Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Iskustva iz komšiluka
  • 21.02.2017. 14:00

Sadite autohtone sorte

Po zastupljenosti u ukupnim vinogradarskim površinama u Hrvatskoj prva tri mesta zauzimaju autohtone ili odomaćene sorte: graševina 22%, malvazija 8%, plavac mali 8%. Tek nakon njih dolaze merlo i rajnski rizling sa po 4%. Šta iz toga možemo naučiti?

Foto: Đorđe Simović
  • 1.752
  • 410
  • 0

Po zastupljenosti u ukupnim vinogradarskim površinama u Hrvatskoj prva tri mesta zauzimaju autohtone ili odomaćene sorte: graševina (italijanski rizling) sa 22%, malvazija sa 8%, plavac mali sa 8%. Tek nakon njih dolaze merlo i rajnski rizling sa po 4%. Ove podatke izneo je Miodrag Hruškar iz kompanije "Eno ekspert". On je vodio degustaciju vina - "Masterclass Slavonija i hrvatsko podunavlje", koje je u Novom Sadu upriličilo Udruženje vinarstva Hrvatske gospodarske komore.

Održan je i "Masterclass Istra i Kvarner & Dalmacija", koju je vodio najbolji poznavalac globalne vinske scene u Srbiji - Igor Luković.

Potrošač naviknut na domaće

Kao enolog, Hruškar sa saradnicima savetuje vinogradare i vinare u Hrvatskoj. Njegove usluge spremno je da plati oko 30 vinarija u Hrvatskoj.

Hruškar: Podižemo svest potrošača o kulturi vina.

Kako biste, u najkraćem, predstavili vinsku scenu u Hrvatskoj?

Vinska scena se u Hrvatskoj jako dobro razvija u poslednjih 20 godina. Raste svest vinogradara i vinara o specifičnostima tržišta. Šta svetsko i domaće tržište traži. I sama svest o vinu se usklađuje sa time. Poboljšanje je vidljivo u svim vinogradarskim područjima. Najveće je sigurno u Istri i Međumurju zbog blizine Italije, Slovenije i Austrije i uticaja koji odande dolaze. Međutim, i u Dalmaciji se usvajaju moderne tehnologije i vino se kreira prema zahtevima tržišta.

Kakva je svest potrošača?

Ono što im je ponuđeno na tržištu to i prihvataju. Sa modernim tehnologijama se i kod proizvodnje vina od autohtonih sorti zavređuje pažnja potrošača. U našoj kompaniji smo obrazovali vinsku akademuju u kojoj obrazujemo potrošače o vinima. Od vinskih početnika do profesionalaca - ugostitelja i konobara. Podižemo svest potrošača o kulturi vina.

Kako se borite sa poplavom vina iz Italije, Španije, Francuske? Koliko je domaći potrošač spreman da plati više za vina sa domaće scene?

To zavisi od dubine džepa. Ko može sebi da priušti, pije kvalitetna hrvatska vina. Siromašniji koji vole da piju vina, piju ona jeftina iz uvoza.

Zanimljivo je da su na prva tri mesta po proizvodnji (i potrošnji) autohtona ili odomaćena vina. Kako to komentarišete?

Graševinu s razlogom zovu "kraljicom hrvatskih vina". Najviše vinarija živi od graševine. To je vino koje se kod nas najviše i pije. Na klonskoj selekciji se radi više od 10 godina. DNK analize koje su u toku trebalo bi da potvrde da li je autohtona ili nije.

Prva tri mesta zauzimaju autohtone ili odomaćene sorte: graševina, malvazija i plavac mali.

Kakva je finansiska situacija u vinarijama u Hrvatskoj? Da li opstaju, napreduju ili ima i zatvaranja?

Zavisi od vinarije. Sve velike vinarije su u vlasništvu moćnika, biznismena, koji rade neke druge poslove i iz toga finansiraju vinarije. Ima uspešnih malih vinarija, naročito na Pelješcu ili na jugu. One su se izborile za dobre cene svojih vina. Imaju tržište, pošto je kod njih turizam prisutan. Oni odlično funkcionišu. Sve je stvar brenda. Ko je uspeo da brendira kako sebe, tako i vina, može od svega dobro da živi.

Koliko Hrvatska ima površine pod vinogradima?

Nisam siguran, postoji statistika, postoji ARKOD (sistem obeležavanja i evidentiranja parcela). Mislim da je između 25.000 i 28.000 hektara.

Šta je ulazak Hrvatske u EU doneo vinogradarskom i vinarskom sektoru?

Doneo je otvorenost prema drugim tržištima. Priliku vinarima da osvajaju nova tržišta, što mnogi koriste. Automatski je i na naše tržište došlo više vina, pa je konkurencija veća. Vinari moraju više da se tude da bi postigli što kvalitetniji proizvod.

Prema "Vinogradarskom atlasu" u Srbiji su zastupljeni: graševina (u novije vreme i grašac), odnosno italijanski rizling - oko 14 %, zatim kaberne sovinjon sa 9% , merlo sa 8,5%, rajnski rizling sa 7,8% i šardone sa 6,7 %.

A kakvo je stanje u Srbiji?

Iako imamo dosta autohtonih, odomaćenih i novostvorenih sorti poput prokupca, tamjanike, portugizera, probusa, petre, sile, panonije, morave i drugih vinogradari i vinari se još uvek većinom odlučuju da nove vinograde podignu globalno poznatim italijanskim rizlingom, sovinjonom, šardoneom, meroom, kaberne sovinjonom. Ali ima i drugih primera.

Ovog proleća samo u Sremskim Karlovcima podignuto je nekoliko hektara vinograda pod silom. Ima i vinarija koje u sastavu svog sortimenta imaju isključivo autohtone i novostvorene sorte. Prokupac doživljava ekspanziju u centralnoj Srbiji. Sve veća je zainteresovanost za probus.

Nekada je Srbija imala 110.000 hektara pod vinogradima. Danas se vinogadarstvo svelo na petinu tih površina. Dobro je da se poslednjih desetak godina podižu savremeni vinogradi po uzoru na one iz najrazvijenijih vinogradarskih zemalja. Procenjuje se da se vinogradarstvom i vinarstvom u Srbiji bavi oko 80.000 domaćinstava, a da je broj registrovanih vinarija 300.

Foto: Đorđe Simović


Foto prilog


Tagovi

Miodrag Hruškar Vino Vinarstvo Vinogradarstvo Enologija Hrvatska Srbija


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."