje:
Ovca: visina grebena 60 do 65 cm, telesna masa do 90 kg Ovan: visina grebena 65 do 70 cm, telesna masa do 90 kg

Udruženje odgajivača "Čokanska cigaja"

Da bi doprineli očuvanju ove autohtone rase, osnovano je i Udruženje odgajivača ovaca "Čokanska cigaja" u Sanadu, čiji je predsednik Miloš Milanov. Ciljevi udruženja su podsticanje gajenja ovaca, promovisanje čokanske cigaje i unapređenje ovčarstva. Jedna od aktivnosti Udruženja jeste i organizacija "Izložbe ovaca svih rasa", gde predstavljaju i Čokansku cigaju.

"Poslednjih godina, broj jedinki čokanske cigaje je u porastu. Imamo povećan broj odgajivača čokasnke cigaje, koji rade na umatičenju svojih stada. Čokanska cigaja je ugroženi genetski resurs i njeno očuvanje je važno, a svelo se na nas entuzijaste, koji želimo da očuvamo nešto što je nastalo na našim prostorima", objašnjava Češljar koji i sam odgaja čokanske ovce na svojim pašnjacima. Po zvanju diplomirani inženjer poljoprivrede ovčarstvom je počeo da se bavi 2003. godine, a stado su tada činile 10 ovaca i jedan ovan.

Od hobija do ozbiljne proizvodnje

"Tada je to bio samo hobi, koji je prerastao u nešto mnogo ozbiljnije. Sada prodajem priplodni materijal. Prošle godine sam prvi put došao do toga da sam prodao žensku priplodnu jagnjad. Sada imam negde oko 150 ovaca i svih 11 linija očeva u stadu. Odlučio sam se za gajenje Čokanske cigaje baš zato što živim u ovim krajevima. Čokanska cigaja bi mogla da bude i brend ako bi se tu malo posvetilo pažnje i da se ima malo više sluha", rekao je Češljar.

Mleko samo u laktaciji

Čokanska cigaja daje meso i vunu, dok mleko proizvodi samo u periodu laktacije. Odgajivači čokanske cigaje profit ostvaruju prodajom jaganjaca i vune. Kako je Češljar objasnio, ukoliko se posveti dovoljno pažnje u uzgoju, jagnje za 90 dana dostigne kilažu između 27 i 30 kilograma. Ogajivači svoje proizvode uspevaju da prodaju na domaćem tržištu, ali kako je Milanov naveo, bez pomoći države putem subvencija, ne bi mogli da ostvare zaradu.

Tekst i foto: Dunja Grbin


Tagovi

Čokanska cigaja Sanad Josip Češljar PSS Senta Mloš Milanov


Autorka

Marija Antanasković

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa višegodišnjim iskustvom u novinarstvu. Zaljubljenik u poljoprivrednu tehniku.