Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uspešna kooperacija
  • 01.06.2016. 09:00

Sestre unapredile vinarstvo juga

Zahvaljujući uspešnoj kooperaciji vinogradara Niša i Leskovca s jedne, i sestara Aleksić s druge strane, spaseni su od krčenja mnogi vinogradi na jugu centralne Srbije.

  • 2.895
  • 961
  • 0

Svako pravilo ima i svoje izuzetke. Zato valjda izreka "što južnije, to tužnije" ne važi u slučaju vinarije "Aleksić".

O proizvodnji grožđa, kooperaciji, kreiranju vrhunskih vina ovenčanih brojnim međunarodnim nagradama više smo saznali od sestara Dragane i Maje. Prva sagovornica, suvlasnica i direktorka u vinariji Aleksić, Dragana Janjić.

Kvalitetna saradnja sa proizvođačima grožđa ključna

Sestre Aleksić
Dragana Janjić i Maja Aleksić Ilić

Često možemo čuti izraz "Dva Srbina, tri partije", koji jasno govori o neslozi. Vi dokazujete da je moguće suprotno pošto imate kvalitetnu saradnju sa proizvođačima grožđa iz vaše okoline. Kako ste to uspeli?
Reč je o kooperantima iz Leskovca i Niša. Kada smo počeli sa ovim poslom znali smo da nemamo vinogradarskog znanja. Angažovali smo ljude koji imaju zemlju, iskustvo, znanje i da naravno, hoće da sarađuju sa nama. Stvorili su se idealni uslovi. S jedne strane oni imaju pouzdanog kupca za svoje grožđe, a sa druge mi imamo pouzdanog dobavljača koji će raditi po nekim standardima kako smo se dogovorili. Oni proizvode grožđe prema savetima konsultanata koje mi dovodimo. Time nadograđuju i svoja znanja.

Da li je to otvoren poziv i za druge vinogradare da Vam se jave za neku buduću saradnju?
Naravno. Uslov je da u vinogradu gaje sorte za kvalitetna i vrhunska vina kao i da imaju značajniju količinu.

Od kojih sorti grožđa proizvodite vina?
Od belih autohtonih sorti imamo smederevku i tamjaniku, od internacionalnih sovinjon i šardone. Kada je reč o crnim sortama imamo i muskat hamburg, kaberne sovinjon, vranac i merlo.

200.000 litara vina godišnje

Otvaranje žutog cveta
Otvaranje "Žutog cveta"

Kolika je vaša godišnja proizvodnja vina?
Godišnje proizvedemo oko 200.000 litara vina, dok u vinariji imamo instaliran kapacitet za pola miliona litara. Paleta 11 proizvoda je podeljena u tri serije, basic, classic i limited. Tu smo gledali da zadovoljimo svačiji ukus i svačiji džep.

Kakva je razlika između basic, clasic i limited linija?
Basic je osnovna linija u cenovnoj kategoriji 350 dinara. Namenjena je za masovnija okupljanja, proslave, svadbe i korporativne događaje. To su vina koja se nalaze u maloprodajama. Classic linija je od 450 do 650 dinara. Limited je 800+ dinara. Ona se ne radi svake godine i godina mora da bude izuzetna. Da imamo vrhunsko grožđe i radi se samo u seriji od 6.000 boca.

Svako vino ima svoju priču

Verovatno prvo što zapadne za oko na policama vinoteka su nazivi vaših vina. Kako ste ih osmislili?
Žuti cvet je mirisna tamjanika. Ona je autohtona. Mi smo u Vranju gradu žutog cveća. Miris tamjanike smo povezali sa mirisom žutog cveća, simbolom grada. Vranac je rasprostranjen na celom Balkanu. Naši roditelji su je radili iz hobija i smatramo da nam je ona ostavljena u amanet za neke nove generacije koje dolaze, pa smo tako nazvali i vino. Svako vino ima svoju priču.

Za razliku od sestre Dragane koja živi u Beogradu, Maja Aleksić Ilić živi u Vranju i zadužena za tehnološka pitanja u vinariji "Aleksić". Skromno kaže da samo pomaže tehnologu Jeleni Živanović koja je od početka vinske priče sa njima.

