Pastrnjak može izazvati crvenilo, a nakon toga i plikove na koži, posebno ako ste ga dirali oznojeni i izloženi suncu.
Vrtovi ljeti daju nam obilje plodova, ali kriju i određene opasnosti. Jedna od njih je divlji pastrnjak za kojega možda niti ne znate da raste među vašim povrćem.
Divlji, samonikli pastrnjak jednak je kultiviranom, što znači da ga možete koristiti u juhama, varivima i drugim jelima u kojima i inače koristitite korjenasto povrće. No, može izazvati crvenilo, a nakon toga i plikove na koži, posebno ako ste ga dirali oznojeni i izloženi suncu. Naime, on, kao i kultivirani, sadrži fototoksične furokumarine koji pod utjecajem sunčevog svjetla mogu izazvati takvu reakciju.
Ovome sam se sama osvjedočila prošloga ljeta. Nakon par sati provedenih u bašči, u plijevljenju i okopavanju, sutardan ujutro na nadlanici i zapešću su mi se pojavile crvene mrlje, poput opeklina. Nije mi bilo jasno o čemu je riječ, iako sam već tada znala za opasnost koju krije ova biljka. Nakon 24 sata, mrlje su prešle u plikove, a jedan od njih je bio vrlo velik i bolan te je zahtijevao tretman antiseptikom. Zarastanje je trajalo, a ožiljak je tu i nakon godinu dana.
Pregledavanjem Facebook grupa o vrtlarstvu, primjećujem kako su slično iskustvo imali mnogi.
Prvo što trebate napraviti je detektirati ga u vrtu.
Kultivirani pastrnjak je dvogodišnja biljka iz porodice štitarki te u prvoj godini sazrije zadebljali korijen sličan peršinu, ali krupniji. Njegova samonikla verzija je nešto manjeg, nepravilnijeg i žilavijeg korijena, ali aromatičnijeg okusa. Korijen je najčešće stožastog oblika, krem bijele boje, glava ima do 10 cm promjera, a može doseći težinu i do 500 g. Na skraćenoj stabljici nalazi se rozeta jednostavno perastog dlakavog lišća, koja je bujnija i krupnija od peršina. U drugoj godini razvije bujnu i razgranatu cvjetnu stabljiku sa štitastim, žutim cvatovima.
Ne morate ga iskorijeniti iz vrta jer je vrlo ljekovit budući da ima snažna diuretička svojstva te se preporuča kod tegoba s bubrezima i mjehurom. Pomaže regulirati i kvrvni tlak, a narodna ga medicina preporuča i za liječenje bolesti mjehura, jetre, želuca, bubrega, artritisa, gihta i mnoge druge zdravstvene probleme.
Njegovo lišće i sjemenke možete osušiti i koristiti kao začin u jelima ili čaj. Korijen koristite kao mrkvu, peršin ili celer. Također, njegovi cvjetovi privlače oprašivače, a sjemenke koje ostanu preko zime, nahranit će ptice.
Ono što trebate napraviti je da ga izbjegavajte dirati za vrijeme jake sunčeve svjetlosti, ili tijelo zaštitite odjećom. U slučaju da ste zadobili opekline, tretirajte ih kao sve druge, u čemu će posebno pomoći nevenova mast, krema od aloe vere. U slučaju jačih opeklina, svakako se obratite liječniku.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica