Za 25 godina Gordana i Mihalj Kovač stvorili su najveći rasadnik generativnih podloga voćnih sadnica u Mađarskoj. Trenutno na dvadeset hektara godišnje proizvode više miliona kvalitetnih sertifikovanih generativnih voćnih podloga, koje izvoze u 12 evropskih država.
Zanimljiva je i poučna životna priča porodice Kovač, koja se 1992. godine iz vojvođanskog sela Gunaroš u opšini Bačka Topola odselila u Mohač u Mađarsku. Odlučili su da krenu u novi život. U Srbiji su se bavili rasadničarstvom, proizvodnjom ruža, ali i semena cveća, tikvica i salate za jednu poznatu slovenačku firmu.
"Kada smo došli u Mađarsku počeli smo s proizvodnjom podloga na površini od jednog hektara. Podigli smo bazni matičnjak generativnih podloga voća, što nam je bio glavni preduslov za postupno širenje proizvodnje. Sada proizvodimo više vrsta generativnih voćnih podloga: semenjake divlje trešnje, rašeljke, šljive, divlje kruške i divlje jabuke", kaže Gordana, agilna i neumorna žena. Ističe da su krenuli od nule, ali su velikim i upornim radom postigli rezultate kojima su zadovoljni.
Od Bačke Topole do Mohača
Kaže, težak je to i zahtevan posao, traži mnogo rada i pažnje, nije se lako probiti na tržište, ali su se kvalitetom ipak izborili za svoje mesto pod suncem. Da rasadničarstvo nije laka i atraktivna proizvodnja Gordana ilustruje podatkom da je 1995. u Mađarskoj bilo čak 850 rasadnika, a sada ih je samo 72.
"Ovakvom proizvodnjom bave sе samo četiri rasadnika, a mi smo najveći jer radimo miliоne voćnih podloga, dok su ostali mali i godišnje proizvode tek 100 do 200 hiljada podloga. Četrdeset odsto proizvodnje prodajemo na domaćem tržištu, a ostalo izvozimo u: Poljsku, Nemačku, Austriju, Rumuniju, Bugarsku, Grčku, Sloveniju, Italiju, Hrvatsku, Srbiju. Jedne godine smo izvezli čak i za Mongoliju, ali to su bile podloge šumskog bilja: javora, jasena, svih vrsta akacije, bagrema, zove. I njih smo jedno vreme proizvodili oko dva miliona godišnje", ističe Gordana i u šali dodaje da zbog velikog posla u glavnim sezonama radova spava samo dva sata dnevno.
Budući da nisu imali zaposlenog stručnog suradnika, Gordana, koja je medicinska sestra, morala je da završi školu za šumarskog tehničara, koju je pohađala u Segedinu. To je bio i uslov kako bi dobili dozvolu za registrovanje i otvaranje rasadnika. U međuvremenu, sin Andrej je završio fakultet hortikulture, pa je sada puno lakše što se tiče i struke. U rasadniku radi i njihova ćerka Silvija. Imaju i dva stalno zaposlena radnika, a u sezoni većih poslova imaju i do 45 sezonaca.
"Planiramo da proširimo proizvodnju. Verovatno će sin i ćerka početi sa proizvodnjom vegetativne podloge jabuke MM 106 i MM 109. Moramo podići još jednu halu površine oko 1.000 metara kvadratnih. Uglavnom investiramo vlastiti novac i koristimo kredite na rok otplate od pet godina, koji su ovde povoljni s kamatom četiri do sedam odsto. Ne konkurišemo za sredstva iz fondova Evropske unije", govori Gordana o poslovnim planovima i željama.
U sezoni većih poslova imaju i do 45 sezonaca
Proizvodnja podloga je pojedinih godina i vrlo rizična, jer zavisi od vremenskih prilika. Jedne godine su zbog mraza izgubili 70% proizvodnje, u sušnoj godini 60%, jer podloga nije ojačala, a zadesio ih je i led.
Uz kvalitet podloga i njihovu povoljnu cenu od 10 evrocenti po komadu, Gordana ističe da u saradnji i poslovanju sa sve većim brojem kupaca ona i članovi njene porodice nastoje da budu što korektniji. Zbog toga su i stekli poverenje i postali prepoznatljivi na evropskom tržištu.
Osim velikih kupaca rasadničara, koji proizvode voćne sadnice, često kod Kovača u Mohač navraćaju i oni manji, zaljubljenici u podloge semenjake na koje kaleme i stare sorte jabuka, krušaka, trešanja. Njima Gordana rado savetuje kako da obrađuju i đubre male rasadnike, objašnjava razmake sadnje u redovima i razmake podloge od podloge u redu i druge male tajne za uspešnu proizvodnju.
Foto: Vjekoslav Hudolin i Alen Uremović
Foto prilog
Tagovi
Autor
Ključni dani za voće: Hoće li plodovi izdržati, kako će se hladnoća odraziti na rod?
Malinjaci kod Ljubovije pod snegom, proizvođači očajni: Šteta će biti ogromna
Uticaj suše i vetra na voće: Voda se gubi i iz zemljišta i iz biljaka
Pepelnica breskve: Širenju zaraze doprinose i nove sorte?
