Rezidba maline i kupine

Malina i kupina su višegodišnje biljke koje nemaju skeletno drvo te se prema tome za svaki rod potpuno obnavljaju rodni izdanci. Podzemni dio kod navedenih vrsta je višegodišnji, dok je nadzemni dio dvogodišnji, te se mora obnavljati kao što je već rečeno. Značajna razlika između maline i kupine je u tome što podzemni dio maline (korijen) nosi pupove svom svojom dužinom, dok se kod kupine svi izdanci formiraju iz jednog mjesta, korjenovog vrata, te nema pojave mladih izdanaka duž korijena. Kod malina i kupina rodni su jednogodišnji izdanci koji nose mješovite pupove, međutim, kako se oni razvijaju u proljeće jedne vegetacijske godine, a cvjetove donose u proljeće druge vegetacijske godine, nazivamo ih i dvogodišnjim (Iako postoje sorte koje plod donose na vršnim dijelovima izdanaka koji su se razvili u toj vegetacijskoj godini). Mješoviti pupovi su smješteni postrance na šibama iz kojih se razvijaju mladice koje u pazušcima listova nose cvjetove. Jednogodišnji izdanci nakon razvoja u prvoj vegetaciji prolaze kroz razdoblje mirovanja u jesen, prezime niske zimske temperature i rađaju sljedeće godine. Poslije plodonošenja ovi izdanci umiru i odstranjuju se. S obzirom na građu kupine i maline, sama rezidba vrlo je jednostavna.


Uzgoj maline i kupine u osnovi može ići u dva sustava uzgoja:

• sustav grmova s kvadratnim i pravokutnim rasporedom
• sustav žive ograde - vertikalni i V-sustav uz obavezan naslon.

Uzgoj malina i kupina u sustavu grmova, bez obzira na njihov raspored, više je odlika amaterskog voćnjaka. Tako da se u intenzivnoj proizvodnji većinom koriste sustavi žive ograde uz naslon.

Rezidba maline

Nakon sadnje maline, stari dio sadnice (oko 20 cm iznad površine tla) treba ukloniti kada novoformirani izdanci dostignu oko 25- 30 cm dužine. Tijekom vegetacije novi izdanci se razvijaju, te s obzirom na to da su mladi i osjetljivi, potrebno ih je pomoću naslona održavati u uspravnom položaju. Na kraju prve godine uzgoja, svako sadno mjesto trebalo bi osigurati 2-3 nova izdanka. U sljedeće proljeće na početku vegetacije obavlja se prorijeda izdanaka. Odstranjuju se svi oštećeni, polomljeni i slabi, te se ostavljaju najbolji. Broj izdanaka koji će se ostaviti ovisi o sorti i kondiciji nasada, a u prosjeku iznosi 5-7 izdanaka po dužnom metru. Zatim se svaki ostavljeni izdanak prikrati kratkim rezom, tako da iznad gornje žice ostane 2-4 pupa, odnosno da na cijelom izdanku ostane oko 25 pupova. Tijekom vegetacije stalno rastu novi izdanci te je njih u početku potrebno otklanjati, prije nego što odrvene. Oni se otklanjaju negdje do sredine svibnja. Nakon toga izdanci koji će se razviti poslije polovice svibnja potencijalni su za plodonošenje sljedeće godine te ih više ne uklanjamo nego ih ostavljamo da se razviju.

Rezidba nakon berbe

Svi izdanci koji su nam dali rod u ovoj vegetacijskoj godini režu se do zemlje. Režu se ošteceni i slabo razvijeni izdanci koji su se razvili ove vegetacijske godine. Sve što smo orezali treba iznijeti van iz vocnjaka i spaliti kako ne bi predstavljalo izvor zaraze. Ostaju mladi izdanci koji ce se razvijati i donijeti nam plod sljedece godine.

Rezidba kupine

Nakon sadnje nasada kupine, bez obzira da li je sađen u jesen ili proljeće, obavlja se samo proljetna rezidba. Sadnice treba pokratiti na 3 razvijena pupa što po prilici odgovara dužini od 20-30 cm iznad površine tla. Prve godine puštamo da se slobodno razvijaju svi izdanci koji su potjerali iz pupova. Rezidba kupine u rodu podrazumijeva rezidbu u samoj vegetaciji i pred kraj vegetacije. Svi izdanci koji su nam dali rod u ovoj vegetacijskoj godini režu se do zemlje. Zatim se režu svi oštećeni, polomljeni i slabiji izdanci koji su izrasli ove vegetacijske godine. Nakon rezidbe iznose se van iz nasada i spaljuju. Prorjeđuju se ovogodišnji izdanci, odstranjuju se suvišni, a ostali ostavljaju da sazrijevaju. Time se osigurava bolja osvijetljenost izdanaka, više hranjiva i vlage, kako bi što bolje obrasli rodnim pupovima i sazreli iduće proljeće te nam osigurali dobar urod. Izdanke koji ostaju nakon prorjeđivanja može se skratiti oko 15 cm od vrha kako bi se spriječila pozeba tijekom zime. U sljedeće proljeće opet odstraniti oštećene i slabe izdanke. Ostavlja se 4-6 jednogodišnjih izdanaka po sadnom mjestu, koji se prikraćuju na 2 postrana izboja iznad gornje žice i vežu se. Postrani izboji također se prikraćuju na 7-10 pupova i vežu se. Nakon berbe postupak se ponavlja.

Kod uzgoja malina i kupina, bilo da se radi o amaterskom uzgoju ili intenzivnoj proizvodnji rezidba je osnovna pomotehnička mjera. Kao što je već rečeno na početku, navedene kulture vole rasti „brzo“ i širiti se pa kada rezidbu ne bismo redovito obavljali, doveli bismo se u velike probleme. Stoga rezidbu treba obavljati pravovremeno i redovito, kako bismo imali kvalitetne plodove i uredne nasade.

Autor: Ana Batar, dipl. ing. agr