Pioniri su naše pivske craft scene, a proizvode i rakiju od piva i kukuruza te domaći džin

Sve je krenulo kada je Mario Bošnjak, prije nešto manje od dva desetljeća, počeo istraživati, a potom i isprobavati, drevne pivarske recepture, a upravo zahvaljujući vrijednoj obitelji Bošnjak proizvodnja piva ušla je kasnije u dopunske djelatnosti OPG-ova.

"Prvo pivo Mario je skuhao još 2000. godine, u kuhinji svoje mame, po receptu jedne bake iz Češke. Moram priznati da prvih nekoliko puta to pivo nije bilo ni bistro niti pitko, no to ga nije obeshrabrilo. Nastavio je eksperimentirati, a rezultati su bili sve bolji. Nakon nekoliko godina kuhanja piva, isključivo za obitelj i prijatelje, moj suprug je, 2008., odlučio testirati tržište, pa je točionik i prvu bačvu piva ponudio na manifestaciji obilježavanja Dana općine", kaže Marijana Bošnjak. Bilo je to, prisjeća se, prvo javno predstavljanje njihovog pjenušavog proizvoda nakon čega su, ohrabreni pozitivnim komentarima onih koji su probali njihovo pivo, počeli redovito odlaziti na razne lokalne sajmove, polako gradeći svoju mrežu kupaca.

"Budući da smo od ranije imali svoj OPG, registriran za proizvodnju žitarica, željeli smo na tom OPG-u registrirati i proizvodnju piva, ali rekli su nam da se to ne može tako riješiti. Unatoč problemu, bili smo ustrajni i uspjeli smo. Iznimno smo ponosni što smo osobno pridonijeli tome da se, među dopunskim djelatnostima na OPG-u, sada nalazi i proizvodnja piva. Od 2010. godine, u Sičicama kraj Nove Gradiške, imamo i svoju Kušaonicu domaćeg piva te smo pravi pioniri pivske craft scene u Hrvatskoj“, kaže nam Marijana, ističući kako su njen suprug Mario i njegov brat Dario kuhanjem piva nastavili tradiciju koju je, prije stotinjak godina, započela njihova prabaka.

Za potrebe tadašnjeg obiteljskog „biznisa“ i mlinova, u dvorištu obitelji Bošnjak, prije stotinjak godina, iskopan je duboki bunar koji sve do danas, niti u vrijeme najvećih suša, nije presušio te i nova generacija pivara, u proizvodnji domaćeg piva, koristi vodu iz tog bunara.

Rezultat je visokokvalitetno, domaće pivo spravljeno isključivo od prirodnih sastojaka - vode, ječmenog slada, hmelja i pivskog kvasca, koje nije filtrirano ni pasterizirano i nema umjetnih dodataka te se stoga čuva na kontroliranoj temperaturi hladnjače.

Nisu digli kredit, ali redovito se javljaju na natječaje za bespovratna sredstva

Ekonomistica Marijana ističe kako je upornost i onda kada se stvari čine nemogućima, ključ koji otvara vrata poslovnog uspjeha. No, važna karika je, tvrdi, i stalan rad na stjecanju novih znanja, kao i dobra mreža stručnih ljudi koji mogu dati korisne savjete. 

"Uz informacije koje je sam pronalazio na Internetu, Mariju su od velike pomoći bili i prijatelji Damir Marković iz Njemačke i Andrej Čapka, koji danas ima Zmajsku pivovaru i osnivač je foruma Pivarstvo.info koji je beskrajan i dragocjen izvor informacija za kućne pivare. Mi smo učili i razvijali se polako. Nikada nismo digli kredit, ulagali smo onoliko koliko smo imali i redovito se javljali na natječaje za bespovratna sredstva, najčešće iz mjere Konkurentnost turističkog gospodarstva koju raspisuje Ministarstvo turizma“, kaže Marijana, koja je posao šefice u agenciji zamijenila poslom u obiteljskoj pivovari. 

Uz domaće pivo, radit će slavonski whiskey i burbon

"U posao se aktivno uključio i Mariov brat Dario koji je danas na našem OPG-u glavni majstor pivar. Pivo Bošnjak nije filtrirano niti pasterizirano, nema umjetnih dodataka i lako je pokvarljivo, ako se ne čuva propisno i na hladnom. Zbog toga je najpogodnije za prodaju u blizini, u okolici, gdje i prodajemo sve proizvedene količine. Vrsta piva koju radimo je lager, u svijetloj i tamnoj varijanti. Osim piva proizvodimo i rakiju od piva Beershine te rakiju od kukuruza Moonshine, a prošle je godine, svjetlo dana ugledao i naš prvi GIN MB72, koji potpisuje majstor destiler Mario, te su njegovi inicijali i u imenu tog pića. Budući da je GIN MB72 trajni proizvod, za njega imamo drugi plan, jer može putovati kamo god, bez bojazni da će se pokvariti“, kaže Marijana.

Svom džinu prognoziraju svijetlu budućnost, jer, kako kažu, na temelju iskustva s pivom uvjerili su se da postoji tržište i za visokovrijedne i visokokvalitetne proizvode, bez obzira na to što su višeg cjenovnog ranga.

7 biljaka + 2 destilacije = GIN MB72 

U proizvodnji džina sve se radi ručno, od destiliranja do etiketiranja. 

"Posebnost našeg GINA MB72 je u tome što primarni alkohol dobivamo destilacijom piva, a za dobivanje samo jedne litre gina potrebno je 10-15 litara visokokvalitetnog piva, bogatog aromom kvalitetnih hmeljeva. Destilat, dobiven destilacijom piva, filtriramo pomoću aktivnog ugljena, zatim dodajemo začinsko bilje - plod borovice, plod korijandera, korijen angelike, plod anisa, koru limuna i naranče, korijen đumbira, koje određeno vrijeme macerira. Destiliranjem dobivenog macerata dobiva se mladi gin, koji potom odležava, a nakon toga se filtrira te dobivamo vrhunsko piće“, kaže Mario Bošnjak.

I dok muški dio ekipe kuha pivo i spravlja džin, ekonomistica Marijana se bavim marketingom, vodi brigu o zaposlenicima te o funkcioniranju Bošnjak Beer & Gin Bara kojega je bračni par, prije dva mjeseca, otvorio u strogom centru Nove Gradiške. U tom novootvorenom prostoru, smještenom u starom pivskom podrumu u kojemu su se piva čuvala više od 100 godina, glavni dio bogate ponude čine craft proizvodi, dakle pića koja su proizvedena ručno, od rakije, preko piva, do sokova. No, kreativna Marijana, u pivnici organizira i najrazličitije događaje, od književnih večeri pa do gostovanja majstora pivara iz malih, nezavisnih pivovara, dajući tako priliku gostima svog bara da tvorce piva direktno pitaju sve što ih zanima o samom pivu i njegovoj proizvodnji.  

Ne prilagodimo li propise, poduzetnici će nastaviti preseljavati poslovanje u druge zemlje

Na pitanje  koji su najčešći problemi s kojima se u poslu susreću, obitelj Bošnjak odgovara:

"Kao i kod ostalih, to su uglavnom problemi koji se tiču državne administracije, čekanja na informacije i potrebna rješenja te konstante izmjene propisa. Da bi u Hrvatskoj stvari konačno krenule na bolje, nužno je da se u proces donošenja odluka uključi ljude koji razumiju problematiku i materiju o kojoj se odlučuje. Svi bi trebali razumjeti da državni proračun nije balon pun novca koji je pao s neba, nego vreća koju novcem punimo mi, ljudi koji u Hrvatskoj nešto proizvode i nešto stvarno rade. Bilo bi, stoga, lijepo kada bi barem oni čije plaće, mirovine, doplatci ovise o državnom proračunu, počeli više kupovati hrvatske proizvode i usluge, jer to je jedini način da im se poveća plaća, mirovina, doplatak,…. “, poručuje ekonomistica. 

Upozorava i na činjenicu da mnogi poduzetnici, zbog povoljnijih uvjeta, svoje poslovanje sele iz Hrvatske u druge države. Upravo zbog toga bi, smatra, donositelji odluka trebali mijenjati propise, pa ako treba i prepisati čitave dijelove propisa drugih zemalja zbog kojih poduzetnici sele poslovanje upravo u te zemlje.