Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba voća
  • 19.09.2016. 13:30

Pripremite se za jesenju rezidbu voća

Rezidbom uspostavljamo odnos između vegetativnog i generativnog rasta. Pravi trenutak za obavljanje jesenje rezidbe je posle opadanja lišća.

  • 35.237
  • 1.892
  • 0

Kasna jesen je vreme rezidbe voćnih stabala. Rezidba je postupak koji omogućava formiranje i održavanje krune voćnih stabala. Uspostavlja se odnos između vegetativnog rasta i rodnosti. Svaka grana dobija svoj prostor. Obezbeđuje se dobra osunčanost svih grana bez zasenjivanja i dobra provetrenost krošnje.

Najbolji trenutak, kada treba obaviti orezivanje je posle opadanja lišća, tokom jeseni. Drugi optimalni trenutak je u proleće pre bubrenja pupoljaka i početka vegetacije. Pravilno orezivanje voćnih stabala nije lako izvesti bez poznavanja razvojnih faza stabla, karakteristika voćne vrste, razlikovanja vegetativnih i rodnih prirasta, razlikovanja vegetativnih i generativnih (drvnih i cvetnih - rodnih) pupoljaka, njihovog rasporeda i pozicije na granama.

Podsticanje rasta vegetativnih prirasta

Prednosti orezivanja tokom kasne jeseni su brojne: stabla su manje izložena stresu, prilikom rezidbe onog koji biljke orezuje ne ometaju listovi i plodovi, nema insekata. Golo stablo, bez lišća, može rezaču da pruži potpuni uvid u stanje u kojem se nalazi krošnja. Lakše se mogu uočiti svi problemi koji su se javili tokom razvoja i može se napraviti plan rada kako te probleme rešiti.

Orezivanje treba obavljati po sunčanom, toplom danu, bez kiše, magle. Izbegavati orezivanje pri temperaturama nižim od 5ºC. Ukoliko orezivanje obavljamo pri niskim temperaturama vazduha tada dolazi do deformacija reznog mesta i rana teže zarasta.

Prilikom orezivanja svakom stablu mora se pristupiti individualno, a rezidbom možemo podstaći rast vegetativnih ili prirasta koji su nosioci rodnosti. Treba razlikovati orezivanje mladih stabala radi formiranja uzgojnog oblika i orezivanje rodnih stabala sa formiranom krunom na kojima možemo da razlikujemo orezivanje letorasta (jednogodišnjih) i višegodišnjih prirasta. Na letorastima možemo sprovoditi: proređivanje (uklanjanje suvišnih letorasta), prikraćivanje, rovašenje (postupak kojim se može usporiti ili ubrzati reakcija pupoljka), potpuno odstranjivanje pupoljaka, formiranje i korekcija ugla otklona letorasta.

Pravilno orezivanje voćnih stabala nije lako izvesti bez poznavanja razvojnih faza stabla, karakteristika voćne vrste, razlikovanja vegetativnih i rodnih prirasta, razlikovanja vegetativnih i generativnih (drvnih i cvetnih - rodnih) pupoljaka, njihovog rasporeda i pozicije na granama.

Kod rezidbe višegodišnjih prirasta možemo obavljati: potpuno uklanjanje starih grana, prikraćivanje starih grana i prevođenje na mlađe grane, na granama, na kojima je to izvodljivo. Takođe je moguće sprovoditi korekciju ugla grananja, savijati grane, prstenovati grane i zaparati koru kalemarskim nožem. Cilj svih tih postupaka je da se postigne veća rodnost i da stablo bude u dobroj formi.

Veoma je važan izbor alata kojim se obavlja rezidba i redovna dezinfekcija alata tokom rezidbe. Po završetku posla alat treba očistiti i prebrisati. Moraju se nabaviti potrebne količine voćarskog voska.

