Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Voćarstvo
  • 11.01.2017. 11:00

Da li je sušenje voća u Srbiji isplativ posao?

Imajući u vidu i razne rasprave na poljoprivrednim forumima gde se proizvođači pitaju da li je bolja vakumska, tunelska ili komorska sušara za sušenje voća, da li je isplativo ući u tu investiciju ili napraviti svoju sušaru, koje voće je najisplativije sušiti, odgovor smo potražili od Mirka Babića, redovnog profesora doktora Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, u penziji.

Foto: musicmanuk
  • 26.528
  • 1.106
  • 0

U danima kada srpski poljoprivredni proizvođač pokušava da se pozicionira na srpskom tržištu sa što boljim i kvalitetnijim proizvodom, naročito kada tržište Srbije postaje sve liberalnije i otvorenije za konkurente iz inostranstva, nije suvišno pričati o višim stepenima prerade voća u Srbiji. Jedna od tih priča je proizvodnja i prodaja sušenog voća i kako doći do najboljeg proizvoda.

Zbog čega bi seljak u Srbiji, jabuku, šljivu ili krušku prodavao sirovu, a ne suvu?

U Srbiji se sušeno voće uglavnom jede za vreme Božićnih i Vaskršnjih praznika, najčešće suva šljiva, kajsija, smokva, urme, grožđe. Samo je suva šljiva naš proizvod, ostalo se uvozi, pa čak i kajsija. Kod nas se ne gaje sorte ove voćke za sušenje, već samo konzumne. Od svega ovoga šljive se najmanje pojedu. Velike količine suve šljive izvozimo u Rusiju u rinfuznom stanju, a tako je najmanje isplativa.

Na delu je i jačanje raznih "pokreta" zdrave hrane koji preferiraju veće korišćenje u ishrani i suvog voća, pa se valja zapitati - zbog čega ti trendovi ne bi bili iskorišteni i za jačanje potencijala srpskog proizvođača?

Imajući u vidu i razne rasprave na poljoprivrednim forumima gde se proizvođači pitaju da li je bolja vakumska, tunelska ili komorska sušara za sušenje voća, da li je isplativo ući u tu investiciju ili napraviti svoju sušaru, koje voće je najisplativije sušiti, odgovor smo potražili od Mirka Babića, redovnog profesora doktora Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, u penziji.

Kako odabrati sušaru?

Koliko okvirno košta kupovina jedne prosečne sušare za 600 do 1000 kg/24 h, za manje i srednje proizvođače?

Klasična (konvektivna) sušara sa lesama za voće, povrće i slične biomaterijale učinka (kapaciteta) 500 kg/dan svežeg materijala može da košta od 8.000 do 25.000 evra, što zavisi od konecepcije sušare, upotrebljenih materijala za izradu, vrste enregetskog izvora i stepena automatizovanosti. Treba da se zna da za sušenje nije dovoljna samo sušara, nego su potrebni pribor i oprema za pripremu materijala, kao i za naknadne operacije. Potreban je i adekvatan prostor kao i obezbeđeni sanitarno higijenski uslovi prema propisima. Potrebno je i određeno predznanje o tehnologiji sušenja.

Koja vrsta sušare je optimalna i ekonomski isplativa? Pominju se kao najbolje vakumske sušare. Možete li opisati tehnološke karakteristike, po Vama najprihvatljivije sušare za srpskog seljaka/poljoprivrednika?

Pored klasičnog sušenja primenjuju se i naprednije tehnologije sa ciljem da se dobiju kvalitetniji ili prihvatljiviji proizvodi za tržište. To su osmotsko predsušenje (kao prva faza sušenja pre klasičnog dosušivanja - kombinovana tehnologija), sušenje u vakuum sušarama, kondezaciono sušenje i liofilizacija (sublimaciono sušenje). Postoje neke kombinacije prethodno navedenih postupaka. Sve ove tehnologije daju neku prednost, zahtevaju veća materijalna ulaganja i zahtevaju bolju obučenost.

Ljudi su zbog manjka finansijskih sredstava rešeni da prave svoje sopstvene sušare. Šta biste im preporučili u tom slučaju?

Ko hoće profesionalno da se bavi ovim poslom većinu opreme, uključujući sušaru, treba da kupi od proizvođača. Neki dodatni elemente mogu se izrađivati u sopstvenim radionicama. Da li sami pravite automobile, veš mašinu, bicikl? Ne. Nemojte ni sušaru sami praviti. Neka to rade profesionalci. Sušaru sami možete praviti ako je jako mala i ako se suši za sopstvene potrebe. Do 50 kg svežeg voća na dan. Čak i u toj varijanti treba nešto naučiti, pa onda praviti.

