Fantastična zimnica iz organske bašte Slavice Petrušić

Slavica Petrušić iz Kotor Varoša se prije osam godina opredjelila za organsku poljoprivredu i uzgajanje povrća koje traži dosta rada i znanja, bez upotrebe pesticida i sintetskih đubriva. Imanje se nalazi u selu Maslovare na 520 metara nadmorske visine.

Bašta u skladu s prirodom

Na imanju uzgaja različite vrste i sorte povrća: paprike, paradajz, niske i visoke mahune, bijeli luk, crveni luk, cveklu, mrkvu, zelenu salatu, grah, krompir, kupus, blitvu, krastavce, kelerabu i drugo povrće.

"Ne proizvodim na klasičan način, koristim se tehnikom združenih usjeva povrća sa cvijećem, ljekovitim i začinskim biljem kao što su neven, kadifica, bosiok i druge vrste. Ovakva sjetva se obavlja u cilju zavaravanja štetočina i smanjenja pojave oboljenja. Između luka posadim paprike, grah, mrkvu, kupus. Bašta izgleda zanimljivo i stalno se mijenja.  Na početku dominira luk, a negdje iza polovine godine bašta odjednom promijeni izgled. Tako imam duplu korist od zemljišta, jer nakon vađenja luka ne ostaje prazan prostor“,  kaže Slavica.

Sve što je u bašti posađeno ima dvostruku ulogu, a Slavica nam je otkrila: "Luk u toku rasta štiti mrkvu od mrkvine muhe, a mrkva njega od lukove muhe. Bosiok, neven i kadifica imaju intenzivan miris koji zbunjuje nametnike da ne mogu prepoznati biljku koju bi inače napali.“

Supstrat za sjetvu Slavica pravi sama. Za pripremu koristi ovčiji stajnjak od ovaca koje uzgaja, a koji nakon sazrijevanja kalifornijske gliste prerade u glistenjak. Taj glistenjak u  određenom omjeru miješa sa baštenskom zemljom i pijeskom. Preostali glistenjak koristi za dodavanje pri sadnji povrća. U toku godine prihranjuje povrće sa tečnim đubrivom od koprive, preslice i gaveza, a često pripremi i kompostni čaj.

Na ovaj način je zaokružila proizvodnju u svojoj organskoj bašti i sve od uzgajanja, njege bilja i prerade plodova povrća u zimnicu se odvija u skladu s prirodom.

Moto koji Slavicu vodi u bavljenju organskom poljoprivredom: "Čuvajmo našu zemlju, jer je nismo naslijedili od predaka već pozajmili od potomaka“.

Uzgaja stare sorte povrća

Slavica je zaljubljenik satrih sorti povrća i drugog bilja. Veliku pažnju posvećuje proširenju svoje kolekcije i čuvanju sjemena.

Prednost daje starim sortama, koje se prenose s koljena na koljeno, koje za razliku od novih hibridnih sorti koje su dobre samo za tu sezonu zadržavaju svoje osobine i otpornost na bolesti i štetočine.

"Ove godine krenula sam sa proizvodnjom 25 sorti paprike i preko 30 sorti paradajza.  Sve su to starinske sorte koje sam nabavljala iz cijelog svijeta i dobijala u razmjeni sa zaljubljenicima organskog vrtlarenja. Sama proizvodim rasad povrća po principima organske poljoprivrede. Rasad proizveden na ovakav način se pokazao otporniji, a biljke su rodnije, manje oboljevaju i otpornije su na napade štetočina“, pohvalila nam se Slavica.

Uvjerila se u hranu iz organske bašte

"Najviše sam se uvjerila u snagu zdrave ishrane nakon što je mom mužu otkriven rak limfnih čvorova IV stepen i uz Božiju pomoć, liječnike i zdravu ishranu od nekoliko tumorskih izraslina veličine dječije šake na plućima sada imamo samo gorke uspomene. Uspio je primiti 10 hemoterapija bez pogoršanja krvne slike, dok je drugim pacijetima do pogoršanja dolazilo od prve terapije. Zato se hranite zdravo, jer bolje je trošiti na hranu nego na lijekove.“

Zimnica za divljenje

Osim što uzgaja različite vrste povrća Slavica i veliki dio plodova iz bašte preradi u zimnicu. Tragajući za zdravom zimnicom odlučila je da sama počne sa pripremom raznovrsne zimnice. Povrće od kojeg priprema zimnicu je iz njene bašte i samo tako je sigurna da je zaista u teglama najbolje povrće pripremljeno bez dodavanja aditiva, konzervanasa.

Od paprika priprema razne salate, ajvar, lovačku salatu, sataraš koji pakuje u tegle i crvenu papriku u senfu. Prošle godine prvi put je sadila blagi feferon i pokazao se odličan. Ove godine pored nekoliko vrsta blagih feferona uzgajaće nekoliko sorti ljutih čili paprika. Od paradajza pravi sos paradajz, a od zelenog paradajza je 2017. godine prvi put pravila kompot i slatko kojim se naročito oduševila. Ostatak zelenog paradajza završi u turšiji. Uzgaja krastavce salatare i kornišone. Ukus kiselih kornišona koju su uzgojeni u organskoj bašti i pripremljeni bez hemijskih dodataka je oduševio sve koji su ih probali.

Slavica priprema i razne sokove od voća i drugog bilja. Sokove priprema od pojedinačnog voća, ali i od raznih kombinacija. Njenoj porodici i prijateljima se posebno sviđa kašasti sok od jabuke, mrkve i cvekle, a sve pohvale poberu i sokovi od koprive, zove i razni voćni sokovi, posebno sokovi od starih sorti voća.

Ne zaostaje ni slatka zimnica, a Slavica nam je otkrila da  pravi marmeladu od mrkve i tikve koja je odlična za pripremu štrudle i punjena peciva.

Pored zimnice priprema izuzetno dekorativne pogače, a više o Salvici i njenom radu možete pronaći na njenoj FB stranici.

Organsku proizvodnju prate i problemi

Nije lako organizovati organsku proizvodnju, jer traži dosta ulaganja i rada. Proizvodnju prate brojni problemi, a najveći predstavljaju niske temperature pri proizvodnji rasada koje bi Slavica riješila nabavkom kalolifera ili nekog sistema grijanja. Za sada nema dovoljno finansijskih sredstava da to realizuje.

Tokom ljeta problem su visoke temperature koje rješava malčiranjem bašte, jer se tako višestruko smanjuje potreba za vodom. Malč dodatno rashlađuje korijen i u donjem dijelu se pretvarati u kompost te dodatno hraniti zemlju koja postaje rastresita. Ukoliko bi nabavila mašinu za sjeckanje malča sav biorazgradivi otpad bi završio u bašti kao kompost.