Sanitarna rezidba grana i plodova

Treba imati u vidu da jesenja rezidba ima i jednu manu. Naime, reč je o mogućnosti da tokom zime dođe do izmrzavanja letorasta i grana. Ukoliko tokom zime nastane izmrzavanje dela prirasta i pupoljaka važnih za obezbeđenje rasta i rodnosti moraćemo tokom prolećne rezidbe da uklonimo sve što je izmrzlo. Zbog toga je u malim, amaterskim voćnjacima najbolje tokom kasne jeseni sprovesti rezidbu slomljenih, osušenih ili na bilo koji drugi način oštećenih grana, koje potpuno uklanjamo, a sam finiš rezidbe ostavljamo za rano proleće. U ovom terminu je obavezno uraditi sanitarnu rezidbu. Uklanjamo grane za koje smatramo da su zaražene, kao i mumificirane plodove.

Pre nego što se odlučimo da sami izvedemo rezidbu voćnih stabala treba dobro da se upoznamo sa: vegetativnim i rodnim grančicama različitih vrsta i njihovim razmeštanjem unutar krošnje, kao i pupoljcima i njihovim rasporedom na grančicama.

Pupoljci koji se javljaju na voćnim stablima mogu biti: cvetni, vegetativni i mešoviti pupoljci. Vegetativni pupoljci su nosioci rasta prirasta. U cvetnim pupoljcima se formiraju samo začeci budućih cvetova. Oni su isključivo nosioci rodnosti i zauzimaju bočni položaj na prirastu, dok vegetativni pupoljci zauzimaju vršno mesto i iz njih prirast nastavlja da raste.

Ukoliko posmatramo horizontalni raspored pupoljaka na prirastu tada vegetativni pupoljak zauzima centralno mesto, dok su cvetni pupoljci bočni. Takav tip pupoljaka sreće se kod voćnih vrsta Prunus (šljiva, breskva, trešnja) i to su voćne vrste koje prvo cvetaju, a posle listaju. Mešoviti pupoljci su nosioci i vegetativnog rasta i rodnosti to jest iz njih se razvija prirast koji je nosilac rodnosti. Razlikuju se dva tipa ovakvih pupoljaka: sa začecima cvetova formiranih na vrhu tačke rasta i sa začecima cvetova formiranih bočno. Voćne vrste sa takvim pupoljcima su: jabuka, kruška, dunja, orah, leska, mušmula, malina, kupina, kesten i druge voćne vrste.

Odlučite se za jedan uzgojni oblik

Takođe, treba poznavati i priraste (grane) koji se formiraju u krošnji i šta se od njih može očekivati kroz dve, tri, pet godina. Kao i kod cvetova, različite voćne vrste formiraju različite priraste koji se odlikuju: različitom snagom rasta, da li rastu vrhom ili se vrh završava rodnim pupoljkom, formiranjem vegetativnih i cvetnih pupoljaka duž celog prirasta, da li dolazi do ogoljavanja grana.

Već prilikom sadnje je potrebno opredeliti se za jedan uzgojni oblik. Izbor tog oblika treba da bude prilagođen: voćnoj vrsti, našem cilju - da li je reč o vikend voćnjaku ili intenzivnom plantažnom zasadu, vremenu koje možemo posvetiti održavanju. Možda nam cilj nije proizvodnja već ključnu ulogu ima estetika. Postoje različiti oblici: piramida, kotlasta krošnja, vreteno, kordunice, svećnjaci, palmete. Iz ovih osnovnih oblika izvedeni su različiti oblici: uspravna i položena kordunica, vitko vreteno, solen, etažna piramida, poboljšana piramida, jednokraki svećnjak, dvokraki svećnjak, palmeta kosih grana, palmeta ravnih grana i mnogi drugi oblici.

Foto:Bigstockphoto,Axente Vlad


Tagovi

Rezidba Voće Voćarstvo Jesen Jabuke Kruške Šljive Kajsije Breskve Stabla Grane Orezivanje Formiranje krune Voćnjak


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.