Andreja Petrović: Od prvih koraka u poljoprivredi do višestruko nagrađivanog bučinog ulja

U sjeni pandemije, ulje OPG-a Andreja Petrović je prošle godine na sajmu hrane u Bruxellesu, pobijedilo konkurenciju te je između čak 2.100 uzoraka odabrano za najbolje i to pod brandom Varaždinsko bučino ulje. To je tim više zanimljivo jer su supružnici Petrović u poljoprivredu zakoračili bez ikakvog prethodnog iskustva.

Prije 10 godina ušteđevinu su uložili u pokretanje OPG-a koji svake godine raste.

Višestruko nagrađivani

 "Ni suprug niti ja ne potječemo iz obitelji poljoprivrednika. Upravo smo nas dvoje, prije jednog desetljeća, probili led na tom području. Nakon trogodišnjeg planiranja uložili smo vlastitu ušteđevinu te smo, 2011. godine, pokrenuli obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Prvi naš proizvod bio je upravo bučino ulje, kaže nam vlasnica Andreja čije je višestruko nagrađeno zlatom, pa su osim lanjske iz Bruxellesa, tu i zlatna medalja dobivena na Izložbi Alpe Adria 2019., u Varaždinu te zlatna medalja koju su iste godine dobili na izložbi ulja u Klagenfurtu u Austriji.

"Puno smo učili, proučavali tehnologije, testirali i pokusirali, pa smo nakon sedam godina uzgoja počeli dobivati ozbiljne nagrade", navodi.

Moderno, tehnološki opremljeno, ekološko poljoprivredno gospodarstvo (pod ekološkim nadzorom) koje se prostire na 12 ha vlastite zemlje, bavi se proizvodnjom, preradom i prodajom vlastitih proizvoda i prerađevina od buče, pira i heljde. Paleta proizvoda je široka, od tradicionalnih i jednostavnih do vrlo inovativnih. 

Osim bučinog ulja, Andreja i suprug, po posebnoj recepturi proizvode namaze od bučinih koštica s različitim okusima, zatim čokoladne, slane i ljute bučine koštice, brašna od pira, heljde i buče, griz od pira i heljde te kruh od buče i kruh od heljde, kao i suhe pripravke za kruh i kolače - hajdina zlevka i muffini.

Važna je kontinuirana edukacija

Vlasnica OPG-a naglašava da joj je jedan od glavnih ciljeva zapošljavanje stručnih i kvalificiranih radnika, te njihova kontinuirana edukacija, uz rad. 

U Varaždinu, dodaje, nema pretjeranih odljeva stanovništva, ali u Đakovu, gdje se nalazi većina njihovih poljoprivrednih površina, problem sezonskih radnika je velik i rješava se podizanjem nadnice. Poljoprivredne površine u Varaždinu obrade samostalno, u krugu obitelji i prijatelja. "Ono što nam je važno jest ostvariti održiv rast poslovanja, proširiti tržišta i lansirati nove inovativne proizvode", kažu supružnici koji su si za cilj zacrtali i ostvarili izgradnju kušaonice u urbanoj sredini. Tako je u prostorima bio-manufakture OPG-a Petrović, u Varaždinu, prošle godine održana promocija njihove kušaonice ulja.

Od samog su početka, kako kažu, razvoj postavili na dobro isplaniran način, a njihov se OPG i nakon deset godina postojanja, još uvijek razvija po tom obrascu.

Recept za održiv razvoj 

Prvi smjer koji su si odredili jest primarna poljoprivredna proizvodnja. Odnosi se na proizvodnju pira (prapšenica), buče (tikva) i heljde, na vlastitim površinama. Imati pod kontrolom kvalitetu vlastite sirovine znači vertikalno integrirati proizvodnju što po njima znači da se u prerađivačkom dijelu može očekivati visoka kvaliteta.

"Proizvodimo hranu, ali ne konvencionalnim načinom, nego prirodnim, ekološkim uzgojem koji nije jednostavan, ali je dugoročno održiv. Kroz praksu smo se uvjerili kako je u toj proizvodnji jedan od najvećih izazova riješiti se korova, kojeg uništavamo isključivo mehaničkim putem. Osnovnu gnojidbu i prihranu vršimo samo certificiranim, ekološkim gnojivima i stajnjakom s eko farmi", pojašnjava Andreja. 