Savremenom tehnologijom do vrhunskih vina

Barik sala za sazrevanje vina
Barik sala za sazrevanje vina

Koliko su unapređena tehnologija, oprema, vinski kvasci doprineli da se podigne kvalitet vina?
I danas nam se na sajmovima dešava da nam priđu ljudi i traže, citiram, "samo prirodna vina". Uporedila bih to sa savremenim društvom. Mi ne možemo bez automobila, mobilnog, i drugih produkata savremene tehnologije. U tom pogledu nam trebaju selekcionisani kvasci. Oni ne oduzimaju ništa u vinu. Samo poboljšavaju.

Od selekcionisanih kvasaca se očekuje da naprave čudo. Koliki su stvarno njihovi dometi?
Oni samo pomažu da se kvalitet iz vinograda petoči u bocu. Ali ne možete od babe da napravite devojku. Oni nam pomažu da kontrolišemo celokupan proces fermentacije. Ranije nismo imali kontrolu i nismo mogli da naslutimo šta ćemo dobiti na kraju. Kada imate proizvodnju od 250.000 litara godišnje, ne možemo da se igramo sa sirovinom. Tu mora sve da se zna.

Domaće grožđe i domaći stručnjaci

Poslednjih godina neke vinarije su se hvalile da su u kreiranju angažovale konsultante iz inostranstva, pre svega Italije i Francuske. Kolika je stvarno njihova uloga? Da li je reč o marketingu ili se njihovo angažovanje stvarno isplati vlasnicima vinarija?
Mi negujemo sve domaće: barik iz Srbije, naš tehnolog i ostalo. Možda konsultant može da pomogne, ali se uzdamo u domaće potencijale. Nama su, na neki način, konsultacije međunarodna ocenjivanja. Kada pošaljemo tamo vina i dobijemo nagradu u vidu zlata, srebra, bronze ili preporuke to je znak gde se mi nalazimo. Ocenjivači su objektivni, a to je najvažnije. U moru sovinjona, on kaže da je je vaš najbolji. I to je nama veliki podstrek.

Školski programi treba da se unaprede, mladim stručnjacima nedostaje prakse

Obilazak vinarije
Obilazak vinarije

Završili ste Poljoprivredni fakultet u Beogradu. Da li ste po sticanju diplome bili spremni da preuzmete proizvodnju?
Ono što smo učili na fakultetu i proizvodnja se ne podudaraju. Mislim da se školski programi moraju unaprediti, to jest, da ono što naučimo na fakultetu bude upotrebljivo u podrumu. Loše je kada čovek izađe sa fakulteta pa da su mu potrebne dve do tri berbe da bi se ustalio u poslu. To je nedopustivo.

Dakle, mladim stručnjacima nedostaje prakse
Imamo relativno dobro teorijsko znanje, ali ne znam da li je neko spojio nedelju dana prakse za sve vreme studija. To je uslov koji mora prvi da se ispuni. Uvek zovem sve fakultete da pošalju studente da prate proces proizvodnje.

I na kraju reč dve o nagradama koje ste zavredneli
Skromnost mi nije vrlina, ali gde god smo poslali vina imali smo rezultate. Već na prvom ocenjivanju Decanter-a 2012. Nakon toga su nagrade bile sve sjajnije. Izdvojila nas je nagrada koju smo dobili u kategoriji za najboljeg nacionalnog izlagača u Beču. To je kruna za sav naš rad.

Inače, vinarija Aleksić je projektovana u tri nivoa, od kojih se dva, namenjena odležavanju vina, nalaze 8 metara pod zemljom. Opremljena je najsavremenijom tehnološkom opremom za proizvodnju vina, komorom za hlađenje grožđa, prostorijom za primarnu preradu grožđa i alkoholnu fermentaciju, barik salom za sazrevanje vina, punionicom kapaciteta 1.500 boca/h. U sklopu vinarije nalazi se laboratorija, magacin gotovih proizvoda i degustaciona sala kapaciteta 80 osoba, gde posetioci mogu da uživaju u vinima ove kuće.

Uz Draganu i Maju, trebalo bi pomenuti i treću sestru Mariju Aleksić koja je još srednjoškolka, ali za koju ne sumnjamo da će pomoći sestrama u poslu sa vinom.


Foto prilog


Tagovi

Vinarija Aleksić Vino Grožđe Dragana Janjić Maja Aleksić Ilić Marija Aleksić


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."