Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mljekarstvo i sirarstvo
  • 21.03.2014. 10:20

"Eko-sir Puđa" za obnovu stočnog fonda

Iako je nedavno krenula proizvodnja poznatog livanjskog sira u novoizgrađenoj modernoj sirani tvrtke "Eko-sir Puđa" u Čaporicama kraj Trilja, taj je proizvod već prepoznatljiv na širem domaćem i inozemnom tržištu, posebice u zemljama EU-a

  • 8.382
  • 478
  • 0

Dok putujete državnom prometnicom Trilj-Cista Provo-Imotski-Makarska rivijera i brzom cestom Čaporice-Bisko lako ćete uočiti natpis „Puđa Eko-sir“, istaknut na nedavno izgrađenom i moderno opremljenom gospodarskom objektu koji je niknuo u atraktivnoj radnoj zoni Čaporice usred krša dalmatinskog zaobalja nadomak Grada Trilja, autoceste Zagreb-Dugopolje-Šestanovac-Ravča-Nova Sela-Dubrovnik, rijeke Cetine. Riječ je o novoj mljekari i sirani obiteljske tvrtke „Puđa“, gdje se proizvode nadaleko čuveni vrhunski delikatesni livanjski sirevi prema staroj autohtonoj recepturi i geslu 'tradicija u suradnji s prirodom', dakako i zahtjevima suvremene tehnologije te standardima EU-a, koji su kvalitetom, okusom i aromom prepoznatljivi na širem domaćem i tržištima nekih razvijenih zapadnih zemalja. Stručnjaci tvrde kako ima sve odlike eko-proizvoda.

Proizvodnja livanjskog sira i u obiteljskom pogonu „Eko-sir Puđa“ u Čaporicama

Naime, tradicionalna receptura pripreme i postupka proizvodnje te delicije u obitelji Puđa redovito se prenosila na mlađe naraštaje, još od prije 40 godina kada su njezini stariji članovi, preci sadašnjih potomaka, pravili sir u skromnim uvjetima malog OPG-a.

Zrionica eko sira u sirani Puđa

Prije trinaest godina ta je obitelj otvorila modernu siranu u Golinjevu nadomak Livna, nastala kao rezultat mukotrpnog rada, odricanja, konstantnog ulaganja i obiteljske ljubavi prema djelatnosti. No unatoč postupnom uvođenju novih, suvremenih tehnologija i poboljšavanja te znatnog povećanja količine proizvoda, poznati proizvođač livanjskog sira, tvrtka „Eko-sir Puđa“ i danas njeguje proizvodnju te delicije na obiteljskoj tradicionalnoj recepturi i potvrđenim pravilima. U to smo se uvjerili ovih dana, kada smo posjetili modernu mljekaru i siranu u Čaporicama, s domaćinom razgledali i unutarnji dio objekta te se upoznali postupkom proizvodnje livanjskog sira, njegovim skladištenjem i transportiranjem do tržišta. Postali smo bogatiji za još jedno saznanje o tome kako su stočari, proizvođači mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda na obroncima Kamešnice, na južnoj i sjevernoj strani te planine, baš kao u ruralnim naseljima na rubovima tamošnjih kraških polja, uslijed zajedničkih interesa i životnih potreba, gdje je na zajedničkim pašnjacima paslo na tisuće goveda, ovaca i koza - oduvijek bili čvrsto vezani, oslanjajući se jedni na druge.

Uređaj za pasterizaciju mlijeka

Manje-više svi kažu kako je od davnina bila naglašena poveznica livanjskog i dalmatinskog područja, posebice s Cetinskim krajem, o čemu svjedoče duga i bogata tradicija, Gospin put izbjegličkog naroda s franjevcima iz Rame u Sinj i okolicu, trgovina, a sada u 21. st. i mliječni put i proizvodnja poznatog sira u Dalmaciju te gotovo zajednički pašnjaci na obroncima zajedničke planine Kamešnice. Očekuje se kako višestoljetna suradnja neće biti prekinuta administrativnim barijerama niti će biti trajno prekinut mliječni put i proizvodnja glasovitog livanjskog sira u smjeru Livno-Dalmacija, utemeljen na zajedničkoj, uzajamnoj potpori i naroda s obje strane Kamešnice. No, izgradnjom novog pogona odnosno proizvodnjom livanjskog sira, obitelj Puđa je svoj popularni i tako traženi proizvod itekako približila potrošačima iz dalmatinskog zaobalja te iz Splita i okolice, od kojih su mnogi nekoć često putovali u Livno baš radi kupnje te kvalitetne namirnice.

