Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mlečno govedarstvo
  • 23.10.2015. 09:00

Mlekari - domaće muke i strana iskustva

Pomalo je nejasna situacija na farmama mlečnih krava u srednjem Banatu. S jedne strane stočari povećavaju broj grla, a sa druge, junice i krave završavaju u klanicama. Glavni problem uvek je otkupna cena. Možda je primer organizovanja stočara u zadruge i većinsko vlasništvo farmera u mlekarama zabeležen u Sloveniji, recept i za domaći mlečni sektor.

  • 852
  • 391
  • 0

Na pašnjacima srednjobanatskog sela Stajićevo kod Zrenjanina prošle godine paslo je 140 krava, sada ih je 90. Meštani kažu da su poslednjih nekoliko meseci zbog neisplativosti proizvodnje mleka odustali od ove grane poljoprivrede, a krave i junice su završile u klanicama.

Ekstra klasa i evropski standardi

Jugoslav Tomić je jedan od najvećih proizvođača mleka u srednjem Banatu i trenutno ima 67 muznih grla, a pun kapacitet na njegovoj farmi je 100 muznih mesta. Sa pratećim kategorijama ima 160 grla holštajn frizijske rase. Jugoslav je zajedno sa suprugom Mirom pre 20 godina odlučio da proizvodnja mleka bude njegovo osnovno zanimanje. Danas petočlana porodica Tomić živi od ove proizvodnje.

Jugoslav Tomić
Jugoslav Tomić, stočar iz Stajićeva

Na farmi je zastupljen slobodan tip držanja i sistem muže "riblja kost". Proizvodi mleko ekstra klase i beogradskom Imlek-u godišnje isporuči od 600.000 do 650.000 litara mleka. Postiže muzni prosek od 24 litre, što je oko 8.000 litara mleka po kravi na godišnjem nivou.

"Očekujem da će se već za nekoliko dana muzni prosek povećati najmanje za litru jer je hladnije vreme, te je i povećana konzumacija hraniva. Kada govorimo o evropskim standarima u mojoj branši, ja ih ispunjavam još od 2004. godine kada sam se i upustio u ovaj posao i počeo izgradnju farme sa ciljem da zadovoljim evropske uslove", kaže Tomić.

Otkupne cene zadaju glavobolje

Pad otupne cene mleka proteklih meseci sa 42 dinara za litar na 32 dinara za veće proizvođače koji ispunjavaju postavljene zahteve mlekara donela je nove probleme, postavilo se pitanje rentabilnosti farme.

slama
Stočari većinom sami proizvode stočnu hranu

"Kada otkupna cena ide naniže, to je veliki pad - od pet do 10 dinara, a kada raste, reč je minimalnom povećanju za dinar, dva na mesečnom nivou. Trenutno mleko prodajem po ceni od 36,30 dinara za litar, ali u međuvremenu su promenjeni i neki parametri za njeno izračunavanje. U ovom trenutku zadovoljavajuća cena mleka bi bila 42 dinara jer je berba, odnosno vršidba kukuruza još uvek u punom jeku. Kada se ovaj posao završi očekujem drastičan porast cene ove žitarice, što će prouzrokovati i veliko poskupljenje koncentrata. Tada će stočari biti u problemu i sa otkupnom cenom mleka od 42 dinara za litar", objašnjava ovaj domaćin.

Jugoslav najvećim delom sam proizvodi stočnu hranu i na 100 hektara oranica gaji pšenicu, kukuruz, suncokret, lucerku, a ove godine zasnovao je i proizvodnju raži. Deo roda suncokreta prodaje, a ostatak menja za suncokretovu sačmu. Soju ne proizvodi, već je kupuje na mesečnom nivou. Osim soje, kupuje i premikse. Trenutno ima i značajnu investiciju - izgradnju podnog skladišta za kukuruz u zrnu.

