Vlasnik plantaže, izumitelj i magistar prometa, Aleksandar Jeftić iz susjedne BiH, našao je način kako ubrzati čišćenje oraha. Skromno kaže da je ta inovacija nastala iz potrebe.
Prvo mu je sadnja plantaže oraha bila razbibriga i mjesto gdje se poslije napornog radnog dana "pune baterije", a onda je, kako su pristizali plodovi, postajala ozbiljan obiteljski posao. U jednom trenutku bilo je sasvim jasno da se ne može lako ručno očistiti plod sa 130 stabala oraha, tako da je Prijedorčanin Aleksandar Jeftić, inače magistar prometa izumio stroj koja čisti ovo koštičavo voće. Skromno kaže da je ta inovacija nastala iz potrebe.
"Stroj za čišćenje klapine oraha napravio sam od bubnja stare perilice, a radi na sličnom principu kao i čerupaljka za piliće, osim što se umjesto gumenih prstiju koriste grube četke", priča za Agroklub Jeftić, kojem je poljoprivreda druga velika ljubav. Dalje pojašnjava da se donji dio, na kojem se nalaze četke, rotira velikom brzinom i tako lagano skida ljusku dok voda sve ispire i čisti.
U svom nasadu oraha uzgaja nekoliko sorti koje sazrijevaju u različito vrijeme.
"Ako čekam da orah sam ispadne iz ljuske, onda ga obično prije mene pokupe ptice ili vjeverice. Također, u zadnje vrijeme izražena su oštećenja od štetnika - orahove muhe radi koje opna ove koštičave vrste pocrni i istrune i takve orahe je vrlo teško ručno čistiti", objašnjava naš sugovornik.
Dodaje da je na internetu gledao razne snimke strojeva za čišćenje ovog tipa. Kupovina nije bila opcija jer su skupe. Kako kaže, uz troškove dostave iznose više od 1.500 eura, a on je potrošio svega oko 15 eura.
Kapacitet joj je oko 50 kilograma za jedan sat i prema njegovoj procjeni, čišćenje je na taj način i do deset puta puta brže nego ručno.
A kako su se prinosi iz nasada povećavali, tako se sve više nametala i potreba za novim alatima.
"Pored ovog stroja, napravio sam i usisavač za lješnjake, perušač, krckalicu, kao i 'duvaljku' koja razdvaja jezgru od ljuske zatim, krckalicu za orahe i sušaru za njih", priča nam on.
Sve ove inovacije mu značajno olakšavaju posao. One teže najčešće obavlja sam, a pri skupljanju i čišćenju plantaža, ima značajnu pomoć obitelji. Inače, ovaj svestrani Prijedorčanin na površini parcele od jednog hektara, ima oko 130 stabala oraha i i oko pola hektara lješnjaka sa oko 300 grmova na dvije parcele, u Malom Palančištu i Gaćanima kod Prijedora.
Prema njegovim riječima, ova godina je bila teška jer je na početku stabla oštetio mraz, a kasnije ih je oštetila suša. Zbog toga je rod lješnjaka umanjen za oko 50, a oraha za čak 70 posto.
S obzirom da su prinosi mali, ovogodišnje tržište i prodaja nisu upitni. Kupci su prijatelji, kolege s posla, poznanici, a određen dio završi i van granice susjedne BiH.
Tagovi
Autorica
Gordana Vila
