Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 27.05.2009.

Koliko konji danas znače hrvatskom gospodarstvu?

Želimo znati kolika je i koliko kod nas vrijedi konjička industrija, kaže ravnatelj HCK-a - Državne ergele Lipik i autor publikacije »Konjička industrija« Mato Čačić

  • 3.004
  • 143
  • 0

Posljednjih godina u Hrvatskoj se evidentira stalan porast broja vlasnika i uzgajivača konja te broja grla, a u zadnjih desetak godina broj konja obuhvaćen uzgojno-selekcijskim radom povećan je četiri puta.

Potvrđuju to i podaci Hrvatskog stočarskog centra iz 1997. godine kada je u središnjem registru kopitara bilo 3373 grla, a deset godina kasnije 13.578 grla. No, sve je to još nedovoljno da bismo mogli govoriti o razvijenoj konjičkoj industriji, kaže ravnatelj Hrvatskog centra za konjogojstvo - Državne ergele Lipik i autor publikacije »Konjička industrija« Mato Čačić.

Naime, konjička industrija obuhvaća niz drugih aktivnosti vezanih za konje, a koji se ne tiču izravno konja. Ono što je njega kao autora publikacije zanimalo to je priča o konjima, a da oni nisu izravno uključeni. Sve se to odražava na popratnim aktivnostima u državi, a rezultira korisnošću za samo konjogojstvo i za konje. Iako je po broju konja u Hrvatskoj konjička industrija naizgled velika, da to nije baš tako govori činjenica da se gotovo sva oprema za konje i konjički sport uvozi.

»Nužno je predstaviti poduzetnicima mogućnosti proizvodnje za potrebe konjogojstva. U Hrvatskoj se primjerice nigdje ne proizvode prikolice za konje kao ni fijakeri, a tu bi mogli zaposliti određen broj ljudi. Stoga mi kao institucija želimo početi projekt te dobiti podatke o tome koliko je konjička industrija kod nas odista velika i koliko vrijedi. Za to je Austriji trebalo četiri godine. Oni su formirali marketinšku agenciju da bi dobili podatak da u njihovom BDP-u konji doprinose s četiri posto, što je jako puno«, napominje Čačić.

Konjička industrija ne obuhvaća samo one izravno vezane uz konje, već su važni i svi drugi segmenti, od proizvodnje hrane za konje, gnojiva, uređenja hipodroma, ugostiteljske ponude, pa do krojača dresova za jahače.

»Sva ta oprema se kod nas uvozi, a vjerujem da najveći dio toga možemo i sami proizvesti. Konjička industrija potiče samozapošljavanje i sezonsko zapošljavanje«, napominje ravnatelj Hrvatskog centra za konjogojstvo. Dodaje da se iz državnog proračuna izdvaja 2000 kuna poticaja za autohtono grlo, što je dobro za uzgajivače, ali i nestimulirajuće za razvoj konjogojstva, jer dio tog novca ode za konje koji ne rade, odnosno koji novac ne vraćaju.
Stoga u HKC-u smatraju da bi dio tog novca trebalo usmjeriti za programe poput razvoja zaprežnog sporta, uzgojne nagrade i slično, kako bi se povećala populacija konja i razvijalo konjogojstvo.

Rast interesa za konjičku industriju i u Hrvatskoj očituje se u porastu broja registriranih pasmina i uzgojnih tipova, jer je broj pasmina sa 16 koliko ih je bilo prije šest godina, danas povećan na 30, a umjesto dva uzgojna tipa, danas ih imamo 19. Tomu je zasigurno pridonijelo i jačanje konjičkog sporta u Hrvatskoj, no natjecanja, kojih je priličan broj, održavaju se uglavnom zahvaljujući sponzorima i entuzijazmu sudionika i ljubitelja konjičkog sporta.
Čačić napominje da su sport, turizam i rekreacija glavni pokretači konjičke industrije, pa je nužno raditi na povećanju populacije sportskih konja, ali i na osiguravanju kvalitetnog stručnoga kadra.

Posao čija se vrijednost mjeri u milijardama dolara

Ukupna vrijednost konja u SAD-u procijenjena je na 10,3 milijarde dolara, a u održavanje utrka, profesionalno ili volonterski, uključeno je 941.000 osoba, u sustavu rekreacije je 4,3 milijuna ljudi, a približno toliko i u organizaciju zabavno-izložbenih i sportskih događanja. »U ukupnom nacionalnom gospodarstvu konjička industrija SAD-a donese 112,1 milijardu dolara. Utrke prati 40 milijuna ljudi koji na klađenje potroše 15 milijardi dolara«, podsjeća Mato Čačić. Cjelokupna konjička industrija u Velikoj Britaniji potroši 3,4 milijarde funti, aktivno je 58 hipodroma, a izravno je zaposleno 50.000 ljudi te oko 200.000 neizravno. Pet milijuna Britanaca ima stalan interes za konjičku industriju, a 2,4 milijuna su jahači. Konjička industrija Irske je 2006. nacionalnoj ekonomiji donijela 200 milijuna eura, za nju radi 5200 radnika puno radno vrijeme, a u tom je segmentu zaposleno ukupno 12.000 osoba. »Na 25 hipodroma Irci su privukli 100.000 turista koji su na konjičkim programima potrošili oko 63,5 milijuna eura«, ukazuje autor publikacije »Konjička industrija«, dodajući da se u nekim zemljama ona tretira i kao posebna gospodarska grana.

Autor: Anita Benić