Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Projekt GECO2
  • 21.09.2021. 12:00
  • Zadarska, Biograd na moru

Budućnost poljoprivrednika je na burzama i u prodaji ugljičnog dioksida?

Poljoprivrednik koji ima 10 ha može "zarobiti" 200 tona CO2, prodati ga po cijeni 60 eura i zaraditi 12.000 €, izračunao je Ivan Vrdoljak. Što je cilj projekta GECO2 i u kojoj je fazi ovakav način trgovanja kod nas?

Foto: AGRRA/Zadar
  • 3.981
  • 274
  • 1

Otkad se pročulo da će i poljoprivrednici moći dodatno zarađivati ako doprinose smanjenju ugljičnog dioksida i čišćem zraku, telefoni u Agenciji za ruralni razvoj Zadarske županije sve češće zvone. Pogotovo otkad je na radionici za poduzetnike, održanoj ovih dana u Biogradu na moru njihov stručni konzultant na projektu GECO2 Ivan Vrdoljak iz tvrtke Alcina, pojasnio kako oni koji obrađuju zemlju mogu spremiti i do 20 tona ugljičnog dioksida (CO2) po hektaru.

"Cijena CO2 na burzi je u razdoblju od 25. lipnja od 52,6 €/t, do danas narasla na 63,2 €/t, s tendencijom daljnjeg rasta. Jednostavnom računicom dolazimo do izračuna zarade: poljoprivrednik koji ima 10 ha može "zarobiti" 200 tona, pomnoženo sa 60 €, dobijemo iznos od 12.000 €. Dokle god se bavi takvim aktivnostima na takav način, dobivat će taj novac“, rekao je Vrdoljak.

Dodao je još da je CO2 materijalno pravo na tržištu isto kao dionica, unca zlata ili tona nafte, za koje postoji organizirano tržište kapitala. Trgovanjem se bave tvrtke ovlaštene za posredovanje u tim transakcijama (“brokeri“) koji će trgovati s ugljičnim dioksidom na burzama. Tržište već sada funkcionira s prometima u milijunima eura dnevno te se sve više razvija.

Poljoprivrednici na volonterskom tržištu CO2

Vrdoljak nije rekao da na tom tržištu poljoprivrednici (još) ne sudjeluju, ali jednog dana možda i hoće. Ako ne na otvorenom, onda na volonterskom zatvorenom tržištu, potvrdila je Ivana Dević, zamjenica ravnatelja AGRRA-e Zadarske županije, koja je i voditelj projekta GECO2. 

Radi se o projektu u sklopu programa INTERREG V-A CBC Italija - Hrvatska u području Sigurnosti i otpornosti koji odnedavno spaja poljoprivrednike s obje strane Jadranskog mora. Točnije, talijanske regije Emilia Romagna, Molise i Marche s tri dalmatinske županije - Zadarskom, Splitsko-dalmatinskom i Dubrovačko-neretvanskom. Proračun projekta iznosi 2,5 milijuna eura, a na spomenutoj radionici pod naslovom "Zeleno tržište i dobrovoljno tržište ugljika  - GECO2” voditeljica Dević je pojasnila kako poduzetnici i poljoprivrednici mogu profitirati radeći svatko na svom području na dekarbonizaciji odnosno ograničavanju emisija ugljičnog dioksida.

Projekt "zarobljavanja" ugljičnog dioksida

Nakon što je pojasnila koje aktivnosti proizvode ili smanjuju ispuštanje CO2 u atmosferu te koja je moguća cijena emisije stakleničkih plinova, voditeljica je upitala: Jeste li znali da se od 1960. do 2010. godine broj molekula CO2 u atmosferi povećao za 25 posto!? Procjenjuje se da su ljudske aktivnosti uzrokovale približno 1,0° C (u 2018.) globalnog zatopljenja iznad predindustrijske razine, s vjerojatnim rasponom od 0,8 ° C do 1,2 ° C. 

"Ovo je pilot projekt kojim pokušavamo uspostaviti volontersko tržište ugljičnog dioksida. Svi smo svjesni klimatskih promjena i moramo raditi na očuvanju naše Zemlje za budućnost. Od tuda je i krenula ideja projekta i 'zarobljavanja' CO2 u poljoprivredi“, objasnila je.

Biljka usvaja od 20 do 40 kilograma CO2 tijekom svoje vegetacije

Direktivom Europske unije sve zemlje članice moraju smanjiti emisije CO2 za 55 posto do 2030. godine, a do 2050. moraju biti karbon-neutralne tj. zelene. Upravo pomoću volonterskog tržišta uspostavit će se trgovanja koja su poljoprivrednicima i poduzetnicima interesantna. "Kalkulatorima u sklopu projekta izračunavamo početnu količinu koju svaki poljoprivrednik može 'zarobiti' i koliki potencijal za to 'zarobljavanje' imaju na svojim poljoprivrednim površinama. Uz stručne preporuke i savjete u proizvodnji, 'zarobljavaju' ugljični dioksid koji zatim stavljaju na tržište i na njemu zarađuju“, istaknula je Dević.