Pionir proizvodnje livanjskog sira - poznati stručnjak Andrija Milošević

U tvrtki „Eko-sir Puđa“ s ponosom ističu kako im je u proizvodnji sira puno pomogao sad pokojni Andrija Milošević, jedan od poznatih stručnjaka, koji je ostao zapamćen i kao direktor „Zdenke“ u Velikim Zdencima.

Kada za proizvodnju sira u mljekari Puđa

Ime tog vrsnog stručnjaka rado spominju i stanovnici na otoku Pagu, gdje se Milošević također potvrdio u proizvodnji glasovitog paškog sira, a bio je začetnik utemeljenja i Livanjske mljekare te pionir otkupa mlijeka i proizvodnje livanjskog sira. Vlasnik i aktualni direktor Tomislav Puđa podsjeća kako u Livnu ima već uhodanu proizvodnju vrhunskog sira ističući da se čuveni livanjski sir od srpnja protekle godine proizvodi i u novoizgrađenom pogonu u Čaporicima koji se nudi i na tržištu zemalja EU-a. Dodaje kako je nova sirana kapacitirana za preradu 10.000 litara kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka dnevno, gdje se proizvode i delikatesni sirevi po autohtonim, starim gotovo zaboravljenim receptima iz livanjskog kraja. Puđa naglašava kako se u obiteljskoj mljekari i sirani u Livnu godišnje proizvodi oko 40 tona različitih vrsta sira od kravljeg i ovčjeg mlijeka gdje je 25 stalno zaposlenih ljudi te da uz njih ima i više stotina kooperanata. Napominje da je do 1. srpnja protekle godine glavno tržište tvrtke „Eko-sir Puđa“ bilo samo u Hrvatskoj s distribucijskim centrom u Gradu Sinju.

Eko sir Puđa u predzrionici

Kako je Hrvatska od 1. srpnja 2013. postala punopravna članica Europske unije, nikako nismo željeli ostati samo s druge strane planine Kamešnice. Zato smo sagledali mliječne potencijale Splitsko-dalmatinske županije, posebice njeno zaobalje, uostalom kao i zaobalje Šibensko-kninske i Zadarske županije, te odlučili kako ćemo u gospodarskoj zoni „Čaporice“ izgraditi modernu siranu. Iskreno zahvaljujemo predsjedniku Hrvatske dr. Ivi Josipoviću što je otvorio taj naš proizvodni pogon, dakako i ministarstvima te ministrima poljoprivrede i gospodarstva na potpori i razumijevanju, naravno i Gradu Trilju i Splitsko-dalmatinskoj županiji koji su nam uvelike pomogli u realizaciji tog hvale vrijednog projekta. Naša nova sirana u radnoj zoni „Čaporice“ ima 1600 metara četvornih korisnog, odnosno radnog prostora na uređenoj parceli od oko 7.000 kvadrata. U njezinu izgradnju i opremu uložili smo ukupno više od 15 milijuna kuna, isključivo vlastitih sredstava te nešto na ime kredita banke“, upoznaje nas Tomislav Puđa, poduzetnik i direktor novoizgrađene sirane.

Tomislav Puđa i njegova djeca Stipe i Nike

On je nositelj tog zahtjevnog, ujedno i izazovno-korisnog projekta u proizvodnji eko-hrane, iznimno značajnog za ruralni razvoj gospodarski nerazvijenog triljskog područja i zapošljavanje ljudi iz tog kraja, kao i za dopunu seoskog turizma. Naime, obiteljska tvrtka „Eko-sir Puđa“ je svoj dugogodišnji kontinuitet u proizvodnji domaćeg livanjskog sira rezultirala izgradnjom i opremom modernog pogona 2001. godine u Golinjevu. Riječ je o sirani u kojoj se dnevno prerađuje 15.000 litara mlijeka i proizvodi livanjski eko-sir te više vrsta polu-tvrdih sireva, primjerice svježi domaći sir, sir trapist, pa sir u kombinaciji s maslinovim uljem, začinskim i ljekovitim biljkama s obronaka planine Kamešnice - za šire domaće i tržište ne samo više europskih zemalja, gdje je sada zaposleno 25 ljudi.

Proizvodnja eko-sira prema staroj autohtonoj recepturi i standardima EU-a

Pretpostavljali smo da će se međunarodna granica između RH i BiH na Kamenskom zatvoriti za naše proizvode nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, odlučili smo se na izgradnju proizvodnog pogona odnosno naše obiteljske mljekare i sirane u gospodarskoj zoni „Čaporice“ gdje se sada nalazimo.