U Srbiji se sušeno voće uglavnom jede za vreme Božićnih i Vaskršnjih praznika, najčešće suva šljiva, kajsija, smokva, urme, grožđe. Samo je suva šljiva naš proizvod, ostalo se uvozi, pa čak i kajsija.

Šljiva, jabuka, pečurke - to je nešto o čemu razmišljaju srpski poljoprivrednici. Koje sušare su najpogodnije za te proizvode?

Šljivu i jabuku treba suštiti na velikim postrojenjima, jer samo tako može se postići konkurentnost. U Srbiji postoje centri za sušenje voća dnevnih učinaka do 100 tona sveže šljive na dan! Sušenje jabuke takođe je ekonomski nategnuto na manjim postrojenjima. Gljive se mogu sušiti i u manjim postrojenjima, na primer u skladu sa dinamikom proizvodnje.Treba ukazati na druge materijale koji se mogu sušiti i naknadno kvalitetno prerađivati (trešnje, višnje, bobičasto voće, kajsije, breskve, nektarije, kruške, dunje, šljive, ali na drugačiji način i drugo) mada se većina sušenog povrća uvozi iz Kine po veoma niskim cenama, neke vrste povrća su, takođe, ekonomski zanimljive, kao što su paprika, paradajz, neko začinsko bilje.

Inovacije na tržištu u pogledu ove tehnike?

Ima dosta kvalitetnih inovacija, ali ima i veoma pogrešnih koncepata. U mom dužem stručnom iskustvu nagledao sam se svakojakih rešenja. Pored dobrih, naišao sam na veoma pogrešna tehnička rešenja proizašla iz laičkog poimanja tehnologije sušenja. Najvažnije u svemu je da se ljudi što više obrazuju o ovoj temi, a to ne može na jednoj ili dve stranice uputstva.

Šta je značajno za srpskog poljoprivrednika da zna kada je ova tema u pitanju?

Sušenje voća (i druge prerade voća) su deo rešenja ruralnog razvoja. Podizanje proizvoda na viši tehnološki nivo, zapošljavanje, bolja verifikacija osnovne voćarske proizvodnje, rad tokom cele godine i niz drugih prednosti su razlozi zašto treba razvijati sušenje voća, povrća i sličnih biomaterijala (lekovito bilje, šumski plodovi ). Sušenje je obično u velikoj meri kompatibilno sa proizvodnjom konzumnog voća (sitnije i što nije prodato). Kompatibilno je i sa ostalim preradama.

Seminar - Obuka za proizvodnju

Da bi olakšala proizvođačima, grupa istraživača sa Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada, predvođeni profesorima dr Ljiljanom Babić i dr Mirkom Babićem, osvojili su tehnologiju i razvili tehniku za kombinovano sušenje voća.

Želja ovog tima je da svoja saznanja prenese u praksu. S tim u vezi organizuje se seminar o proizvodnji sušenog voća, povrća i sličnih biomaterijala, od 6. do 9. februara 2017, na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu u Istraživačkom, edukativnom i proizvodnom centru za sušenje voća i povrća (Laboratorija za biosistemsko inženjerstvo).

Foto: musicmanuk1 / Pixabay


Povezana biljna vrsta

Jabuka

Jabuka

Sinonim: - | Engleski naziv: Apple | Latinski naziv: Pyrus malus L.

Jabuka je temelj voćarske pro­izvodnje i služi kao osnovica za upoređivanje isplativosti gajenja drugih voćaka. Njeni plodovi sazrevaju od najranijeg leta sve do zime. Plodovi... Više [+]

Šljiva

Šljiva

Sinonim: - | Engleski naziv: Plum | Latinski naziv: Prunus domestica L.

Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujnog rasta. Pojedine sorte zahtevaju oprašivače, dok se neke oprašivaju same. Šljive donose plodove na dvogodišnjim ili... Više [+]

Kruška

Kruška

Sinonim: - | Engleski naziv: Pear | Latinski naziv: Pyrus communis L.

Kruške pripadaju porodici ruža (Rosaceae) i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom na to da postoji oko hiljadu sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, ukusu kao i... Više [+]

Tagovi

Poljoprivreda Proizvođač Sušare Suvo voće Jabuka Šljiva Kruška Gljiva Rusija Komorska sušara Vakumska sušara Tunelska sušara Mirko Babić Poljoprivredni fakukltet Novi Sad Inovacije Tehnologija Seminar Obuka Osmostska sušara Teorija


Autorka

Marija Jovanović

Više [+]

Marija je ekonomski novinar već 12 godina. Ima 38 godina i završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Životni moto: Najvažnija stvar kod cilja jeste da ga imate. Uvek imajte na umu da je vaša čvrsta odluka da uspete važnija od svake druge.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D