Dok buča voli bogato, humusno tlo, pir je, kaže, po zahtjevima mnogo skromniji kada je riječ o klimatskim i zemljišnim uvjetima. Uz to, otporan je i prema štetnicima i bolestima. Njegovo je sjeme zaštićeno s nekoliko slojeva ljuskica koje ga štite od vanjskih zagađenja, te je stoga pogodan za ekološku proizvodnju.

Većina tehnološkog procesa je mehanizirana 

Svoj su OPG opremili i vlastitom, modernom, mehanizacijom za obradu tla, kombajnom, sušarama te linijama za pranje, čišćenje, poliranje, sortiranje, punjenje, pakiranje. Smatraju da nije ideja da čovjek teško radi na polju ako ga može zamijeniti stroj, već da ljudska energija bude usmjerena na kreativne i zdrave proizvode, te konstruktivno vođenje poslovanja. Ovakvim pristupom, tvrde, poduzetnici za sobom mogu povući mlađe i modernije ljude.

“Investirali smo u nabavku suvremene mehanizacije - tu su traktor, kombajn za bundeve, posebni priključci za obradu tla, stroj za kopanje nasada u redu i između redova, stroj za skupljanje bundeva u redove, freze, plugovi, sjetvospremači i drugo”, kaže. 

Drugi važan segment, kojem su vlasnici ovog OPG-a posvetili veliku pozornost, je prerada i priprema proizvoda i poluproizvoda. 

Prerada sirovinske baze odnosi se na preradu bučinih koštica i zrna pira u razne poluproizvode i prerađevine. Za dio prerade izgrađen je vlastiti pogon, opremljen linijom za čišćenje, pranje koštica te vađenje primjesa. "Posjedujemo i vlastite fiksne i mobilne sušare za sušenje koštica velikog kapaciteta, od četiri tone u 12 sati. Imamo također i opremu za ispuhivanje, četkanje i sortiranje koštica. Smisao je imati koštice razvrstane po klasama, kako bi se što učinkovitije iskoristile”, pojašnjava vlasnica OPG-a. 

Prodaja širom Hrvatske, ali i zapadna tržišta

U konačnici, kao trećem važnom segment poslovanja, posvetili su se uspješnom plasmanu proizvoda i prodaji. Pokrivenost tržišta u RH je, kako kaže Andreja Petrović, zadovoljavajuća. Surađuje s malim, kvartovskim trgovinama u Puli, Rijeci, Splitu, Zagrebu, Varaždinu i drugim gradovima. 

“Naši proizvodi se nalaze u 60-tak trgovina. Radimo nešto i za izvoz na belgijsko i francusko tržište, no, zbog količina koje proizvodimo, jednostavno ne možemo razmišljati o velikom izvozu i velikom volumenu prodaje“, zaključuje naša sugovornica.

Sve što su do sada stvorili, financirali su uglavnom vlastitim sredstvima, sredstvima iz poslovanja te kreditom poslovne banke i manjim potporama koje dodjeljuju županije i Ministarstvo turizma. 

"Sredstva iz EU fondova, u ovih 10 godina rada, nikada nismo dobili. Uvijek imamo premali broj bodova. Na natječaju za velike smo premali, a na natječajima za male smo preveliki. S druge strane, naši objekti se nalaze u gradovima, pa mjere ruralnog razvoja na te prostore nisu, na žalost, primjenjive“, kaže Andreja, dodajući kako joj je još jedan veliki problem povećanje površina.

Problem koji treba riješiti na nacionalnoj razini

Trude se svake godine povećati površine i obraditi što više zemlje. No, opisuju, nemoguće je kupiti zemlju iz više razloga, a na natječajima za zakup državne zemlje ne mogu "niti blizu". "To nam direktno stvara problem jer bez povećanja površine, nema niti značajnijeg povećanja volumena posla. Do sada smo to rješavali diverzifikacijom proizvoda, kao i inovativnošću, ali sve to ima ograničeni domet", poručuju supružnici koji su mišljenja kako i druge ljude, koji se bave sličnim poslom, muče slični problemi te je krajnje vrijeme da se ovaj problem počne rješavati, na nacionalnoj razini.

Iako smatraju da je sustav poticaja dobar, ipak vjeruju da se najsigurnije pouzdati u vlastite snage.

Prema njihovom dosadašnjem iskustvu, najbolje je kada se poljoprivrednik okrene sebi i svojim snagama te prestane očekivati kada će netko drugi, uključujući resorne institucije, riješiti probleme u sustavu ove proizvodnje. "Tek tada, kada se sami uvjerite u to, stvari krenu na bolje“, zaključuju Petrovići.