Prirodan kvasac za domaći hljeb punog ukusa i niske kaloričnosti

Rada Bogojev iz Bečeja u Srbiji prije tri godine za svoju porodicu i prijatelje počela je da pravi domaći hljeb od prirodnog kvasca. Proces nastanka ovog hljeba iziskuje mnogo vremena, čak 20 sati. Toliko je potrebno da bi se stiglo do faze pečenja, ali tijesto ne zahtijeva kontinuiranu pažnju, već vrijeme za odmaranje.

Kaže da je cijeli život bila nestrpljiva i "sve je htjela sada i odmah, a to sve nose i godine".

"Kako sam starija, shvatila sam da nije vrijeme samo za razno-razne stvari, već da ono može da radi u našu korist. Pritom vrijeme mogu da iskoristim da napravim nešto, što ne iziskuje toliko, kao kad se kaže 20 sati. Nije to baš tako da sam sve to vrijeme okupirana hljebom, jer imam vremena i za porodicu i za prijatelje, kao i za druge stvari. Hljeb je uvijek sastavni dio tog mog dana“, objašnjava Bogojev i dodaje da se sve može stići i postići uz dobru organizaciju.

Kvasac treba svakodnevno "hraniti"

Razlika između prirodnog kvasca i onog koji se koristi u pekarskoj industriji ogleda se u vremenu fermentacije.

"Za jedan industrijski hljeb dovoljno vam je dva do tri sata, gdje je kvasac industrijski, odnosno hemijski napravljen i prepoznaje šećere u brašnu i tijestu. Vi kroz dva sata imate hljeb, kiflu ili šta god ste riješili da napravite. A kod mog prirodnog kvasca je specifično to što je potrebno vrijeme, tih 20 sati da bakterije razlože brašno i da dobijete nutritivno bogat hljeb koji je totalno prerađen i lak za varenje.“

Naša sagovornica je znanja sticala putem interneta i stručne literature, a do prirodnog kvasca je došla zahvaljujući svojoj upornosti i volji da uspije u namjeri da napravi zdravu namirnicu.

Kvascu je dala ime "Srba" i sa njim se, kaže, druži svaki dan. Njemu nije potrebna velika pažnja, ali ga treba svakodnevno nahraniti.

"Odvadim jedan dio kvasca, dam mu određenu količinu brašna i vode, zatim operem posudu u kojoj on spava i onda ga vratim u tu posudu na naredna 24 sata, gdje on opet raste i jača. To obnavljanje jača kulturu kvasca do te mjere da ja sada već mogu za jedan hljeb da upotrebim samo deset grama kvasca", kaže naša sagovornica i dodaje da je to izuzetno malo, jer je riječ o aktivnom, budnom kvascu, koji je dovoljno jak da preradi veliku količinu brašna.

Punjeni hljeb kao kompletan doručak

Radin hljeb je namijenjen svima, a posebno se preporučuje osobama koje imaju višak šećera u krvi, kao i probleme sa digestivnim traktom, jer je izuzetno lak za probavu i omogućava lakše varenje.

"Moj hljeb je namijenjen svim generacijama - od sedam do 77 godina. Ali i oni mlađi od sedam, koji imaju nula godina i koji tek počinju da jedu, oni su mi najslađi i najdraži korisnici. Kada vidim u dječijim rukama moj hljeb, to mi je najveća nagrada“, sa ponosom kaže Bogojev.

U proizvodnji hljeba koristi organsko brašno različitih žitarica i uživa u tome da eksperimentiše sa ukusima. U svoj asortiman je uvrstila hljeb od heljde sa orasima, bijeli hljeb sa sirom i maslinama, sa crnim pivom, raženi, sa sjemenkama, integralni, kukuruzni, tost hljeb.

"Pravim i punjene hljebove, recimo sa četiri vrste sira i sa pančetom, pravim sa maslinama i sirom, sa duvan čvarcima i sirom. Uglavnom imam hedonističke ukuse, koji nisu svakidašnji, a opet dovoljan vam je samo hljeb i ne morate ništa drugo uz njega da uzimate. Imate kompletan doručak u jednom hljebu“, zaključuje naša sagovornica.