Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gajenje začinskog bilja
  • 22.04.2016. 11:30

Lako do sopstvenog uzgoja začinskog bilja!

Prodaja začinskog bilja je u stalnom porastu. Uz malo truda svako može da gaji sopstvene začine, ali i prirodne lekove za različite tegobe.

  • 6.641
  • 654
  • 0

Sve lepše i toplije vreme nateralo je zaljubljenike u uređenje bašte da počnu prve prolećne radove. Priprema i đubrenje zemlje, uređivanje gredica samo su uvod u ono što sledi - sadnju rasada.

Paradajz, paprike, patlidžani, krastavci, gotovo su nezaobilazno povrće u svakoj bašti. Povrtari rekreativci vole da isprobaju razne vrste egzotičnog povrća, koje nije toliko odomaćeno u našim baštama. Međutim, u poslednje vreme sve je popularnije i kućno gajenje začinskog bilja.

Prodaja začinskog bilja je u poslednjih nekoliko godina u stalnom porastu. Najviše se na kupovinu i njegovo gajenje odlučuju ljudi srednjeg životnog doba, ali to čini i sve više mladih ljudi. Očigledno se na tržištu menjaju trendovi kad je reč o domaćem i zdravom uzgoju.

Bosiljak, majčina dušica, matičnjak, mažuran, vlašac, žalfija, nana, mirođija, sedefče deo su najomiljenijih začinskih biljaka.

Uzgajivači tvrde da su ljudi spoznali sve pozitivne osobine začinskog bilja. Nisu samo korisne u kuhinji već imaju i mnoga lekovita svojstva. Tako je, na primer, žalfija odlična za grlo kod upala i prehlada. Menta služi za smirenje, ali i čisti probavni sistem. Timijan, takođe, ima različita lekovita svojstva, ali se istovremeno, obavezno koristi kao začin kod mesnih jela. Mnogi ljudi i dalje tvrde da je začin najlakše kupiti u prodavnici. Međutim, samo u domaćem uzgoju možete biti apsolutno sigurni da ste dobili čist i zdrav začin.

Veliki plastenik s ukrasnim i lekovitim biljem

Začinsko bilje se odlično uklapa u svaku baštu. Raznih oblika, formi listova, šarenih boja, začinsko bilje ima i dekorativnu ulogu. Velika prednost gajenja začinskog bilja je to što ne morate nužno imati sopstvenu baštu. Dovoljan je samo balkon ili prozor.

Začinsko bilje može se gajiti u teglicama na balkonu, ali i u zatvorenom prostoru. Mogućnosti su beskonačne. Važno je samo pridržavati se određenih pravila. Neko bilje traži više vlage, drugo više toplote. U svakom slučaju odlučite li se za začinsko bilje, nećete pogrešiti. Dobićete lepo uređeni prostor i sopstvene sveže ili sušene začine.

Ko je ko u svetu začinskog bilja?

