Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gajenje jagoda
  • 13.03.2016. 08:30

Prolećna priprema višegodišnjeg zasada jagode

Proleće je vreme kada se obavlja čišćenje, đubrenje i zaštita zasada jagoda koji se pripremaju za plodonošenje.

  • 21.308
  • 1.734
  • 0

Proleće je pravi trenutak da se zasadi jagode pripreme za period vegetacije i plodonošenja. U kontinentalnim uslovima, početkom marta, kada vreme to omogućava, treba pristupiti čišćenju jagoda, đubrenju i pripremi za nastupajući period.

Čišćenje zasada jagode

Tokom suvih i sunčanih dana pristupa se uklanjaju uvelih listova i njihovih ostataka, kao i listova koji su prezimeli. Neophodno je pažljivo ukloniti stare listove pazeći da se pri tome ne oštete bokori jagode. Tako se obezbeđuje bolja prozračnost bokora jagode. Nakon kiše voda na listovima će se brže osušiti i smanjiće se mogućnost pojave truleži, oslobađa se prostor za nove bokornice u bokoru, a zemljište će se pre zagrejati. Uklanjaju se stari listovi, prouzrokovači mnogih oboljenja i stvaraju uslovi za stabilne prinose i visok kvalitet plodova jagode.

Prvo je sa bokora potrebno ukloniti osušeno i oštećeno lišće, a na manjim zasadima treba iz bokora ukloniti pojedinačne bokornice i tako rasteretiti bokor. Ukoliko ne sprovedemo prolećno čišćenje doći će do razvoja velikog broja cvetnih drški, a to smanjuje prinos i kvalitet plodova. Na jednom bokoru se ostavljaju 2-4 bokornice, koje su najbolje razvijene. Tako uspostavljamo stanje kao na početku prve godine plodonošenja. Ova operacija izvodi se oštrim nožem pazeći pri tome da ne oštetimo bokornice koje ostavljamo za donošenje roda.

Vreme čišćenja utiče na početak plodonošenja. Treba računati na to da od trenutka čišćenja, za oko dva i po meseca, počinje plodonošenje i da se tako može uskladiti termin čišćenja zasada i termin plodonošenja. Pored starih i oštećenih listova potrebno je početi redovno uklanjanje stolona. Odstranjivanje stolona je veoma važna mera kojom se prinos plodova jagode može povećati za 50-70% u odnosu na zasade gde nije sprovedeno prolećno čišćenje. Na taj način se podstiče bolji razvoj generativnih pupoljaka za sledeću godinu i utiče na bolju rodnost.

Nakon čišćenja, bokore je poželjno učvrstiti - pritisnuti kao kod sadnje da bi se napravio bolji kontakt sa zemljištem, a mogu se i zagrnuti sa malo zemlje. Sav očišćeni materijal potrebno je izneti iz jagodnjaka da ne posluži kao izvor prouzrokovača bolesti i štetočina. Danas se jagode najčešće gaje na gredicama prekrivenim folijom ili su zasadi malčirani, pa nije potrebno okopavanje i uklanjanje korova. U zasadima u kojima zemljište nije prekriveno potrebno je obaviti i ovu operaciju.

Najbolje je jagode pođubriti prilikom sadnje

Nakon čišćenja potrebno je pristupiti đubrenju zasada, koje je neophodno prilagoditi potrebama jagode koja u kratkom periodu formira adventivno korenje, cvetne i vegetativne pupoljke, stolone, odnosno ima veoma dinamičan razvoj. Najbolje je jagode pođubriti prilikom sadnje kompostom čiji efekat traje 4-5 godina. Poznato je da zasad jagode, na istom mestu, može da traje 4 godine. Tako se na najbolji način može iskoristiti pozitivan efekat komposta. Količina komposta, koju je potrebno primeniti, kreće se od 5-8 kg/m². Za velike zasade preporučljivo je uraditi analizu zemljišta i obaviti đubrenje zasada u skladu sa dobijenim rezultatima.

Može se koristiti i rastvor živinskog đubriva. Stajnjak od živine rastvara se u manjoj količini vode tokom 5-6 dana, a zatim se razblaži sa vodom u odnosu 1:10 i primenjuje se u količini 3,6-6,8 l/m² u zavisnosti od kvaliteta zemljišta. Prednost takve primene đubriva je u tome što je koren jagode plitko razvijen, pa može brzo da apsorbuje ovaj rastvor. Mogu se koristiti i đubriva od divizme, koprive, pepela (1 šolja pepela na 10 litara vode). Veoma je važno da se ne forsira đubrenje zasada jagode. Ukoliko pređubrimo zasad to će rezultirati formiranjem velikog broja širokog lišća, a to nije cilj.

U periodu cvetanja potrebna je zaštita od mraza

Jagodu je neophodno zaštiti u periodu cvetanja od kasnih prolećnih mrazeva. U vreme početka cvetanja jagode dobro je zasad prekriti agrotekstilom ili napraviti niske tunele. Na ovaj način možemo zaštititi zasad i prve cvetove jagode, koji donose najranije i najkrupnije plodove. Oni najčešće stradaju od kasnih prolećnih mrazeva. Cvetovi jagode stradaju već na - 2ºC. Nakon cvetanja i plodonošenja treba nastaviti održavanje zasada jagode i redovno uklanjati stolone.

Jagode su osetljive na manjak, ali i višak vode

Jagoda je zbog plitkog korena veoma osetljiva na nedostatak vode, ali i na višak. Sa izbalansiranom vlagom zemljišta raste kvalitet zasada, odnosno kvalitet i količina plodova. Tokom zalivanja ne treba kvasiti biljke, cvetove i plodove. Na taj način stvaramo povoljne uslove za razvoj bolesti (trulež). U zasadu jagode postoji nekoliko perioda zahteva za vodom. Prvi takav period je pred cvetanje, pa treba redovno, tokom sedmičnih perioda, nastaviti zalivanje u skladu sa vremenskim uslovima i potrebama zasada.

Koje biljke "štite" jagode?

Proleće je doba kada počinjemo i zaštitu jagode. Veoma dobro se pokazala sadnja belog luka u zasadu jagode. Beli luk štiti jagodu od mnogih oboljenja i štetočina. Možemo obaviti i tretiranja bakarnim preparatima (nakon čišćenja, a pre cvetanja), zatim preparatom od belog luka, surutkom i drugim sredstvima namenjenim za tretiranje jagoda. Takođe je potrebno sprovesti i redovnu zaštitu od puževa.


Tagovi

Analiza zemljišta Đubrenje Plodonošenje Čišćenje jagode Rezidba jagode Period vegetacije Kasni prolećni mrazevi


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.