Vrbani su dobili hotel za gliste koji služi za kompostiranje psećeg izmeta

Što je prirodnije - pseća kakica ili pseća kakica u plastičnoj vrećici? Užasava li vas više pomisao da zagazite na izmet ostavljen na pločniku/travi ili pogled na vrećicu s izmetom bačenu pokraj puta?

Odgovori će biti raznoliki. Naravno, bit će i onih koji će ovo čitati s podsmjehom ili jednostavno neće vjerovati da se o tako nečemu piše. Ali, eto, ipak pišemo. A povod članku je objava na društvenoj mreži Udruge Vestigium o eksperimentalnom hotelu za gliste u kojem se kompostira pseći izmet. Da, dobro ste pročitali, radi se o hotelu za gliste u Vrbanima koji omogućava permakulturni način zbrinjavanja pseće kakice.

Rješenje je jeftino, jednostavno i ekološko

"Trenutno se u našoj udruzi, u suradnji s Udrugom Hrvatska permakultura, održava Tečaj permakulturnog dizajniranja (PDC Zagreb 2020), kroz koji smo u prošla dva tjedna istraživali kako čitati krajolik, prepoznati biljke, pripremiti gredicu bez kopanja, osmisliti plodored, kompostirati u posudi ili na hrpi, testirati tlo, izmjeriti teren, izraditi samonavodnjavajuću gredicu, zbrinuti pseće doprinose, te donositi odluke unutar grupe i upogoniti LETS sustav za razmjenu u lokalnoj zajednici. Uslijed svega toga nastao je i hotel za gliste", doznajemo od članova Udruge Vestigium, društvenog centra i duše zagrebačkog kvarta Vrbani.

U cijev koja je s donje strane otvorena i ukopana u zemlju 30-ak cm ubacili su leglo kalifornijske gliste. Sada će sve kakice koje nesavjesni vlasnici pasa ostavljaju za sobom na malom prostoru, livadici ispred udruge, ubacivati u ovaj eksperimentalni hotel, zajedno s lišćem, ili npr. papirnatim škarniclom, ostacima čaja, kave, salate. Gliste će pak sav ubačeni materijal razlagati i odvoditi u dublje slojeve tla i hraniti drveće. "Rješenje je jeftino, jednostavno i ekološko, za razliku od kakice koja se u plastičnim vrećicama baca u smeće i odvozi na Jakuševac. Želimo pokazati na ovom primjeru koji se već koristi posvuda u svijetu, čak postoje tvrtke koje proizvode kompostne kante za pseće kakice, kako bi to moglo biti odlično rješenje za sve gradske parkove", ističu iz Udruge te dodaju da uvijek ima skeptika pa tako i u ovom slučaju.

"Nekima se gadi skupljati izmet papirom, radije to rade vrećicom, no mi ih uvjeravamo neka probaju. Danas se sav tisak na novinskom papiru ili bilo kakvoj ambalaži radi s bojama koje ne sadrže olovo tako da su ispravne za kompostiranje. Bitno da papir nije plastificiran pa se više puta koristi resurs papira, a kroz proces kompostiranja čine dobro tlu i prirodi", uvjeravaju nas.

Tečajevi permakulture u Rijeci, Zagrebu i uskoro u Splitu

Navode da su neki zabrinuti za gliste jer ih se hrani psećim izmetom, ali tu je zato 'Kompost i kontekst' i voditeljica radionice kompostiranja i hotela za gliste, Cvijeta Biščević, permakulturna dizajnerica i arhitektica po struci. Kroz permakulturnu edukaciju, istraživanje, planiranje i razvoj regenerativnih rješenja, 'Kompost i kontekst' kultivira prijenos znanja i inovacija o oblikovanju i organizaciji zemljišta u skladu s regenerativnim načelima, permakulturnom etikom, holističkim odlučivanjem o upravljanju te oblikovanjem zemljišta sukladno uzorku ključnih topografskih linija. Doznajemo da ih se može kontaktirati i pozvati u pomoć, ukoliko se želite educirati o ovim temama.

