Primer izvanredne proizvodnje mleka pokazuju izraelski farmeri čije krave prosečno daju 12.000 litara mleka. To je gotovo dvostruko više u poređenju sa ostalim evropskim farmerima. Šta je to što pravi tako veliku razliku?
Velikom broju farmera bajkovito i nestvarno zvuči podatak da je jedna krava Holštajn-frizijske rase, u toku jedne godine i u jednoj laktaciji proizvela 26.953 kg mleka, što u proseku iznosi oko 74 kg dnevno. Specijalizovana Holštajn-frizijska rasa krava za proizvodnju mleka zaista u odličnim uslovima držanja, dobrom genetskom predispozicijom i zdravljem, kao i pravilnom ishranom, postiže izuzetne proizvodne rezultate.
Primer izvanredne proizvodnje mleka pokazuju izraelski farmeri čije krave prosečno daju 12.000 litara mleka. To je gotovo dvostruko više u poređenju sa ostalim evropskim farmerima. Šta je to što pravi tako veliku razliku? Da li te krave jedu neku do sada nama neotkrivenu stočnu, superiornu hranu? Ili možda naš stočar malo zna o gajenju mlečnih krava i proizvodnji mleka? Naravno, nije tačno da krave jedu neku specijalnu hranu, niti da naš farmer ne zna da proizvede prosečne ili veće količine mleka. Itekako zna i može, a za to je pored izbora isključivo mlečne rase goveda, dobrog genetskog potencijala i odličnih uslova držanja, potrebno organizovati pravilnu i kvalitetnu ishranu usklađenu sa određenom fazom laktacije.
Ovaj period zahteva najveću pažnju u ishrani. Naročitu pažnju neophodno je obratiti na pravovremeno dodavanje i balansiranje proteinskih i energetskih krmiva u obroku. Odmah posle teljenja, krave je poželjno hraniti istim obrokom, kao i pre teljenja, s postepenim dodavanjem zelene voluminozne krme ili silaže uz kvalitetnu senažu od travno-detelinskih smeša. Poželjno je da to obavezno bude lucerka pokošena pre cvetanja.
U ovom periodu krava mora da prođe fazu fiziološkog stresa, posle teljenja, i postepeno se prilagodi ishrani. Koncentrovanu hranu (zrna žitarica), takođe je potrebno postepeno dodavati (oko 0,5-1 kg dnevno), sve do postizanja optimalne količine oko 4 kg koncentrata po obroku. To treba održati i nakon 40-ak dana u takozvanom periodu avansiranja koji nastupa desetog dana posle teljenja kada treba krenuti s većim količinama hrane. Koncentrat i kabasta hrana u obroku, takođe, treba da budu u odnosu 60:40. Da bi krava normalno preživala i varila hranu poželjno je, to jest optimalno bi bilo u obrok dodati oko 2,5 kg sena. U ovoj fazi rast proizvodnje mleka je veoma brz i oko sedme-osme sedmice, posle teljenja krava postiže svoj maksimum.
Srednja faza laktacije počinje dostizanjem maksimalnog lučenja mleka. U toj fazi važno je što duže održati najveće dnevne količine mleka. Potrebno je osigurati maksimalno konzumiranje suve materije u količini 2,5-4 kg na 100 kg telesne mase krave, dok praćenjem dnevne količine mleka treba obezbediti nekoliko obroka dnevno, naročito kada jer reč o kravama čija je osnovna komponenta voluminozna krma. Osim prve faze, ova faza je ekonomski vrlo važna jer je cilj što duže zadržavanje najveće dnevne količine mleka. Takođe je bitno obratiti pažnju da u ovoj fazi krave održavaju telesnu masu ili da neznatno prirastaju.
Ta faza nastupa od 7. meseca posle teljenja, pa sve do zasušenja. Karakteriše je osetan i primetan pad mlečnosti. Faza ishrane nije mnogo zahtevna, naročito kada je reč o proteinskim krmivima jer u toj fazi, nakon neprekidnog opadanja dnevnih količina mleka, krave pretežno vraćaju svoju telesnu masu izgubljenu tokom maksimuma laktacije. U tom slučaju treba obratiti pažnju da ne dođe do preteranog nagomilavanja telesnih masti. U završnoj fazi laktacije moguće je regulisati i sniziti troškove ishrane, zato što se smanjuje konzumacija hranljivih materija, dok se u obrok nesmetano mogu ubaciti kabasta krmiva.
Poslednja faza u laktaciji je izuzetno važna, iako se farmerima ne čini tako zbog minimalne lučene dnevne količine mleka kada vime treba da se regeneriše odnosno "odmara". Tokom najveće proizvodnje kroz vime cirkuliše i do 500 litara krvi za sintezu 1 litra mleka. Vrlo je bitno da se u fazi zasušenja, pravilnom ishranom, spreče metabolički poremećaji buraga i predupredi eventualna gojaznost krava. Već u ovoj fazi se sprovodi priprema za početak laktacije jer se ponovo u obrok uvode hraniva koja će biti korišćena i posle teljenja. Zato je poželjno, krave u zasušenju, hraniti u dva posebna perioda.
Poželjno je u ishrani koristiti livadsko seno zbog nižeg sadržaja Ca i smanjiti energetski udeo u obroku. Konzumiranje suve materije smanjiti na 2 % u odnosu na ukupnu telesnu masu. Takođe, bitno je smanjiti i udeo koncentrata na otprilike oko 1-1,5 kg po obroku, a poželjno je u obrok dodati oko 2 kg slame zbog niske energetske vrednosti.
U tom periodu tele ima najintenzivniji rast, a stoga i ukupne potrebe za hranivom rastu. Neophodno je postepeno povećati količinu koncentrata u obroku na 2-3 kg dnevno i nastaviti sa udelom silaže u obroku. Po mogućnosti treba koristiti samo livadsko seno bez upotrebe lucerkinog sena zbog nivoa Ca, K i P. Ovo je istovremeno i tranzicioni period prelaska sa jedne na drugu ishranu i veoma je važno nastaviti ishranu krava ovim krmivima i nakon teljenja da bi se što više smanjio prehrambeni stres.
Dakle, u svim fazama laktacije moraju se ispoštovati sadržaj i količina hranljivih materija u zavisnosti od vrste korišćenog hraniva, koji se menjaju s kretanjem laktacione krive jer se i potrebe za određenim hranivom menjaju u zavisnosti od faze.
Foto: bigstockphotos.com; AleksandruNika
Tagovi
Autor