Zrionica eko sira

Računali smo kako će ovo područje biti u sastavu Europske unije gdje ćemo ubuduće moći proizvoditi sireve u svom pogonu te svojim proizvodima i dalje biti nazočni na širem tržištu. Na ovu lokaciju smo se odlučili i uslijed blizine netom izgrađene moderne autoceste kojim, primjerice na njemačko tržište, možemo doći tek za četiri sata vožnje od naše sirane u Čaporicama, pa brzom cestom do Biska na udaljenosti nekih četiri kilometra. Morate znati da u Njemačkoj i sada živi puno naših iseljenika, ljudi koji su već dulje vrijeme zaposleni u toj zemlji, koji su sa svojim prijateljima i znancima kupci naših proizvoda. I kad god dolaze na godišnji odmor, bilo to u Dalmaciju ili u livanjsko-kupreški kraj, te na područje Općine Tomislavgrada, svaki put kupe dosta naših sireva te ih odnose u inozemstvo. Ovdje smo došli kako bismo se više približili moru i turističkim destinacijama, pretpostavljajući kako će biti i više turista, naravno i kupaca, nakon što je izgrađen i u promet pušten tunel sv. Ilije kroz Biokovo, od Rastovca do Basta. Iskreno rečeno ujedno nas je nosila i ideja kako bismo mogli bolje unovčili svoje proizvode odnosno uložena sredstva i mukotrpni rad“, računa Tomislav Puđa, ističući:

Otvaranje moderne sirane u Čaporicama

Evo, sad smo svojim proizvodima nazočni i na tržištu Austrije, Norveške, Njemačke, Švicarske. Doduše u nešto manjim količinama, ali smo i dodatno zadovoljni što širimo tržište u zapadno-europskim razvijenim zemljama što nam je također bio cilj. Shvatili smo kako je bitno započeti, polako se otvarati tržištu EU-a, po mogućnosti i šire. Pozorno pratimo zanimanje kupaca za naše proizvode na novom tržištu, odnosno kako ga prihvaćaju tamošnji kupci, a zatim ćemo pomalo, postupno povećavati količinu proizvodnje sira. Do sada smo zadovoljni količinom proizvoda, prodajom i poslovnim rezultatima, jer se projekt naše nove sirane ostvaruje kako je to i predviđeno. I uvjeti su nam od prvog dana, što se pak tiče plaćanja za prodaju izvozne robe, uredni, jako dobri, čime se ipak ne bismo mogli pohvaliti s domaćim tržištem. Naime, novci od prodanog sira u inozemstvu na naš račun legnu u roku od 15 dana pa možemo podmiriti svoje obveze. Nadamo se kako ćemo u budućnosti svoj sir znatno više prodavati na inozemnom tržištu. Jer, vrhunski livanjski sir iz sirane „Puđa“ je jedan od najboljih, najkvalitetnijih sireva ne samo na ovom području, ne samo što ima dugu tradiciju i što se radi prema starinskom receptu, nego je doista i ukusan; u čiju je proizvodnju ugrađeno i veliko iskustvo. Imamo i odličan stručni tim vanjskih suradnika koji su dugo u proizvodnji sireva te inih mliječnih proizvoda.“

Puđin livanjski sir i na tržištima Austrije, Norveške, Njemačke, Švedske

Vlasnik i direktor tvrtke Tomislav Puđa ukratko opisuje novi obiteljski pogon, „Naša nova mljekara i sirana je smještena u gospodarskoj zoni „Čaporice“ nadomak Grada Trilja i rijeke Cetine, u blizini modernih prometnica i hidroelektrana, nedaleko vjetro-parkova, turističkih destinacija, međudržavne granice u Kamenskom. Radna zona je osigurana svim mogućim infrastrukturnim sadržajima (voda, struja, telefon, kanalizacija, pročistač otpadnih voda što je itekako bitno) te možemo nesmetano raditi, proizvoditi, ostvarivati svoj plan. Ovdje je trenutno zaposleno 1l ljudi, pa u naša oba pogona imamo ukupno 36 zaposlenika. Naš je plan u konačnici da u sirani „Puđa“ u radnoj zoni Čaporice od 10.000 litara mlijeka dnevno podignemo nešto više od tone kravljeg, ovčjeg i kozjeg sira, odnosno te na tražene delicije, a cilj nam je i zaposliti više ljudi, veća zarada, širiti tržište i izvan granica EU-a. Uskoro kanimo zaposliti još najmanje 5-6 radnika u sirani „Čaporice“ no mi smo, što se pak tiče zapošljavanja ljudi s triljskog područja prema potpisanom ugovoru, već ispunili svoju obvezu“, tvrdi Tomislav Puđa, navodeći i probleme u poslu:

