Ako već niste, obavezno posjetite grupu na Facebooku, pod nazivom "Naš vrt, naš kutak, naš hobby". Grupa je samo za žene, a vode je vrijedne Šehiza Duraković Salkić, Muamera Polić Mulahusić i Amela Begić Arnautović. Od njih možete dobiti ne samo informacije i savjete o uzgoju različitog bilja, nego i razna sjemena starih, autohotnih sorti povrća.
Na društvenoj mreži Facebook,već duže od tri godine postoji grupa pod nazivom "Naš vrt, naš kutak, naš hobby", koju su osnovale tri žene iz tri različite države. Grupa broji blizu 10 hiljada članica, a osnovni cilj je bio povezivanje vrtlarica, te savjetovanje i razmjena iskustva.
Jedna od pokretača ove interesantne grupe je Šehiza Duraković Salkić, koja je po zanimanju inženjer poljoprivrede, smjer voćarstva i vinogradarstva. Rođena je u Cazinu, a živi u Srebreniku, majka je dva odrasla sina, koji joj rado pomažu u poljoprivrednim aktivnostima. Radi u firmi "Agromusala" koja se bavi prodajom ukrasnog bilja, opreme za vrt i vrtnim dizajnom. Pored posla oko bilja, rado se bavi vrtlarstvom i kod kuće. Na površini od oko 600 m2, ona uzgaja mnoštvo različitih vrsta povrća, te stare autohtone sorte. Nakon što uzgoji novu sortu, proizvodi i sjeme za iduću godinu, koje svesrdno šalje članicama grupe, koje izraze želju za istim.
Druge dvije administratorice su Muamera Polić Mulahusić i Amela Begić Arnautović. Muamera Polić Mulahusić živi u Luksemburgu, majka je šestero djece, veliki humanitarac i istinski zaljubljenik u vrtlarstvo. Amela Begić Arnautović, živi u Švicarskoj, majka je četvero djece, veoma talentovana i preduzimljiva osoba, pokretač mnogih akcija humanitarnog karaktera. Sve tri ih, kažu, veže ista ljubav prema biljkama.
"Grupu je osnovala jedna sestra iz Luksemburga, osim nje i mene ima i još jedna administratorica koja živi u Švicarskoj, a glavni je 'krivac' što proizvodim ovako šaroliko povrće. Od malih nogu volim zemlju, biljke... to sam naslijedila od rahmetli majke. Uživam u razmnožavanju biljaka i volim eksperimentisati, jer smatram da se dosta štiva iz vrtlarstva godinama prepisuje. Ideja da se višak sjemena koje proizvedemo podijeli, proda ili pokloni je pun pogodak. Trudimo se da grupa bude korisna i da proslijeđuje informacije koje će biti od značaja za članice grupe", kaže Šehiza.
Na hiljade članica je uz ovu trojku, uspjelo da porizvede svoje prvo povrće, i to nerijetko od sjemena koje su im one poslale, uz savjete kako ga uzgojiti. Kao što se u pojedinim grupama stalno postavljaju pitanja o odgoju djece, ovdje žene razmjenjuju iskustva o biljkama, i traže savjete o uzgoju istog. Kada se dođe do konačnog proizvoda, u komentarima je vidljivo oduševljenje članica i administratorica, sve sa ciljem motivacije i ostalih da krenu sa vlastitim uzgojem.
"Naša satisfakcija je kad članice grupe po prvi put proizvedu vlastitu hranu, te kad su zadovoljne okusima, količinom, kad postavljaju pitanja i poslušaju savjete, pa sve te biljke rastu uz naše savjete", dodaje Šehiza.
Za sve članice koje se ne usuđuju probati novu sortu, tu je Šehiza, koja na svom malom imanju isprobava različite sorte, te ih savjetuje o organskom uzgoju, bez pesticida. Nekada sa posla najprije svrati u baštu, pa tek onda ide kući. Kaže da najviše voli kada ranim jutrom dođe u baštu, i tu dočeka izlazak sunca.
"Nemam veliki prostor, oko 600 m2, ali je sve dobro raspoređeno, pratim plodored, pratim koje biljke su dobre komšije jedne drugima, sadim dosta začinskog bilja i cvijeća koje dobro djeluje na zdravstveno stanje povrća, odbija štetne insekte, a privlači korisne, na taj način ne koristimo pesticide. Sjemena koja isprobavam nisu nova, većina njih su stara, autohtona, zaboravljena, neka iz našeg regiona, a druga iz raznih dijelova svijeta, uglavnom Južne Amerike i Azije. Niti jedno nije GMO, čak nisu ni hibridna", zaključuje Šehiza.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
