Kao prvi partnerski susret u sklopu projekta Sjeme za budućnost (Seeds for the future), članovi Udruge ZMAG obišli su Knjižnicu sjemenske baštine u Rytonu blizu Birminghama u Velikoj Britaniji.
Kao prvi partnerski susret u sklopu projekta Sjeme za budućnost (Seeds for the future), od 15.5.-16.5.2014. članovi Udruge ZMAG obišli su Knjižnicu sjemenske baštine (Heritage seed library) u Rytonu blizu Birminghama u Velikoj Britaniji, kao i njihove suradnike i proizvođače. "Bilo je ludo, a kako bi drukčije", kažu iz ZMAG-a. "Puno toga smo naučili, napravili hrpu krasnih sličica i što je još važnije, okupili vrlo zanimljiv tim sjemenara iz Hrvatske." Pročitajte priču i uživajte u galeriji slika engleskih parkova šarolikog povrća.
Kakva je to knjižnica koja umjesto stranica knjiga na svojim policama drži sjemenke!? Pa, u najmanju ruku vrlo posebna. Kad čovjek bolje razmisli, logika je jasna - sjeme predstavlja našu baštinu kao naslijeđe onih 10.000 godina razvitka poljoprivrede i kao takvo, ono nije ničije vlasništvo i može se samo posuditi. Zbog svih pritisaka, što zakonodavstva, što snažnog industrijskog lobija ljudi su gotovo izgubili naviku čuvanja sjemena u vlastitom vrtu, a genetska raznolikost je vrlo ugrožena, iako upravo o njoj ovisi opstanak čovječanstva. "Za članarinu od 15 funti godišnje u ovoj knjižnici dobijete šest paketića sjemena lokalnih sorata ili sorata iz raznih krajeva Europe koje možete slobodno dalje širiti, dijeliti sa susjedima i prijateljima i čuvati u svom vrtu. Uz sjeme naravno dobivate i upute kako da ga uzgojite, možete sudjelovati na radionicama, pročitati časopis, sudjelovati na razmjenama sjemena i dr. Isto tako poželjno je da vodite evidenciju i zabilješke kako su se biljke razvijale, da li su ih napadale neke bolesti ili štetnici i kako ste zadovoljni plodovima.
Mnogima je to vrlo interesantan hobi, a najveća motivacija je uzgajanje raznolikosti, povrća neobičnih boja i oblika, sorata koje su starije od vaše bake, možda i prabake, došljaka iz raznih zemalja Europe raznolikih okusa i pogodnosti za razne namjene. Ima naravno i onih koji razumiju važnost rada jedne ovakve organizacije ali nemaju mogućnost da sami uzgajaju sjeme. U vrtu radi niz volontera, a mnogo je i onih koji jednostavno podupiru rad donacijama."
Svatko tko je sam razmišljao o ideji pokretanja sličnog modela, prije ili kasnije došao je do pitanja kako kroz takvu jednu knjižnicu okupiti ljude koje će stvarno marljivo i s voljom razmnožavati i paziti na sve one bitne detalje selekcije, čuvanja sortne čistoće, zdravlja biljaka, koji neće na razmjenu donijeti staro i bolesno sjeme. Knjižnica sjemenske baštine zbog toga ima različite kategorije članstva. Od onih koji su samo članovi ne očekuje se da vraćaju sjeme koje bi se dijelilo dalje jer bi bilo nemoguće kontrolirati njegovu kvalitetu. Sjeme koje knjižnica nudi uzgaja se uglavnom u njihovom vrtu, gdje ga razmnožavaju zaposlenici udruge ili u vrtovima njihovih suradnika. Oko 180 naprednijih vrtlara, volontera uzgaja sjeme jednostavnih kultura (samooplodnih, jednogodišnjih), a nekolicina vrtlarskih stručnjaka uzgaja u svojim vrtovima one kompliciranije.
Garden Organic ima oko četiri ha zemlje za uzgoj sjemena i edukaciju. Jedan dio je otvoren za posjetitelje i uređen kao pravi engleski park, a ostatak čine gredice na otvorenom, staklenici i polituneli gdje regeneriraju kolekciju. Posebnu pažnju pridaju zdravom, humusom bogatom tlu jer je ono osnova zdravlja biljaka koje na njemu rastu. Kolekcija ukupno ima oko 1.200 uzoraka, od toga oko 800 raznih vrsta i sorata povrća te cvijeće, začinsko i ljekovito bilje. Svaki uzorak treba regenerirati barem svake desete godine, a neke vrste koje brzo gube klijavost (luk, mrkva) i češće. Često se desi da u jednoj godini treba regenerirati nekoliko sorata koje se međusobno križaju pa ih uzgajaju unutar izolacijskih kaveza izrađenih od guste mreže, dovoljno prozračne ali neprobojne za kukce (svojevrsna biljna kontracepcija). Da bi se unutar kaveza biljke oprašile, ipak su potrebni kukci ali oni koji ostaju unutar kaveza cijelo vrijeme cvatnje. Tu su se najbolje pokazale muhe čiji se crvići prodaju u svakom ribolovnom dućanu. Bolji oprašivači bile bi dakako pčele, ali za njih bi takvo ograničavanje kretanja i boravak izvan košnice dulje vrijeme bilo užasavajuće. Trenutno rade pokuse sa solitarnim pčelama gradeći posvuda njihova skloništa.
