Tijekom godina s blagim zimama i suhim proljećima možemo očekivati velik broj voluharica, a mnogi su načini kako ih se riješiti iz vrtova, voćnjaka i usjeva.
Najčešći i ekonomski najštetniji poljski glodavci su voluharice, a razlikujemo poljsku (Microtus arvalis) i vodenu (Arvicola terrestris). Vlažne i kišovite jeseni i zime im ne odgovaraju, a u godinama kada su zime i proljeća blagi i suhi, razmnožavaju se u velikom broju.
Obje vrste uzrokuju štete kopajući hodnike u tlu i ostavljajući otvore na površini. Stvaraju humke nad zemljom, hrane se biljnim kulturama i plodovima rasutim nakon berbe, ali grickaju i korijenje mladih voćaka ili korijenastog povrća. Velike štete prave na lucerištima i djetelištima gdje se godinama ne obavlja nikakva obrada tla pa se na tim mjestima mogu mirno razmnožavati i dobro hraniti.
Koje biljke tjeraju miševe iz dvorišta i vrta, ali i kućanstva
Postoje brojni načini odbijanja voluharica iz vrta, ali trebate biti svjesni da ih je teško otjerati, stoga je najbolje kombinirati što više metoda.
Obrada tla je vrlo učinkovit način smanjenja oštećenja od strane voluharica jer uklanja biljni pokrov, uništava njihove hodnike, a ponekad neku od njih i usmrti. Zbog obrade, jednogodišnji usjevi često imaju manje ovih glodavaca nego višegodišnji.
Žetvu žitarica treba obaviti uz što manje osipanje, a nakon toga obaviti plitko ljetno oranje kako bi se oštetili hodnici koje kopaju i smanjila njihova populacija. Dubokom obradom tla u jesen uništavaju se njihova legla i smanjuje populacija.
Preventivne mjere u voćnjacima su košenje i iznošenje trave, postavljanje žičane mreže na dno voćnjaka ili oko svakog stabla, a preporuča se i međuredna obrada tla. Također, prilikom berbe treba paziti da na tlu na ostanu plodovi.
Voluharice imaju osjetljiv njuh i sluh, stoga se u njihove tunele stavljaju razne tvari koje ih odbijaju poput češnjaka, luka, orahovog lišća, ali i riblje glave i ljudska kosa. Na rubovima usjeva preporuča se sadnja čičoke (Helianthus tuberosus) koja ih mami te drži podalje od ostalih gredica.
Riješite se krtica biološkim metodama i prirodnim sredstvima
Od bazge se može napraviti prirodni repelent tako da se 2kg lišća i mladica potopi u 10l vode i ostavi par dana da fermentira sve dok se otopina ne zapjeni. Kasnije se procjedi i bez razrjeđivanja sipa u aktivne rupe.
Postoji i velik broj grabežljivaca koji se hrani voluharicama poput lisica, sova, kućnih mačaka, kuna, jastrebova.
U njihove rupe i na ostalim mjestima u vrtu mogu se ukopati i plastične boce i to ukoso kako bi vjetar mogao strujati i otjerati ih zvukom. Na malim površinama se u tlo može zabiti i željezna motka i nekoliko puta dnevno udariti čekićem po njoj kako bi zvuk i tlačni val otjerali glodavce, ali kod ove metode je potrebno puno strpljenja i vremena.
U trgovinama postoje i razni uređaji koji svojim vibracijama mogu odbiti voluharice, ali i krtice. Međutim, prema iskustvima mnogih to baš i nije učinkovito.
Kemijska sredstva za suzbijanje glodavaca su rodenticidi, kod nas je dozvoljen samo jedan, a riječ je o Polytanolu. To je rodenticid za suzbijanje voluharica i talpicid za suzbijanje krtica u ratarstvu i povrćarstvu, industrijskom i ukrasnom bilju, voćnjacima i vinogradima te na livadama i pašnjacima. Prilikom trovanja treba paziti da u kontakt s otrovom ne dođu druge životinje.
Tagovi
Autorica