GECO2 projekt namjerava intervenirati kroz multilateralni pristup na način da oporavi sposobnost i poveća prilagodljivost na klimatske promjene na način da uspostavi regionalni sustav za monitoring, koji prikuplja podatke o otpornosti, emisijama i apsorpciji stakleničkih plinova uvodeći te promovirajući inovativne politike i tehnike za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena.  

Inovativna ideja GECO 2 projekta je povezati ove hitne mjere sa stvaranjem, na prekograničnoj i međunarodnoj razini, dobrovoljnog ugljičnog tržišta, sposobnog da okolišne mjere budu održive i u ekonomskom pogledu.

Koje biljke saditi i kako obrađivati zemlju                      

Proces 'zarobljavanja' CO2 sasvim je prirodan i ne zahtijeva posebne tehnologije. Djelovanjem u poljoprivredi, sadnjom biljaka, u njima se apsorbira i tako se 'zarobljava'. "Istraživanja su pokazala da neke biljke to rade brže, efikasnije i u većim količinama od ostalih, pa mi sada educiramo poljoprivrednike koje biljke trebaju saditi i na koji način ih obrađivati kako bi povećali 'zarobljavanje'. Na taj će način moći sebi osigurati veće količine koje će moći staviti na burzu“, kazala je Dević.

Svaki poljoprivrednik uključen u projekt dobit će analizu svog gospodarstva s izračunom koliko sada zarobljavaju i koliko ga mogu "zarobiti".

Projekt je trenutno na volonterskoj razini, iako se od njegovog početka do danas razvila spomenuta EU Uredba te se kreće u smjeru njezine obvezatne primjene kroz nekoliko godina.

U trešnjiku na 26.000 stabala 48.000 eura

Na području Zadarske županije postoji veliki interes za projekt od strane poljoprivrednika. Iako postoji velika neiskoristivost poljoprivrednog zemljišta, oni koji ga obrađuju, to rade na stručan način. Primjerice, uz urod s 26 tisuća stabala trešanja iz najvećeg hrvatskog i jednog od najvećih trešnjika u Europi, onog u Ninskim Stanovima, dodatnu zaradu bi vlasniku mogli donijeti i listovi na stablima koji apsorbiraju ugljikov dioksid.

"Biljka usvaja od 20 do 40 kilograma CO2 tijekom svoje vegetacije. Kad se uspostavi burza mogli bi dodatno zaraditi prodajući onaj koji je biljka zarobila", rekao je stručni voditelj nasada trešanja, Ninski Stanovi Marino Mikić.

Računica je jednostavna: Ako je, kao što reče Vrdoljak cijena tonena burzi u mjesec i pol dana narasla s 53 na 63 eura trešnjik u Nininskim stanovima koji na 40 hektara ima 26.000 stabala  i na njima odgovarajuću količinu zelene mase, može zarobiti 800 tona CO2. Ako ga proda po cijeni od 60-ak eura, dodatno će uprihoditi više od 48.000 tisuća eura.

Otkako je održana radionica, telefon im ne prestaje zvoniti

No, to je zasad samo kalkulacija. Uz trešnjik u Ninskim Stanovima za sudjelovanje u projektu GECO2 javilo se 137 poljoprivrednih gospodarstava, a njih 28 odabrano je za nastavak pilot aktivnosti.

"Ukupni rezultati istraživanja bit će predstavljeni na kraju projekta jer je potrebno provesti još cijeli niz aktivnosti", kaže Ivana Dević.

Radi se uglavnom o većim površinama gdje su već izvršena uzorkovanja tla. Uzorak tla se uzima na dubini od 30 do 50 cm potom šalje u laboratorij na ispitivanja, podaci se unose u kalkulator koji dalje izračunava količine “zarobljenog” CO2. Dionica neće biti ispod 20 eura. "To je najniža cijena", kaže voditeljica i poručuje: Projektom se želi dokazati kako je moguće izračunati CO2 zarobljen u poljoprivredi te da postoji tržište za isto.

Krajnji cilj: dekarbonizirana Zemlja. I, što još reći nego - podržimo novo održivo!


Tagovi

Projekt GECO2 Zarobljavanje ugljičnog dioksida Volonterska burza AGRRA Ivana Dević Direktiva EU Ivan Vrdoljak


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani, nekaj mi je napalo ružmarin koji stoji na lođi cijelo vrijeme (već drugu godinu), nisam sigurna dal su uši ili pepelnica od previše zalijevanja? Na svaki način trebam riješiti taj problem pa sam planirala obrezati sve do korijena... Više [+]