Kamensko - granični prijelaz između Hrvatske i BiH

Ipak nam trenutačno najveći problem predstavlja prikupljanje i otkup kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka. Otkupljujemo ga ne samo na području dalmatinskog zaobalja, nego i u Lici te smo izloženi i dodatnom trošku uslijed iznimno velike raštrkanosti odnosno razvučenosti terena. Što ćete, takva se situacija itekako održava na proizvodnju, kao i na poslovanje naše tvrtke „Eko-sir Puđa“. Bez obzira na kvalitetu naših proizvoda odnosno proizvodnju livanjskog sira, dodatni je problem što potrošači nemaju toliko novca za njegovu kupnju. Međutim, ohrabruje činjenica kako svaka kriza ima svoj početak, tijek i kraj. Ali to neće i ne može doći samo od sebe, takoreći preko noći, nego valja i dalje raditi, racionalno poslovati, biti ustrajan u svom poslu i čekati. To je i način kako se možemo izvući i iz dugogodišnje krize. Tako razmišljam na temelju dugogodišnjeg provjerenog obiteljskog iskustva kako samo mukotrpni rad, odricanja, ulaganja, upornost i strpljivo čekanje može donijeti tek željeni uspjeh, tim više što je sadašnje stanje kakvo je primjerice u našoj tvrtki, slično onom u cijeloj Hrvatskoj, a ponegdje i lošije, kao i u širem svijetu“, ocjenjuje Tomislav Puđa.

Tvrtka „Eko-sir Puđa“ - pokretač obnove stočnog fonda, značaj segment razvoja

Također je zanimljivo čuti koje mjesto tvrtka „Eko-sir Puđa“ ima u ruralnom razvoju, a njezini proizvodi u dopuni seoskog turizma, primjerice u poticanju razvoja dalmatinsko-zagorskog područja gdje djeluje i gdje se zapošljavanju mladi ljudi s triljskog kraja?

Aparat Latoskan

Ovdje se osjećam i kao pokretač oplemenjivanja onog što je počelo zamirati; znači obnova stočnog fonda - stada goveda, ovaca, koza - i proizvodnje mesa, mlijeka, sira; dakako i motor obnove demografske slike okolnih sela i zaselaka u dalmatinskom zaobalju - u zagorskom dijelu Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije. U širem kontekstu poticanje poljoprivrednog razvoja i proizvodnja zdrave hrane, onoga što je zamrlo na spomenutim područjima tijekom teške dugotrajne gospodarske krize, a prije toga tijekom Domovinskog rata i poraća. Iako je naša tvrtka, odnosno mljekara i sirana, tek kotačić, ipak značajan segment u razvoju ovog kraja u odnosu na projekte koji bi se ovdje mogli pokrenuti. Zasad se ipak ponosimo svime što smo ovdje napravili, iako je to naš skromni doprinos, ne samo u zapošljavanju novih ljudi, nego i u proizvodnji eko-hrane u zaleđu Splita i okolnih primorskih gradova“, iskreno će Puđa.

Sve govori kako su proizvodi tvrtke „Eko-sir Puđa“ itekako cijenjeni, čiji se livanjski sir radi od kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka što ga svakodnevno daju krave, ovce i koze koje pasu isključivo u čistoj prirodi, na pašnjacima obronaka Kamešnice, u podnožju s obje strane te planine, dakako i inih susjednih planina i brda u dalmatinsko-livanjskom zaleđu. Zato se i ne treba čuditi što su njezini sirevi izvrsne kvalitete, ukusni i mirisni jer je to, opetujmo, rezultat i stručne proizvodnje prema starim, autohtonim receptima predaka sadašnjih potomaka Puđa, sačuvanih i drvenim škrinjama njihovih baka i djedova, prabaka i pradjedova.