Nesigurno tržište i nesigurne cene - najaveći strah farmera

I ako je država uvela prelevmane na uvoz mleka kako bi zaštitila domaće tržište, farmeri strahuju da ova mera nije dovoljna. Ukidanje kvota na proizvodnju mleka u zemljama članicama EU i politička kriza između Rusije i Ukrajine doveli su do poremećaja tržišta i najveći strah srpskih farmera je da će se tržišni viškovi preliti u našu zemlju.

farma
Mnogi razmišljaju i o zatvaranju farmi

"Verujem da se višak evropskog mleka već preliva kod nas i da će domaće mlekare uvoziti jeftinije mleko, dok će otkup našeg, domaćeg, otkazivati. Mislim da će zbog ovih razloga nestati veliki broj malih proizvođača i da je perspektiva mlečnog govedarstva u Srbiji jako loša. Imamo nesigurne cene i nesigurno tržište. Rekao bih da se broj grla u protekle dve godine prepolovio, a u narednih godinu dana verujem da će od sadašnjeg broja još 50 odsto stočara završiti sa ovom proizvodnjom. Ako ne bude bilo nekih pozitivnih pomaka i sam razmiljšam da odustanem od stočarstva", kaže Jugoslav.

Ni evropskim farmerima ne cvetaju ruže

Podsetimo se da su zbog krize u mlečnom govedarstvu i evropski farmeri protestvovali, a kulminacija nezadovoljstva desila se početkom septembra kada je 5.000 proizvođača mleka sa 1.000 traktora došlo u centar Brisela. Evropska komisija tada je usvojila paket mera u vrednosti od 500 miliona evra i fondova EU kako bi farmerima pomogla da reše probleme protoka gotovine, stabilizacije tržišta i poboljšanja funkcionisanja lanca nabavke.

"Višak mleka je veliki pritisak na cene. I u EU, pa tako i u Sloveniji cena mleka je pala za 20 odsto te iznosi od 28 do 30 evrocenti za litar. Morali smo uvesti dodatne mere kako bi pomogli slovenačkim stočarima. Prva mera podrazumevala je obezbeđivanje novca stočarima koji rade na planinama, a to je polovina naših farmera. Kontinuirano sprovodimo akcije pod nazivom "Kupujte slovenačko mleko", tokom koje razgovaramo sa potrošačima. Treća akcija je izvoz nekih proizvoda, za koje slovenačke mlekare kažu da imaju prolaz na stranim tržištima", kaže Dejan Židan, ministar poljoprivrede Slovenije. Slovenačke mlekare delimično su našle izlaz u plasiranju mleka na italijansko tržište.

Vlasništvo farmera i domaćinsko poslovanje - formula uspeha

Mlekara Celje
Pogon Mlekarne Celje

Kako to izgleda kada farmeri preuzmu stvar u svoje ruke, najbolje ilustruje Mlekarna Celje koja postoji duže od 70 godina. Sve do 1995. bila je u društvenom vlasništvu i u vrlo lošem stanju. Tada su farmeri od države dobili 45 odsto besplatnih akcija mlekare, a na osnovu isporuka sirovine. Procenjena vrednost mlekare bila je tri miliona evra, pa su svojevoljno farmeri odlučili da u kupovinu tog kapaciteta ulože po jedan slovenački tolar od dobijene cene za litar isporučenog mleka. Tokom tri godine uspeli su da otkupe još 29 odsto akcija i sa ukupno 74 odsto tih vrednosnih papira preuzmu većinski paket. Primarni proizvođači udruženi su 17 zadruga, tako da im je i Zadružni savez Slovenije pomogao da preuzimanjem akcija uzmu sudbinu u svoje ruke. Sadašnjih 1.200 poljoprivrednika, sa prosekom oko 60 krava po farmi rase Java, Simentalac i Holštajn, svakog drugog dana isporučije 260 do 285 litara mleka. Otkupne cene su u poslednje četiri godine najviše u Sloveniji.

