Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Aleksandrovac
  • 29.12.2015. 11:30

Druga strana priče o proizvodnji kupine

Kupina se može koristiti u svežem stanju, a njenom preradom dobijaju se džemovi, slatko, sokovi, pekmezi i kupinovo vino. No zašto i pored njene široke upotrebe, postoji nesigurnost proizvođača za proširenje zasada?

Foto: pixabay.com
  • 1.264
  • 236
  • 0

Kupina se može koristiti u svežem stanju, a njenom preradom dobijaju se džemovi, slatko, sokovi, pekmezi i kupinovo vino. No zašto i pored njene široke upotrebe, postoji nesigurnost proizvođača za proširenje zasada?

Porodica Ilić iz sela Ljubinci kod Aleksandrovca na svom domaćinstvu bavi se raznovrsnom voćarskom proizvodnjom, gaje višnje, kupine i vinovu lozu. Ukupna površina pod voćem je oko 1,5ha. Površina pod kupinama je izuzetno mala.

"Kupine gajimo na svega 6 ari iz razloga što pristižu za berbu posle višanja, a pre grožđa, tako da u tom periodu godine, negde od početka jula do početka avgusta, nemamo druge poslove na domaćinstvu. Kupine gajimo jer je zemlja koju imamo pogodna za uzgoj ove voćke. Sva domaćinstva u ovom kraju kupine gaje na tako maloj površini, nema velikih proizvođača. Prinosi variraju u zavisnosti od vremenskih prilika, a kreću se između 80 i 100kg po aru. Plodove prodajemo u svežem stanju lokalnim otkupljivačima, dok viškove koristimo za slatko i sok", objašnjava dvadesetsedmogodišnja Sanja, najmlađi član domaćinstva.

Nestabilna cena u prethodnom periodu razlog nesigurnosti proizvođača

Proizvodnju kupine u našoj zemlji karakteriše nestabilna otkupna cena u prethodnom periodu, što je jedan od razloga zbog kojeg se proizvođači teže odlučuju na proširenje zasada. "Proizvodnju ne planiramo da proširujemo, zato što mislimo da se ne isplati, mada je cena poslednjih godina u porastu. Ove godine cene su bile za Tom fee od 70 do 120 dinara, dok je Čačanka bila od 60 do 110 dinara za kilogram. Ali pamtimo godine kada je bila 10din/kg. O preradi kupina u vino, kao mali proizvođač, takođe zbog neisplativosti ne razmišljamo", objašnjava Sanja. Ova porodica je imala ideju o povećanju prinosa na ovako maloj provršini, kada su uveli sistem "kap po kap". Sistem za navodnjavanje su koristili par godina, ali se pokazalo da je zbog nedostatka vode u letnjem periodu nemoguće navodnjavati.

Skupa radna snaga

Najveći deo poslova vezano za kupine obavlja deda Tomislav, koji ima 78 godina, dok u berbi učestvuju svi članovi porodice, kao i komšije i rođaci. "Ako bismo proširili proizvodnju, to bi zahtevalo dodatno angažovanje radnika, kojih nema dovoljno i čija je dnevnica 2.000 dinara. To bi dovelo do neisplativosti proizvodnje koja je sada svedena na obim sa kojim može da se nosi porodica", kaže Sanja.

Podizanje zasada ne zaheva velika ulaganja

Ove godine, porodica Ilić rešila je da raskrči postojeći i umesto njega podigne novi zasad. Prema iskustvu iz ovog kraja, reznice kupina je najbolje zasaditi krajem novembra i početkom decembra. Nakon sprovedene obrade i đubrenja, potrebno je da se zemljište "odmori". Prema Sanjinim rečima, troškovi podizanja zasada kupine nisu visoki. "Za površinu od 6 ari bilo nam je potrebno oko 450 sadnica, koje smo pribavili od komišija, a čija je cena 20 dinara po reznici. Od starog zasada smo iskoristili stubove i žicu. Značajne troškove u narednom periodu čine sredstva za zaštitu", zaključuje na kraju ova mlada poljoprivrednica.

Foto: pixabay.com


Tagovi

Kupine Aleksandrovac Ljubinci Sanja Ilić Nestabilna cena Prinosi kupine Otkupna cena Novi zasadi Proizvođači kupine Neisplativost


Autorka

Julijana Radenković

Više [+]

Julijana je master diplomirani agroekonomista. Autor nekoliko naučnih radova. Moto: "Ko hoće nešto da učini, nađe način, a ko ne želi, nađe izgovor".