Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agroekologija
  • 30.10.2020. 18:00

Agroekologija je novi put u poljoprivredi - još uvijek trnovit u Poljskoj

Kako smo još uvijek u manjini, nadležni organi ne mare za naše interese. Smatram da se ni Europska unija nije pretrgala u pružanju pomoći, komentira poljska poljoprivrednica Monika Styczek-Kuryluk.

Foto: Depositphotos/Jim_Filim
  • 294
  • 66
  • 0

Unatoč značajnom napretku u novije vrijeme, glad i krajnje siromaštvo i dalje su ključni globalni izazovi. Čak i tamo gdje je siromaštvo smanjeno, sveprisutne nejednakosti i dalje koče njegovo iskorjenjivanje. Probelm je posebno potenciran pandemijom virusa SARS-CoV-2.

Kao sastavni dio vizije o održivosti, Organizacija za poljoprivredu i hranu (FAO), kao ključni dio globalnog odgovora na ovu situaciju istaknula je - agroekologiju

Za nju bismo mogli reći da se postupno oblikovala kao reakcija na intenzivnu i industrijsku poljoprivredu. Moderna, razvijena tijekom 20. stoljeća, omogućila je masovni razvoj proizvodnje hrane, ali često uz velik utjecaj na ekosustave. Danas se brojni znanstvenici slažu da su neki ekološki problemi dijelom posljedica intenzivne poljoprivrede. Na primjer, masovna uporaba pesticida, pogoršanje kvalitete tla, gubitak biološke raznolikosti, homogenizacija zemljišnih usjeva i učinci  globalnog zatopljenja samo su neki od pokazatelja. 

Prema službenoj definiciji Međunarodnog foruma za agroekologiju, glavni zadatak te branše je oporaviti hranu koju je uništila industrijska proizvodnja. Međutim, u nekim zemljama, poput Poljske, čini se kako je trenutno previše prepreka za uspjeh.

EU i poljske vlasti jako malo pomažu poljoprivrednicima

Donedavno je mnogo građana te države ekološku hranu smatralo neobičnom, čak egzotičnom. Danas je taj tip namirnica, zahvaljujući povećanom interesu potrošača, rapidno dobio na važnosti. 

Međutim, u zemlji još uvijek ne postoji svijest o potrebama poljoprivrednika koji se bave agroekologijom.

"Kako smo još uvijek u manjini, nadležni organi ne mare za naše interese. Smatram da se ni Europska unija nije pretrgala u pružanju pomoći. Kada sam započela svoju pustolovinu s agroekologijom, bila sam vrlo optimistična oko svih strategija EU i promjena koje su najavljivljivali. Tada sam vidjela mogućnost promjene navika na makro nivou“, izjavila je za Euractiv poljska poljoprivrednica Monika Styczek-Kuryluk, koja sa svojim suprugom Robertom vodi ekološku farmu u provinciji Lublin, na 33 hektara. 

Tjednima prosvjeduju zbog Zakona o zaštiti životinja: Ubit će nas male poljoprivrednike

No, kako je vrijeme prolazilo, primjetila je da niti jedan prijedlog nije dao željene rezultate, a da je napredak bio najmanje vidljiv u onoj komponenti koja je poljoprivrednicima najbitnija - prodaja.

Prema njezinom mišljenju, agrarna politika Europske unije ima mnogo očitih prednosti, ali i nekoliko zabrinjavajućih mana. 

Pozitivne stvari odnose se na otvaranje granica i plasiranje proizvoda na jedinstveno tržište EU, što bi za poljoprivrednike predstavljalo kompenzaciju u slučaju prirodne katastrofe, uvela bi se obveza označavanja hrane, unaprijedila kvaliteta u ekološkoj proizvodnji i u konačnici podigao životnih standard europskih farmera. 

Najveća mana svakako je prevelika birokratizacija, ali je izazov i ideja isplate poticaja po hektaru zemljišta, koji nisu dovoljni za podmirivanje troškova. Također, potpora za ovakvu proizvodnju nije dovoljna, a u poljoprivredi trenutno postoji i nagli pad bioraznolikosti, kao i smanjenje poticaja za industrijski uzgoj stoke.

"Ekološki farmeri više od ičega trebaju vjerovati kvaliteti svojih proizvoda. Namirnice slabije kvalitete brzo će nestati s tržišta", naglašava Monika.

Za vrijeme korone povećan interes za ekološkim

Godine 1989., za prosječnu se plaću u Poljskoj godišnje moglo kupiti, primjerice, 68 kilograma šećera i 11 kilograma šunke. Danas bi se za taj iznos moglo kupiti i do dvije tone šećera i 300 kilograma šunke. Potrošači kupuju bitno više, a na policama trgovina nalazi se i neusporedivo više opcija. 

Međutim, stručnjaci upozoravaju da takav sustav proizvodnje naprosto nije održiv, a pandemija koronavirusa istovremeno je poremetila i nabavni lanac, što je dodatno razotkrilo opseg čitavog problema. 

Zatvaranje granica pred zdravstvenom ugrozom dodatno je pojačalo pritisak na poljoprivrednike. Međutim, iako je inicijalno postojala zabrinutost da će potrošači zbog ekonomske krize manje kupovati ekološke, katkad skuplje proizvode, to se nije dogodilo, već je interes za takvim namirnicama tijekom krize zapravo i porastao

Ekološka poljoprivreda ekonomski isplativija od konvencionalne?

"Šteta što je trebalo doći do globalne pandemije da poraste interes za naš posao“, kaže Monika čija obitelj ne koristi pesticide, umjetno gnojivo, ali ni fosilno gorivo. Diljem Europske unije postoji više od 200.000 takvih farmi. 

"Agroekologija štiti zemlju bolje od bilo kakve konvencionalne proizvodnje. Zahvaljujući našim ekološkim metodama zemlja dulje miruje zbog sporije rotacije usjeva“, objašnjava ova poljoprivrednica te se pita zašto je, uz sve svoje brojne i neporecive prednosti i dalje rijedak odabir poljskih poljoprivrednika. 


Tagovi

Agroekologija Ekološka hrana Poljska Pandemija Europska unija


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije