Popularnost ovog autohtonog proizvoda iz Staroga Grada raste posljednjih desetljeća, pa se paprenjoke danas za desert može dobiti u svakom starogrojskom restoranu, a preporuča ih se jesti uz čašicu dobroga prošeka. No, Branka Visković otišla je i korak dalje u njegovoj promociji.
Od davnina su žene otoka Hvara pekle kolače paprenjoke svojim muževima i sinovima pomorcima. Taj kolač dugo je ostajao svjež, a kolale su priče da je služio i kao prirodni barometar. Paprenjoci su se nudili na svim svetkovinama i važnijim događajima, a to se nije promijenilo do dana današnjeg. Popularnost ovog autohtonog proizvoda iz Staroga Grada raste posljednjih desetljeća, pa se paprenjoke danas za desert može dobiti u svakom starogrojskom restoranu, a preporuča ih se jesti uz čašicu dobroga prošeka. Danas malo ljudi zna tajne izrade i ukrašavanja ove delicije iako se receptura prenosi iz generacije u generaciju.
Njegova izrada datira iz 12. stoljeća, kada je osnovana Hvarska biskupija. Jedan od prvih zapisa o starogrojskom paprenjoku nalazimo u Hektorovićevu Ribanju i ribarskom prigovaranju iz 16. st., iz doba kada je starogojski paprenjok bio sinonim za kolač. Rukopisni recept iz 18. st. sačuvan je u arhivu hvarske obitelji Bučić, a pisan je na talijanskom jeziku.
Danas, osim poznatog jestivog paprenjoka, postoji i kolač-suvenir Starogrojski paprenjok, zaštićen kao Hrvatski otočni proizvod, kojeg od brašna i soli izrađuje Branka Visković.
"Željela sam izraditi zaista originalan hvarski suvenir tako da mi se transformacija kolača paprenjaka učinila izvrsnom idejom. Oblikujem ga kalupima i rukama, ručno ukrašavam, baš kao i izvorni kolač, ali razlika je što kolač-suvenir nije jestiv, namijenjen je isključivo u dekorativne i promotivne svrhe“, objašnjava. Ideja je proizašla iz činjenice da su turistima tradicionalni kolači maštovitih oblika toliko zanimljivi i posebni pa ih često kupuju kao suvenire, a ne za konzumaciju. "Suvenir nije samo ukrasni predmet, već i izvorna veza s kulturnim identitetom posjećene destinacije, pa je važno da svojim karakteristikama što originalnije podsjeća na tradiciju toga kraja“, smatra Branka Visković.
Gospođa Branka, hvarska nevjesta rodom iz Zagreba, pokušava animirati stanovnike otoka da zaštite svoje proizvode kako bi bilo što više hvarskih predstavnika u društvu nositelja naslova Hrvatski otočni proizvod. "Na taj način pomaže se promidžbi otoka Hvara kao turističke destinacije s bogatom poviješću i tradicijom. Naravno, i sami proizvođači imaju koristi jer se s oznakom HOP lakše identificiraju i distribuiraju kvalitetni otočni proizvodi koji su tako prepoznatljiviji u zemlji, ali i inozemstvu. Svima nam je važan plasman i postizanje što bolje cijene, a ova oznaka svakako u tom pogledu pomaže“, ocjenjuje Branka Visković.
Za očuvanje tradicije i izrade starogrojskog paprenjoka osim vrijednih hvarskih žena zaslužni su: Muzej Staroga Grada i Ministarstvo kulture - zbog uvrštavanja paprenjoka na Popis zaštićenih kulturnih dobara RH; čakavska pjesnikinja Marica Buratović, koja je napisala libar ‘Starogrojski paprenjoki’ te kulturolog, prof. Nikša Račić, koji je ustvrdio da je izrada kolača pãpren’joka postojala i prije datuma završetka ‘Ribanja’.
Za kraj navodimo njegove riječi iz poznatog eseja: “Oduvijek pohodi Farosu, pa i uglednoga namjernika, slijede trag višestoljetne tradicije u kojoj sam odrastao, s kojom sam živio i bio suživljen i izvan svoga zavičaja, npr. kad mi kao srednjoškolcu u Split il’ tijekom studija u Zagreb stizahu roditeljski paketi u kojima je neizostavno – kao svojevrsna potvrda tko sam, čiji sam i odakle sam – bio paprenjok!“
Fotoprilog
Tagovi
Autorica