Davor Martinović: Nadamo se da će iza ove krizne, za vinare poteći slađe godine

U vinariju Terra Madre investirano je preko 20 milijuna kuna i baš kada se uloženo konačno počelo vraćati, jedan je virus sve zaustavio. Mali broj posjeta turista, još uvijek zatvorena vrata mnogih vodećih hotela i restorana, uzimaju ozbiljan danak u prodaji vina.

"Nažalost, posljedice pandemije najviše će se odraziti upravo na vinski sektor. Situacija je već sada jako teška. Dolazak posjetitelja u vinariju je na oko 10 posto od broja dolazaka koje smo imali u ovo vrijeme, prošle, 2019. godine. Kao direktna posljedica novonastale situacije i prodaja vina je na znatno nižoj razini jer neki od vodećih hotela i restorana još uvijek nisu otvorili svoja vrata“, kaže nam Davor Martinović, jedan od trojice vlasnika poznate vinarije.

Sa svoja dva prijatelja, Damirom Dominikovićem i Stipom Dominikovićem, već gotovo tri desetljeća vodi tvrtku Poljopromet iz Metkovića, u kojoj su zaposlili pedesetak ljudi. U zajedničkoj vinariji zapošljavaju još šest radnika, a po potrebi, u vrijeme rezidbe, pljevidbe i berbe, angažiraju i sezonce.

No, dobra vijest, u moru sumornih prognoza, je to da se ove godine u vinogradima očekuje sjajan urod. "Urod će, ne bude li nekih nepovoljnih vremenskih utjecaja, ove sezone biti odličan, a očekujemo i izvrsnu kvalitetu“, naglašava.

Ekološki uzgoj vinove loze 

Vinarija smještena u Komarni, najmlađem vinogorju u nas, koje se nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, inače se bavi ekološkom proizvodnjom u koju ulažu i sredstva Programa ruralnog razvoja. Naime, korisnici su IAKS mjere 11 odnosno podmjere 11.2. "Plaćanja za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja", ali i mjere 13 "Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima". 

"Da, prijavili smo se i korisnici smo mjera 11 i 13 o kojima imamo pozitivno mišljenje. Sva sredstva pomažu i treba ih koristiti", kaže direktor vinarije i dodaje da su do sada putem brojnih natječaja 'povukli' cca 6 milijuna kuna. Većinom ipak iz takozvane Vinske omotnice.

"Izgradili smo modernu vinariju, povećali broj zaposlenika i osuvremenili proizvodnju. No, vezano uz Program ruralnog razvoja, moram naglasiti da su ta sredstva samo jedan dio od uloženog jer da biste dobili povrat novca iz EU fondova, obično morate investirati dvostruko ili čak tri puta više“, napominje dodajući da im je trenutno zanimljiva podmjera 6.4. "Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima" odnosno tip operacija 6.4.1. 

Inače, u posao s vinima trojica prijatelja dosad su utrošila oko 20 milijuna kuna iz različitih izvora, od kapitalnih ulaganja do Vinske omotnice.

Zemlja je pod koncesijom 50 godina, a 7 vlasnika vinograda čini Udruženje K7

Počeci nisu bili laki. Da bi "divlje“ tlo postalo pogodno za uzgoj vinove loze, teren, na kojem je bila šuma i makija, najprije je trebalo raskrčiti teškom mehanizacijom, a potom izravnati pa tek nakon detaljne pripreme tla, posaditi lozu. 

Krenulo se korak po korak. U tom vinogorju, koje je nastalo melioracijom krša, prva loza je zasađena 2008. godine, prva berba bila je 2011., a od 2013. vina s tog područja dobila su i ekološki znak.

Danas je ondje pod lozom čak 100 hektara te se proizvede pola milijuna boca vina. Nasadi vinarije Terra Madre prostiru se na gotovo 18 hektara, a vrijednost vinograda, koji daje 80.000 boca vina, je, prema gruboj procjeni, oko 4,5 milijuna eura.

Sama vinarija smještena je na 1.200 četvornih metara, od čega je 800 ispod zemlje, a u sklopu ostalih 400 četvornih metara, koji su iznad zemlje, nalazi se i vrhunska kušaonica. Budući da je vinarija izgrađena u sklopu vinograda, čim se ubere, grožđe odmah ide na preradu.

Da bi se od vrhunskog, ovosezonskog grožđa dobilo isto takvo vino, ono će godinu dana odležati u barrique bačvama od 500 litara te potom, još 12 mjeseci, u bocama.

Čak 90 posto nasada čine autohtone, dalmatinske sorte

Površina udaljena od prometnicana, a blizu mora i ušća Neretve, nije se nikada ranije obrađivala te se pokazala idealnom za uzgoj vinove loze na ekološki način. 

No, krševito i bezvodno područje, koje ima čak 2.600 sunčanih sati i 700 mm padalina godišnje, zahtijevalo je i sustav navodnjavanja, koji su vlasnici proveli prije nekoliko godina. I za male količine vode koje dobiva, loza im obilno vraća vrhunskom kvalitetom.

Čak 90 posto nasada čine autohtone, dalmatinske sorte. Među zastupljenim sortama 75 posto je plavac mali, po 10 posto pošip i syrah, dok 5 posto čine chardonnay i cabernnet. 

U obradi tla ne koriste herbicide, većina poslova odvija se ručno, tlo se tretira isključivo ekološkim, certificiranim gnojivima, a sama loza isključivo bakrom i sumporom.

Kupce za svoj Plavac mali, Pošip i Syrah, pronašli su i van Hrvatske

"U Hrvatskoj kupce pronalazimo putem HOREC kanala, vina plasiramo izravno u restorane ili putem distributera. Budući da na domaćem tržištu premium vina čine samo njegovih 10 posto, prodajemo ih i na inozemnim tržištima, u Švicarsku, Finsku, Njemačku i SAD“, kaže Davor Martinović, suvlasnik Terra Madre, jedne od sedam vinarija u Komarni koje, pod zajedničkim brendom K-7, izvoze u Sjedinjene Američke Države.

Do sada su izvezli 8.000 boca, vrijednosti između 60.000 i 70.000 dolara, a uz postojeća, otvaraju im se i neka nova tržišta, poput Crne Gore.

Iako se tržište za vrhunska vina širi, problema koji usporavaju poslovanje i koče razvoj, kako kažu, uvijek ima. "Na prvom mjestu popisa su problemi administrativne prirode, poput čekanja za stavljanje vina u promet i samog izdavanja rješenja. Nadalje, ono se tretira kao prehrambeni proizvod, što sa sobom nosi niz komplikacija, prilikom prodaje, obračunava se PDV od 25 posto, koji treba hitno smanjiti“, poručuje Martinović.

Iako ova godina ne obećava mnogo, kada je riječ o turizmu, u vinariji Terra Madre budućnost poslovanja i dalje vide upravo u razvoja turizma.

"Komarna je samo 70 km udaljena od Dubrovnika i isto toliko od Splita, do Neuma je 10 km, a do Međugorja 40 km. Korak naprijed vidimo u dovršetku Pelješkog mosta, a puno očekujemo i od vinske ceste, koja će povezati svih sedam vinarija na Komarni", kaže Martinović, nadajući se da će, iza krizne 2020., poteći neke slađe godine.