Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Permanentna agrokultura
  • 10.08.2014. 18:35

Permakultura - poljoprivreda za buduće generacije

Koncepti permakulture i održivog razvoja ne podrazumijevaju samo ekološko graditeljstvo i organsko vrtlarstvo, već i davanje prednosti suradnji - a ne natjecanju, kao i kvalitetnije međuljudske odnose.

Foto: depositphotos.com
  • 1.355
  • 243
  • 0

Održivi razvoj i život u skladu s prirodom su pojmovi koji se danas često mogu čuti u mnogim raspravama i polemikama. No, što zapravo znači život u skladu s prirodom te kako ga možemo postići, pitanja su na koje odgovor može dati samo permakultura. Permakultura je svjesno oblikovanje (dizajn) i održavanje poljoprivredno produktivnih ekosustava koje odlikuje bioraznolikost, stabilnost i samoodrživost. Permakultura je harmonična integracija ljudi i krajolika, koji na održivi način osigurava hranu, energiju, sklonište i ostale materijalne i nematerijalne potrebe.

Nastanak permakulture

Riječ permakultura je nastala spajanjem riječi "permanentna agrokultura", koje su označavale integriranu proizvodnju, upotrebom višaka različitih vrsta žitarica korištenih kao hrana za životinje te njihovo recikliranje kao gnojivo i druge korisne elemente održive poljoprivrede.

Permakultura predlaže rješenja koja uspješno funkcioniraju - ako rješenja nisu praktična ni primjenjiva, onda ona nisu rješenja.

U 60-im godinama prošlog stoljeća, permakultura postaje socijalni pokret koji označava "permanentnu kulturu", odnosno samoodrživi način života. Riječ je etici, dizajnu, balansu, ekologiji, ekonomiji, svim važnim aspektima života. Prema "Permaculture Association" obuhvaća tri glavna aspekta, etički okvir, razumijevanje kako priroda funkcionira i pristup dizajnu.

Srž permakulture jei osiguravanje održivih ljudskih aktivnosti za buduće generacije, u suživotu s prirodom. Pri tome se pod pojmom permanentno misli na stabilnost, pretvaranje naprednih zajednica u samostalne regije, stvaranje bioraznolike agrokulture i socijalne pravde, mira i obilja.

Iako zvuči pomalo nerealno i bajkovito, ovaj sistem zapravo funkcionira, ukoliko se pravilno provede u praksu. Sadrži 12 principa koja, primjenjivana zajedno, omogućuju kreativno redizajniranje našeg okoliša i ponašanja u svijetu s manje energije i resursa. Načela se smatraju univerzalnim, dok se metode njihova korištenja razlikuju prema mjestu i situaciji. Primjer jednog principa je "Uhvati i pohrani energiju" koji podrazumijeva upotrebu solarnih panela, vjetrenjača i vodenih turbina za proizvodnju električne energije dostatne za cijelu zajednicu.

Kako je permakultura postala važan dio današnjeg društva?

Ideja svega ovoga nije dijeljenje i osvajanje pojedinih dijelova Zemlje, nego stvaranje zajedništva – jednog živog organizma koji pruža benefite kako pojedincu, tako planeti. Riječ je o pronalasku načina na koji priroda radi zajednički, ne razdvojeno u različite parcele, "integracija, a ne segregacija" – što je i jedan od principa permakulture.

Permakultura je dugo bila na margini društva, unatoč svojoj učinkovitosti. Ali kako su posljedice gospodarske, socijalne i ekonomske krize sve očitije, rješenja koja nudi permakultura, postaju globalno sve utjecajnija. Kuba je tako 90-ih godina organizirala masovni uzgoj hrane prema permakulturnim principima, a na nekoliko kontinenata u velikim gradovima sade se jestivi javni parkovi i šume, dok je Island nedavno donio potpuno participativan novi ustav. To su samo neki primjeri koji pokazuju da permakultura i te kako nalazi mjesto izvan isključivo privatnih domova i imanja.

Ipak, permakulturna scena u Hrvatakoj, a i susjednim zemljama, upravo doživljava svoj procvat. Posljednjih nekoliko godina rodila se velika količina udruga koje samoinicijativno organiziraju tečajeve permakulture. Popularizacija urbanih vrtova i njihova praktična primjena u svakodnevnom životu, zauzimaju sve veći značaj.

Potpuno cjelovitih permakulturnih projekata u Hrvatskoj zapravo nema, iako su na dobrom tragu. Reciklirano imanje u selu Vukomerić pokraj Zagreba i eko selo Blatuša jedina su mjesta u Hrvatskoj gdje se intenzivno razvija i njeguje ovakav način života, organiziraju i zajedničke radne akcije na kojima veći broj ljudi pomogne jednoj obitelji reorganizirati imanje ili okućnicu. No, za razvoj cjelovitog projekta treba planirati i raditi više godina pa čak i desetljeća jer stvari idu sporim tokom. Potrebno je i više kapaciteta uložiti u istraživanje i razvijanje konkretnih praktičnih rješenja, od centralnog grijanja na kompost do optimalno produktivnih šuma hrane, koje će ljudi poslije moći lako primjenjivati.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Permakultura Produktivan ekosustav Održiva poljoprivreda Gnojivo Hrana Socijalni pokret Permanentna agrokultura Bioraznolikost Kreativno redizajniranje Kuba Island Masovni uzgoj Blatuša Vukomerić Reciklirano imanje Šuma hrane Kompost Obno


Autorica

Mateja Baotić

Više [+]

Mateja je administratorica AgroKluba i apsolventica je Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Voli prirodu i vječni je optimist!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

No farmer no food, no food no future!