Tečaj permakulture ove godine je održan u Rijeci, trenutno ga u Zagrebu pohađa 13 polaznika, a uskoro kreće i u Splitu. "Ostaje nam još obraditi teme poput zelene energije i prirodne gradnje, a nakon toga svaki će polaznik dobiti međunarodni certifikat o položenom tečaju, te postati permakulturni dizajner sa izrađenim vlastitim dizajnom nekog projekta kojeg želi realizirati u svojoj zajednici", otkrivaju. 

Šuma hrane u školskom vrtu još je jedan hvalevrijedan projekt, a ideja je od postojećeg voćnjaka u OŠ Vrbani napraviti vrt koji oponaša prirodne - šumske procese. Nije ga potrebno kositi, zalijevati, gnojiti, špricati, jer se u njega sade biljke trajnice koje jedna drugu potpomažu, a ujedno su jestive. Na tome radi Irena Borovina iz Udruge.

Udruga Vestigium nastala je s ciljem poboljšanja uvjeta života u kvartu

Ideja o osnivanju Udruge Vestigium nastala je 2011. druženjem šest žena koja su na području gradske četvrti Vrbani ustanovile potrebu za uspostavljanjem multifunkcionalnog prostora, gdje bi se provodile razne inicijative građana za razvoj lokalne zajednice. Naime, osluškujući potrebe svojih susjeda i sugrađana, udruga Vestigium prepoznala je mnoge probleme s kojima se građani susreću – otuđenost među ljudima, nedostatak mjesta za okupljanje i druženje, nedostatak sadržaja za djecu i odrasle. Također, materijalizirani sustav vrijednosti u društvu doprinosi sve većoj isključenost obitelji i njihove djece te osoba starije životne dobi. Udruga kroz svoje članove i korisnike pokušava odgovarati upravo na te potrebe građana.

Područje Vrbana je karakteristična mlada četvrt u kojoj većinom žive obitelji s djecom, a usluge poput tržnice, knjižnice i doma zdravlja izostaju. Udruga Vestigium svojim djelovanjem pruža neke od ovih te još mnoge druge usluge i aktivnosti, pa je tako u svom dosadašnjem radu prepoznatljiva po promociji ekološke poljoprivrede kroz organizaciju manifestacija, grupa solidarne razmjene, izleta i povezivanja građana sa malim, lokalnim OPG-ovima, promociji kulture čitanja u slobodnoj knjižnici, gdje se vrši besplatna razmjena knjiga i održavaju večeri poezije ili pripovijedanja za najmlađe ili za osnaživanje žena, zatim po organizaciji predavanja i radionica različitih tematskih sadržaja, primjerice zdravih životnih stilova, radionica kuhanja, šivanja, relaksacije i rekreacije, te edukativnih i eko-kreativnih sadržaja za najmlađe.

Građani kreiraju i izvode sadržaje, a rad Udruge već je i međunarodno priznat

"Najvažnije je spomenuti kako su u izvođenje radionica uključeni upravo građani, oni kreiraju, predlažu i izvode sadržaj, tako da se rad udruge bazira na volonterskom doprinosu članova i ostalih zainteresiranih građana. Pridruži se - predloži sadržaj, postani voditelj radionica/programa u Vestigiumu", poziva Irena Borovina. U udruzi godišnje volontira cca 50 ljudi i pritom skupi cca 2.500 volonterskih sati. Godišnje se provede preko 1.000 termina raznih aktivnosti koje uključuju: obrazovanje djece i mladih te njihovo aktivno sudjelovanje u društvu, prevencija i borba protiv svih oblika ovisnosti, promicanje i razvoj volonterstva, socijalne usluge, poticanje i razvoj socijalnog poduzetništva, zaštita okoliša i prirode, održivi razvoj, razvoj lokalne zajednice, međunarodna razvojna suradnja, zaštita zdravlja, razvoj i promicanje znanosti, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, kulture i umjetnosti.

Udruga je od 2017. korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, dio je Transition network svjetskog pokreta za održive zajednice. Iste godine predstavljena je kao inspirativan primjer pod nazivom Changemakers from Croatia na konferenciji Europske mreže kulturnih centara u Hildesheimu, Njemačka. 2018. nominirana je među prvih 30 za nagradu Sozial Marie između 250 europskih socijalno inovativnih projekata, a prošle godine aktivno djeluje u sklopu ECOLISE, kao organizator Europskog dana održivih zajednica.