Uzgoj glista - hobi koji želi profesionalizirati!

Iako je trenutno daleko od profesionalca u tome poslu, Splićanka Sanja Dumanić reći će sama za sebe kako želi uspjeti u proizvodnji humusa kalifornijskih glista. Malo gospodarstvo kojim upravlja, ovih dana proslavlja prvu godinu, a oko 2.000 četvornih metara "glisjeg" raja smjestila je u Gustini nedaleko Marine kraj Trogira u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

"Voljela bih da mi to postane izvor prihoda, ali sam trenutno daleko od toga. No, to mi je cilj", kaže ova Splićanka koja je i članicom Poljoprivredne zadruge Humus iz Zagreba.

Regulirati status uzgajivača glista i proizvođača humusa

Nada se kako će se status uzgajivača glista i proizvođača humusa uskoro regulirati, jer su trenutno, dodaje, nigdje budući se gliste ne smatraju stokom, niti povrtlarskim kulturama, a i dio oko gnojiva je, prema njoj, dosta čudno definiran. Svoju situaciju stoga uspoređuje s proizvođačima spužvi.

"Najčešće nas znaju kao proizvođače humusa kalifornijskih glista, ali gliste i Kalifornija nemaju zapravo nikakve veze. U Hrvatskoj i zemljama regije zovemo ih kalifornijskim, a mislim kako ih svugdje dalje u svijetu nazivaju crvenim glistama" ističe Sanja.

Do rata, koliko je čula, to je bio posao od kojega se moglo pristojno živjeti, jer je bio isplativ. Danas, pak, sa cijenom koja se postiže na tržištu, jedva se uspiju pokriti troškovi.

"Glistinac ili glisnjak koji je ranije bio poznat kao humus kalifornijskih glista je 100-postotno organsko gnojivo kojega možete miješati sa zemljom. Kako bi se postigla maksimalna kvaliteta toga gnojiva, gliste moraju preraditi stajsko ili koje drugo gnojivo do kojega možete doći", objašnjava ona.

Ovaj perspektivan proizvođač upisan je u Bazu proizvođača. Upiši se i ti ovdje!

U čitavom poslu najvažnije je leglo glista održavati vlažnim. Za dalmatinske uvjete to znači, napominje ona, imati vodu.

Gliste ne uznemiravati niti dirati, a hraniti svakih desetak dana

"Tu nema zafrkancije. Ljeti ne možete otići na ljetovanje, jer se gliste moraju dobro zalijevati svaki dan. Ne trebate ih uzmeniravati, niti dirati, a hranite ih svakih desetak dana dodajući sloj po sloj gnojiva kojega gliste prerađuju od čega 40% zadržavaju za sebe, a od ostatka proizvode humus. Gnojivo koje se dobije, hranjivije je od običnog stajskog i nema nikakvog mirisa", objašnjava ova hobistica.

Leglo se sastoji od oko četiri vreće od 50 litara glista pomiješanih s gnojivom u kojemu žive. Svako leglo broji oko 100.000 glista i njihovih jajašaca. Duge su između pet i šest centimetara, debele nekoliko milimetara, crvenkaste boje te pripadaju u red kišnih glista. "To ih samo mi zovemo kalifornijskim, ali one nemaju nikakve veze s Kalifornijom. Crvene gliste ne podnose vrućinu, ona ih ubija", ističe Sanja.

Za leglo je potrebno izdvojiti oko 1.000 kuna. U idealnim uvjetima gliste će dnevno pojesti oko grama hrane. Drže se u takozvanim bazenima. "U kontinentalnim dijelovima krticama je neprijatelj broj jedan, jer ih jako voli jesti, a to radi savršenom brzinom pa su bazeni zapravo neka vrsta zaštite od njih", napominje ona. Humus gliste proizvode vrlo sporo, milimetar po milimetar, a za taj im je proces na početku potrebno određeno vrijeme. Kako bi se dobio kubični metar ili barem pola toga, treba proći između pola godine i devet mjeseci.

"Kranji proizvod se može koristit za gnojidbu cvijeća ili povrća u vrtu. Javlja se i jedan novi trend, gdje se gliste koriste za kompostirannje vlastitog otpada. Iako je to moderno, ne znam koliko je uspješno jer se tu javljaju i određeni mirisi", dodaje ova Splićanka.

Cijena humusa 1,5 kuna za litru

Dok se fino prosijani humus kalifornijskih glista može prodati po cijeni od 1,5 kune za litru, grubi koji u sebi sadrži i malo kamenja, pola je kune jeftiniji. "Kod mene prodaja većinom ide usmenom predajom, ali i putem web stranice. Postoje osobe koje su taj posao razvile do isplativosti i humus prodaju po trgovačkim centrima. No, takvih je vrlo malo", priča Sanja koja si zamjera što u tome dijelu nije malo agilnija.

Dalmacija je, prema njenom mišljenju, dušu dala za ovaj posao jer kada prođu dva najtoplija ljetna mjeseca, uvjeti za proizvodnju su idealni. Gliste su najaktivnije pri temperaturi između 15 i 22 stupnja pa su u proljeće i jesen najproduktivnije.

"Zima glistama ne smeta, čak ni na kontinentu. Ozbilji proizvođači humus proizvode u staklenicima i betonskim bazenima, a kod mene je sve to još u početnoj fazi. Prije svega moram pronaći tržište za svoj proizvod, ali je u Hrvatskoj to teško. Plan mi je izići van, jer mislim kako je to prilika za uspjeh", planira ova proizvođačica humusa koji je kako napominje čak tri do pet puta kvalitetnije i hranjivije gnojivo od drugih. Idealan je, poručuje, za obnavljanje kiselih tala i ona koja su uništena intenzivnim proizvodnjama.