Dugoročnim planom razvoja do uspeha

Mlekarna Celje posebno nagrađuje farmere koji proizvode mleko sa dvostruko manje mikroorganizama i somatkih ćelija u odnosu na standarde EU. Provere se vrše u vlastitoj savremenoj laboratoriji. Rezultati analiza dobijaju se veoma brzo, za 15 do 20 minuta.

Razgovor sa novinarima
Menadžment Mlekarne Celje

u razgovoru sa agrarnim novinarima

"Pre sedam godina, kada smo bili u velikoj krizi, doneli smo dugoročni plan razvoja do 2023. godine. Potpuno smo redizajnirali sve etikete na ambalaži kojima smo proširili ciljnu grupu potrošača. Prodaja je povećana za 15 odsto, očekujemo da će uskoro dostići i 20 procenata povećanja. Oznaka "Zelene doline" postala je brend, a vratili smo se tradicionalnoj tehnologiji. Sir je bez konzervansa. Mleko se propušta kroz specijalno sito, koje ga baktofizira. Konačan proizvod dobija dugotrajnost kao i druge robe te vrste. Uspešno kontrolišemo čitavu proizvodnju, od pašnjaka do konačnih produkata. Upravo zbog toga smo 2012. godine stekli certifikat po kome naše robe ne sadrži genetski modifikovane sastojke. Prvi korak bio je da se iz obroka krava izbaci soja i kukuruz, pa su trave postale osnov ishrane životinja. Proizvodnja je poskupela za dva odsto, ali se isplatilo, jer je tržište postalo sve zainteresovanije za našu robu", objašnjava Darja Teržan, marketinški menadžer Mlekare Celje.

Profit investirati u proizvodnju

U pogonima je zaposleno 200 radnika, radi se u tri smene 365 dana godišnje. Rastuće količine sirovog mleka plasiraju se na tržište kroz sveže mleko, sireve, jogurt, maslac, mlečne namaze, kajmak i druge artikle. Oko 70 odsto proizvodnje namenjeno je slovenačkom tržištu, uglavnom bolnicama, dečijim vrtićima, školama, studentskim i staračkim domovima i drugim državnim institucijama. Najznačajniji strani kupci su Italijani, a izvozi se u devet država. Od ove godine i voćni jogurt iz Mlekarne Celje stiže u Srbiju preko mlekare u Nišu sa kojom postoji kooperacija u proizvodnji belog sira. Vrednost ove mlekare porasla je četiri puta u odnosu na početnu, uprkos žestokoj konkurenciji koja stiže iz drugih zemlja članica EU i velikoj krizi. Prošle godine zabeležen je prihod od 61 milion evra. Deo tog novca investira se u nove hale u koje će se smestiti novi pogon za sir, repromaterijal i gotovi proizvodi.

Savet srpskim farmerima

Bez jakih zadruga, udruživanja po ekonimskim i interesnim principima nema razvoja, a i opstanak samih farmi dovodi se u pitanje. Osim horizontalnog, neophodno je i verikalno povezivanje. Udruženim snagama i sredstvima praviti najpre manje, a zatim i veće prerađivačke kapacitete. Portfolio prilagoditi potrebama tržišta, praviti prepoznatljive brendove i osvajati prevashodno domaće, a zatim i strana tržišta. Akcenat uvek treba da bude na kvalitetu, a deo profita usmeren ka investicijama.

Sudeći po pričama domaćih farmera postavljaju se pitanja da li imaju dovoljno snage i finansijske moći da krenu ovim putem, ali i koja karika u lancu je popustila?


Tagovi

Proizvodnja mleka Stajićevo Evropski standardi Jugoslav Tomić Muzna grla Muzni prosek Cena mleka Stočna hrana Prelevmani Višak mleka Tržište Evropski farmeri Mlečno govedarstvo Dejan Židan Mlekarna Celje Darja Teržan Zadruge


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.