Humati smanjuju upotrebu mineralnih gnojiva i pesticida - kako se primjenjuju?

Humati su natrijeve i kalijeve soli huminskih kiselina (huminske i fulvo kiseline) koje nastaju u zemljištu kao rezultat razgradnje biotvari kroz biološke aktivnosti mikroorganizama. Sastavni su dio humusa. Dobivaju se iz treseta, ugljena ili sapropela (mulj od ostataka organske tvari) u procesu ekstrakcije. Nakon toga se čiste od nečistoća, otopina se neutralizira i pripremaju se tekući humati ili granule.

Iako ih mnogi smatraju gnojivima, humati su prvenstveno prirodni stimulansi rasta biljaka koji djeluju na nekoliko načina. Vrše akumulaciju biljnih hraniva, poboljšavaju kvalitetu, vodno-zračne osobine i strukturu zemljišta, formiraju boju i djeluju na pH reakciju zemljišta, prevode hraniva u oblike koji su pristupačni za biljke te ju sprečavaju da usvaja otrovne tvari. Istraživanja su pokazala da na njih djeluju poput stimulativnih hormona. Predstavljaju univerzalno sredstvo koje povećava imunitet biljaka i njihov odgovor na stresne situacije. Njihovom primjenom one postaju veće, obojenije, daju veći urod i kvalitetnije plodove.

Mogu se miješati sa svim vrstama gnojiva osim onih bogatih fosforom i kalcijem s kojima stvaraju spojeve koja su teško topiva. Ako ih odvojeno koristite, dobro je napraviti razmak od tri do četiri dana između primjene.

Upotreba humata

Zbog svih ovih dobrobiti, proizvodi na bazi huminskih kiselina su pronašli svoje mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji. Tekuća sredstva se primjenjuju za tretiranje sjemena, u rasadničarskoj proizvodnji, u plastenicima i na otvorenom za zalijevanje i tretiranje biljaka. U plasteničkoj proizvodnji imaju veći učinak. Primjena se obavlja dva do tri puta u sezoni. Biljke koje su njima tretirane normaliziraju metaboličke procese u stanicama i povećavaju sintezu proteina.

Sjeme potopljeno u humate ima bolju klijavost, a iznikle mlade biljčice su jače. Kod sadnje na stalno mjesto njihova primjena osigurava bolje ukorjenjivanje, povećava se potencijal rasta i smanjuje stres od presađivanja.

Njihovom primjenom smanjuje se količina mineralnih gnojiva za 20 do 30 posto, a isto vrijedi i kada su u pitanju pesticidi. Zbog poboljšanog imuniteta i otpornosti biljaka, primjenjuje se 30 posto manje zaštitnih sredstava. S druge strane, povećavaju njihovu produktivnost od 25 do 30 posto. Plodovi imaju duži rok trajanja.

Brojne su prednosti korištenja biostimulansa - kako ih odabrati?

Paprika, rajčica, patlidžan, tikve, kupusnjače, mrkva, cikla, luk te jagode su vrste koje odlično reagiraju na njihovu primjenu.

Priprema otopine

Otopina se priprema ovisno od oblika sredstva koje može biti granulirano (praškasto) ili tekuće i uputstva na pakiranju. Granulirani se najčešće otapaju u 10l tople vode čija je temperatura oko 26ºC. Obično se dodaje 5 do 6g humata. Sve se dobro promiješa i može se čuvati do sedam dana. Najbolje je da pročitate uputstvo kako bi pripremili optimalnu otopinu.

U njega potapamo sjeme povrća kako bi povećali njegovu klijavost. Rajčica se drži potopljena tri dana, kupus dva, a ostalo povrće jedan dan. Gomolji krumpira se prije sadnje potapaju na 12h, a reznice biljaka prije ukorjenjivanja na 24h.

Kod upotrebe za prskanje otopina se ostavi jedan do dva dana da se ustabili te se dobro procijedi kako ne bi došlo do začepljenja dizni.