  • Bosiljak (obični, sitnolisni i crveni) - traži sunčano i od vetra zaštićeno mesto. Za gajenje je potrebna obična baštenska zemlja i ne zahteva previše vlage, naročito ako se gaji u teglicama. U narodnoj medicini koristi se za smirenje, poboljšanje probave i kao sredstvo za izlučivanje mokraće. U kulinarstvu se koriste sveži listovi, dok kod sušenih treba biti oprezan jer bosiljak vremenom postaje intenzivnog, gotovo paprenog ukusa.
  • Mažuran (zeleni i šareni) - traži osunčano mesto. Slatkastog je mirisa i gorko-slatkog ukusa. Najčešće se koristi svež jer tako daje jaču aromu. U jela se stavlja na kraju kuvanja, jer dužim kuvanjem gubi aromu. Koristi se kod problema s grčevima u stomaku i upale grla. Čaj od mažurana ublažava posledice prehlade i bronhitisa.​
  • Vlašac - ova biljka nije zahtevna za gajenje, ali voli mnogo vlage. Sadrži eterična ulja koja snižavaju krvni pritsak i podstiču apetit. Koristi se za čišćenje krvi i organizma. Dobar je izvor vitamina C. Kod pripreme jela dodaje se na kraju jer termičkom obradom brzo gubi aromu.
  • Žalfija (zelena, ljubičasta, trobojna i žuta) - traži mnogo sunca i toplote. Osetljiva je na mraz i previše vlage, pa njeno gajenje u kontinentalnom delu traži mnogo posvećnosti i pažnje. Dobar je borac protiv: virusa, bakterija i gljivica. Zbog intenzivne arome treba je pažljivo dozirati kod pripreme jela, naročito u kombinaciji s drugim začinima.
  • Ruzmarin - baš kao i žalfija, traži mnogo sunca i toplote, pa se na kontinentalnim područjima mora sklanjati od mraza i hladnoće. Podstiče cirkulaciju, leči glavobolju i poboljšava pamćenje. Koristi se u aromatizovanju ulja i sirćeta, a naročito kod pripreme ribljih specijaliteta.
  • Majčina dušica (timijan) (obična, šarena i limunska) - voli mnogo svetla i toplote. Poznata je kao prirodni lek protiv anemije, groznice, probavnih smetnji, ali i mamurluka. U gastronomiji ima vrlo široku primenu. Dodaje se marinadama, sosevima, ribljim specijalitetima i jelima s roštilja.
  • Matičnjak - se lako gaji jer uspeva u svim vrstama zemljišta i dobro podnosi niže temperature. Blagotvorno deluje na nervni sistem, pa se koristi za smirenje, nesanicu i ublažavanje stresa. Ulje matičnjaka je izuzetno vredno i lekovito, a to diktira i njegovu relativno visoku cenu. Ulje se koristi kod masaža i za lečenje herpesa.
  • Nana (menta) - voli humusno i vlažno zemljište. U ishrani ima široku upotrebu jer se kao začin dodaje supama, salatama, jelima od povrća, slatkim poslasticama i osvežavajućim pićima. U narodnoj medicini koristi se za održavanje zdravlja usta i usne duplje, smiruje probavni sistem, jača imunitet i ublažava posledice alergija i astme.
  • Mirođija - višegodišnja biljka, za koju se ne preporučuje gajenje u zatvorenom prostoru, jer voli mnogo prostora na sunčanom mestu. Uspešno pojačava apetit, olakšava probavu i smiruje živce, pa jača otpornost na bolesti i deluje protiv infekcija. U kuhinji se koristi kao dodatak salatama, sosevima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Neizostavni je dodatak prilikom kiseljenja krastavaca za zimnicu.
  • Sedefče (ruta) - voli sunce ili polusenku. Uspeva u rastresitoj i lakoj zemlji bez previše vlage. U kulinarstvu se upotrebljavaju osušeni listovi, ali u vrlo malim količinama zbog veoma jake arome. U narodnoj medicini preporučuje se za snižavanje krvnog pritiska, jačanje krvnih sudova i smirenje.

Povezana biljna vrsta

Bosiljak

Bosiljak

Engleski naziv: Basil | Latinski naziv: Ocimum basilicum L.

Bosiljak je biljka od davnina poznata kao začin. Smatra se da potiče iz Indije, a danas se najviše upotrebljava u Francuskoj i Italiji. To je jednogodišnja zeljasta biljka koja... Više [+]

Majoran

Majoran

Engleski naziv: Majoram | Latinski naziv: Origanum majorana L.

Majoran se u umerenoj klimi gaji kao jednogodišnja biljka, koja u toplijim, mediteranskim područjima može živeti kao višegodišnja. Pripada porodici usnatica (Lamiaceae... Više [+]

Žalfija

Žalfija

Engleski naziv: Shop sage | Latinski naziv: Salvia officinalis L.

Žalfija ima raznoliku namenu, no najčešće se upotrebljava za dobijanje eteričnog ulja. Čaj od žalfije služi za obloge za rane kao i za ispiranje usta i grla radi dezinfekcije.... Više [+]

Nana

Nana

Engleski naziv: Mentha | Latinski naziv: Mentha sp.

Metvicu karakteriše prijatan miris mentola, a jedna je od najvažnijih lekovitih biljaka za proizvodnju eteričnog ulja, lekova i čajeva. Deluje osvežavajuće i umirujuće i ublažava... Više [+]

Mirođija

Mirođija

Engleski naziv: Dill | Latinski naziv: Anethum graveolens L.

Mirođija je jednogodišnja biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Njena lekovita svojstva se spominju već u zapisima na papirusu, a potiče iz područja Palestine. Upotrebljava se... Više [+]

Tagovi

Lekovito bilje Začinsko bilje Sadnja rasada Bosiljak Majčina dušica Matičnjak Mažuran Vlašac Žalfija Nana Mirođija Sedefče


Autor

Robert Peharda

Više [+]

Robert je novinar već 11 godina, a zainteresovan je za oblast poljoprivrede i sve što je za nju vezano. Radi i na pisanju, uređivanju i izdavanju monografija vezanih za zemljoradnju i poljoprivredne kulture!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.