Zdravo, zrelo sjeme nakon skupljanja ide u sobu za čišćenje, gdje se najprije čisti ručno na sitima ili kroz stroj za doradu. Druga stanica je soba za sušenje gdje se osuši na 20 posto vlage i zatim hladna komora gdje se čuva na 10-12°C. Prije nego dođe na police knjižnice i u ruke korisnika, prolazi još i test klijavosti prema profesionalnoj metodi u inkubatoru izrađenom od starog frižidera koji održava ravnomjernu temperaturu. Cijeli taj postupak daje jamstvo kvalitete sjemena kako uzgajivači ne bi bili razočarani.
Među suradnicima Knjižnice sjemenarske baštine, jako zanimljive primjere pokazalo je još nekoliko organizacija i proizvođača. Dio sjemena iz kolekcije proizvode na svojoj organskoj farmi Gill i George Browning. Na 32 ha ovo gospodarstvo zaokružilo je cijeli permakulturni krug od održivog kućanstva, kuće sa zelenim krovom, bazenom s južne strane, solarnim panelima i kolektorima, biljnim pročistačem sivih voda iz čijeg se 5 m dubokog jezera natapaju sve površine za uzgoj povrća do velikih voćnjaka starih sorata visokostablašica i pašnjaka s tradicijskim pasminama krava i ovaca. Bračni par sve poslove obavlja samostalno i sve proizvode prodaje na gospodarstvu ili lokalno, u maloprodaji.
Brockwell bake bavi se uzgojem i promoviranjem tradicijskih sorata žitarica. Sve žitarice koje su uzgajane prije „zelene revolucije“ odlikuju se visokim rastom i skromnim zahtjevima. Kao takve su danas gotovo izbačene sa sortnih lista jer ne zadovoljavaju DUS i VCU testove (test različitosti, ujednačenosti i stabilnosti i test pogodnosti za uzgoj - onaj konvencionalni, naravno). Naprotiv, uzgoj ovakvih žitarica pokazao se odličnim u specifičnim uvjetima, ali i za dobivanje posebno kvalitetnog brašna, svojstava koja su u konvencionalnoj proizvodnji žrtvovana na račun visokog prinosa. Udruga organizira regeneriranje kolekcije na poljima, radi niz edukacijskih aktivnosti u školama. Vodi radionice pečenja kruha od „pravog“ brašna i s kiselim tijestom objašnjavajući temeljnu ideju zdrave proizvodnje i konzumacija pekarskih proizvoda - kvalitetne sorte, način mljevenja koji zadržava sve hranjive sastojke i pravilnu fermentaciju kako bi žitarice bile probavljive i zdrave, kako bi bile prava hrana, a ne samo ispuna za želudac.
Real seeds je mala obiteljska kompanija za proizvodnju slobodno oprašujućih (open polinated) sorata povrća. Sve je počelo od mladog para i njihove želje da kroz samofinanciranje prodajom sjemena osiguraju prihode za život, a ujedno i spase domaće sorte od nestajanja. Danas kompanija ima šest zaposlenih i razvila se u pravi mali biznis. Suprotno uobičajenim marketinškim idejama, jako ih ljuti kad se ljudi vraćaju iz godine u godinu i kupuju njihovo sjeme. Proizvodnju ne planiraju širiti da ne izgube na kvaliteti i temeljnoj ideji jer glavni cilj, kako ga oni vide, nije da prodaju nego da osiguraju sjeme s kojim početnici mogu pokrenuti svoju priču i postati čuvari genetske raznolikosti.
Slično ali ipak različito, Warwick Genetic Resources Unit, Centar za usjeve u Warwicku predstavlja profesionalnu banku gena. Njihov uzgoj nije organski, ali prati sve zahtjeve znanstvenog pristupa kultiviranom bilju i njihovim divljim srodnicima. Sjeme se suši na 5 posto vlažnosti i čuva zaleđeno na -20°C kako bi trajalo desetljećima. Posebno su ponosni na ogromnu kolekciju salata, mrkve i kupusnjača.
Projekt Sjeme za budućnost Agencije za mobilnost i programe EU, zamišljen je kao strateško partnerstvo među organizacijama koje se bave očuvanjem baštine genetske raznolikosti kultiviranog bilja kako bi kroz razmjenu iskustva unaprijedili metode rada i učinkovitije čuvali i razvijali našu sjemenarsku baštinu. Službeno, pored ZMAG-a kao nositelja projekta, u partnerstvo su uključeni Garden Organic iz Engleske, DDOIR iz Poljske i GAIA iz Portugala. "Iz formalnih razloga propustili smo prvi susret u Poljskoj tako da je za nas ovo bio početak projektnih aktivnosti, a putem je otpala i Austrijska organizacija Arche Noah s kojom ipak održavamo suradnju i posjećujemo ih kroz druge programe. Sljedeći je na redu Portugal, a na proljeće iduće godine red je na nama da budemo domaćini. Kroz ovo putovanje okupili smo tim predstavnika raznih udruga (ne i svih), među najaktivnijima u Hrvatskoj na tom području - Udruga za biosjemenarstvo, Varaždin, Gea, Sisak, Živa Zemlja, Nova Gradiška, Parkticipacija, Zagreb i naravno ZMAG. Kroz iduće aktivnosti planiramo okupiti i druge organizacije koliko ćemo biti u mogućnosti. Na taj način se planiramo umrežiti kako bi podržali jedni druge i ojačali cijeli ovaj pokret kod nas. Velika razmjena sjemena i obilazak naših imanja na proljeće 2015. bila bi prva aktivnost na kojoj bi svi zajednički radili."
Tagovi
Autorica