Unutarnji detalj mljekare Puđa

Ova naša sirana i njezini proizvodi su velika stvar za razvoj ovog kraja i agroturizam, no značenje pogona je i u tome da se ljudima, posjetiteljima, poslovnim prijateljima, hodočasnicima na potezu Sinj-Imotski-Međugorje, dakako Split i Makarska rivijera, ima što ponuditi tijekom njihove stanke, kratkog odmora. Bilo bi idealno kad bi se ovdje podigla i 'kuća livanjskog sira' za što ima dostatno prostora, uz ine uvjete, u kojoj bismo izložili sve vrste sireva, kao i neke detalje o početku rada i razvoju naše tvrtke, posebice postupku proizvodnje sira - nekad i sada. Ideja je zanimljiva i korisna ne samo za turizam, nego i predstavljanje svih vrsta livanjskog sira u 21. stoljeću, koja bi se mogla lako ostvariti uz potporu resornih ministarstava, Splitsko-dalmatinske županije, Trilja, grada na Cetini, dakako i Europske unije. Našu novu siranu u Čaporicama otvorio je hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović 15. srpnja 2013. godine, a pri tome su ga simbolično poduprla moja djeca - kći Nika i sin Stipe. Tek osam dana poslije, točnije 23. srpnja, u našu novu mljekaru odnosno siranu dopremljeno je prvih 380 litara mlijeka za proizvodnju livanjskog sira, prvog takvog eko-proizvoda nadomak dalmatinskih plaža i turističkih destinacija u Splitu i okolici, te na Makarskoj rivijeri i Omišu, a to smo mlijeko otkupili od stočara iz Tijarice, Kamenskog, i Dalmatinskog Otoka“, podsjeća Puđa, naglašavajući:

Sirana Puđa u Čaporicama dnevno prerađuje 3500 litara domaćeg eko-mlijeka

Sada dnevno otkupljujemo 3.500 litara kravljeg mlijeka od 25 proizvođača s područja Cetinskog kraja, iz sela na južnoj sunčanoj strani planine Kamešnice. To je mlijeko, po ocjeni stručnjaka, gotovo iste kvalitete kao i ono s livanjskog područja, jer je gotovo iz istih čistih brdskih pašnjaka. Naime, dio mlijeka se prikuplja od malih OPG-ova sa sjeverozapadnog dijela Imotskog kraja (Studenaca, Aržana), s drniškog područja, odnosno iz sela u zaleđu Šibensko-kninske županije pa do Korenice i Vojnića - sve s brdsko-planinskih predjela Hrvatske i BiH. Upravo počinje laktacija ovaca i koza pa računamo na otkup novih 1.500 litara ovčjeg i na tisuću litara kozjeg mlijeka. Tako ćemo od 1. travnja ove godine na raspolaganju, hvala Bogu, imati više od 6.000 litara mlijeka, te u našoj proizvodnji kravljeg, ovčjeg i kozjeg sira računamo na oko 200 tona godišnje“, računa Tomislav Punđa.

Kaže kako se cijena kupljenog mlijeka, prema kojoj isplaćuje proizvođačima, kreće od 2,5 do 3,10 kuna po litri. Dakako, sve ovisi o kvaliteti, udaljenosti proizvođača i količini mlijeka koja se otkupljuje. Primjerice, mlijeko koje otkupljuje u Korenici, Puđa plaća 2,5 kune za litru, računajući kako ga to isto mlijeko uslijed troškova u konačnici stoji kao i otkupljeno mlijeko iz okolice Sinja gdje se malim OPG-ovima i farmerima plaća tri kune. Puđa tvrdi kako svim proizvođačima od kojih otkupljuje mlijeko, a njih je 120, sve količine te zdrave tekućine iz prethodnog mjeseca isplati najdalje do 5. u narednom mjesecu.

Do sada smo u kooperantsku proizvodnju uložili oko 3 milijuna kuna, a tim novcem smo financirali poboljšanje uvjeta blaga u njihovim štalama, nabavku muzilica, laktofriza, naravno i kupnju junica, ovca i koza. Trenutačno imamo oko 120 kooperanata, malih OPG-ova, a uskoro će ih biti još više. Dvojici seljaka smo nedavno kupili i dva stada od po 50-60 koza. Očekujemo kako bi naši kooperanti od junica iz vlastita uzgoja u idućoj godini trebali povećati dodatnu proizvodnju mlijeka barem oko 20 posto, ali nam na to moramo čekati, najmanje 5-6 mjeseci. Također računamo i na ine proizvođače, naše nove kooperante, kojima ćemo ponuditi svoje mlijeko. Uslijed proizvodnje sira u novom pogonu u zoni „Čaporice“ do danas nismo smanjili proizvodnju iste robe u Livnu. Naprotiv, za naše proizvode smo potražili nova tržišta u Crnoj Gori i Srbiji. Nastojimo da naše obje mljekare i sirane surađuju te da se dopunjuju, što bi bilo prirodno s obzrom na djelatnost i uvjete, ciljeve i zadatke. Ocjenjujemo kako je novo-uspostavljena međudržavna tvrda granica na međunarodnom graničnom prijelazu u Kamenskom između Hrvatske odnosno EU-a te BiH, gdje je zabranjen promet svim proizvodima animalnog podrijetla poput mesa, mlijeka, sira i jaja, ipak neprirodna barijera. Priželjkujemo kako će se na tom prijelazu ponovno uspostaviti promet mlijeka i sira, nadajući se kako na to nećemo dugo čekati“, priželjkuje Tomislav Puđa.

Svi priželjkuju ponovni promet mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda na Kamenskom

Usput tek podsjetimo na minule godine kada je obitelj Puđa osmislila svoj projekt u proizvodnji livanjskog sira i krenula na njegovu realizaciju. Priča o tome je vezana za pokojnog Stipu Puđa i njegovu suprugu Anu, supružnike koji su iz sretnog braka na svijet donijeli kćerku i tri sina. Naime, u drugoj polovici minulog stoljeća kad je na tisuće Livnjaka krenulo na rad u Njemačku, bio je i Stipe Puđa kako bi svojoj obitelji osigurao bolju egzistenciju. Kažu kako je u rodnom Golinjevu imao dosta zemlje, nešto blaga, uglavnom muznih krava. Ali mu je prva zadaća bila kako podići i školovati djecu. Stipe se odlučio na proizvodnju livanjskog eko-sira po starim autohtonim receptima, kakav se oduvijek radio u njegovu kraju. No, njegovi su proizvodi bili ubrzo prepoznatljivi na tržištu te su plijenili pozornost kupaca - kvalitetom, ukusom, aromom. Upućeni ističu kako sira nije mogao toliko proizvesti, koliko ga je mogao prodati. No, Anina i Stipina djeca su brzo stasala u krilu obiteljske ljubavi, a kad su narasla otvorili su prodavaonicu. Potom se, nažalost, dogodila prometna nezgoda u kojoj je Stipe završio tragično, čije su se riječi i poruke trajno utkale u memoriju njegove djece.

Moderna sirana tvrtke Eko-sir Puđa

Otac nam je uvijek govorio kako bi trebalo izgraditi kakvu mljekaru, malu siranu. Te njegove riječi nikako nismo mogli zaboraviti. Očevu želju smo u početku donekle ispunili tako što smo malu mljekaru improvizirali u prostoru prodavaonice i odatle smo krenuli dalje. Prije trinaest godina u Golinjevu smo izgradili i opremili jednu, a 2013. još jednu modernu siranu u gospodarskoj zoni „Čaporice“ kod Trilja. Tako sada imamo dvije suvremene obiteljske sirane, a iz potonje u Cetinskom kraju upravo se sprema 'juriš' naših proizvoda na tržišta razvijenih zapadnih zemalja, odnosno Europske unije gdje se također kanimo potvrditi svojim proizvodom - poznatim livanjskim sirom“, najavljuje Tomislav Puđa, vlasnik i direktor tvrtki „Puđa sir“ u Livnu te „Eko-sir Puđa“ u Čaporicama, dok predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Dalmacije Ivan Putnik poručuje:

„Juriš“ livanjskog sira iz Puđine sirane na tržišta razvijenijih zapadnih zemalja

Današnja situacija za nas mljekare na ovom području nije loša. Lani smo dobili iznimno značajnog otkupljivača mlijeka u obiteljskoj tvrtki „Eko-sir Puđa“, koji uredno plaća preuzeto mlijeko, a cijena se kreće od 2 do 3 kune za litru, ovisno kvaliteti i udaljenosti, dok isplata bude od prvog do trećeg u mjesecu. Šteta je što taj otkupljivač prije došao na naše područje, no on je ionako spasio proizvođače mlijeka zaustavivši zatvaranje štala i gašenje OPG-ova.“


Tagovi

Ekoproizvodnja Puđin eko-sir Eko sir Puđa Stočni fond Stipe Puđa Tomislav Puđa Otkupna cijena Kooperanti Livanjski sir Trilj Čaporice Prirodni pašnjaci Andrija Milošević Inozemno tržište Zapošljavanje Autohtona receptura Suvremena tehnolog

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]