Voćari iz Šumadije ističu da je godina bila teška, da su ih tukli grad, mraz i bolesti, ali i dalje ne znaju pravi razlog za drastično smanjen izvoz ove godine, pre svega na rusko tržište.
Voćari iz Šumadije čekaju da vide kako će proći sa jabukom, čija berba tek predstoji, pa da svedu račune za ovu godinu. Oni nisu optimisti, bar kada je o finansijama reč. Dosada se u jednom slažu: voće je dobro rodilo, ali su izvoz i cena podbacili. I to u velikom procentu. Goran Mijailović, voćar iz Čumića, kod Kragujevca i predsednik udruženja "Šumadija voće" kaže da je lane 80% roda šljiva izvezao, a ove godine svega 5%.
"Ne znamo tačan razlog zašto voće nije otišlo u izvoz, prvenstveno mislim na rusko tržište. Postoje razne priče, ali nije na proizvođačima da o tome govore. Naše je da proizvodimo. Tačno je da smo imali tešku godinu zbog mrazeva i obilnih padavina. Ove godine šljivu smo prodavali za 13-17 dinara. To je u odnosu na prošlu godinu kada smo je prodavali za 35din/kg ogromna razlika. Konzumna šljiva za zapadno tržište išla je za 25 dinara. I rod koji je otišao za preradu bio je 30din/kg. Ali, ove godine otkup i izvoz su jednostavno stali, gotovo odmah na početku berbe", žali se Mijailović.
Velike količine padavina, ovog proleća, smanjile su kvalitet plodova. Krupnoća i sadržaj šećera snizili su cenu ove godine. Možda je to jedan od razloga, kaže Mijailović, što je tako malo voća izvezeno. Najviše su računali na rusko tržište na koje se do ove godine izvozilo voća u vrednosti od preko 17 miliona evra.
"Evo, jabuka stiže za berbu, ali za njom trenutno nema tražnje. I sa tom kulturom smo imali problema ovde u Šumadiji. Najpre su nas načeli mrazevi, potom grad, a onda i ervinija. Možda će kasnije cena i tražnja biti dobre jer je Poljska, takođe, ove godine imala izmrzavanje. Jedini spas može nam doneti to da Poljaci ne proizvedu mnogo jabuke", dodaje Mijailović.
Alekandar Glišić, iz sela Šume, kod Topole kaže da je godina počela loše, najpre sa višnjom, koja je imala nisku cenu, a potom se taj trend nastavio i sa šljivom.
"Kriterijumi su podignuti na viši nivo, a kod nas nije došlo do modernizacije zasada. Imamo stare sorte koje nisu aktuelne na tržištu. Međutim, ne verujem da je problem nastao tako naglo jer smo se do prošle godine oslanjali na izvoz. Moje domaćinstvo je ove godine izvezlo 30% roda, a do prošle godine smo izvozili 70% svog voća, pa Vi vidite koliko smo oštećeni. Ove godine imao sam prinos jabuka 70t/ha, šljive do 40t/ha, a grožđa i do 50t/ha", kaže Glišić.
Ni Predrag Predojević, iz Čumića, sela sa najviše voćara u Šumadiji, nije optimista pred bilansiranje ove godine. On kaže da bi hitno trebalo osavremeniti proizvodnju navodnjavanjem, gušćom sadnjom i protivgradnim mrežama.
"Potražnja za rusko tržište je veoma slaba. Mnogo šljive je otišlo u preradu jer je stao otkup. Dobro je rodila, ali nas je tukao grad. Ove godine sam najbolje prošao sa kajsijom. Veći deo roda je otišao za inostranstvo a imala je i dobru cenu. Sve ostalo voće će izgleda otići u preradu", naglašava Predojević.
Proizvođači nektarina nisu se žalili na cenu i kvalitet. Stefan Petronijević, iz sela Masloševo, kod Kragujevca, zadovoljan je kvalitetom i cenom koja je bila 80 dinara za prvu klasu. On je svoj rod sačuvao protivgradnim mrežama. I Vladimir Nikolić, iz Balosave kod Knića dobro je prošao sa sortom "morsijani". On je prvi put ove godine kontrolisao prinos proređivanjem plodova. Dobio je čak 95% roda prve klase i prodao po ceni od 80din/kg. Njegov voćnjak je, takođe, zaštićen protivgradnim mrežama.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka