Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ekološka proizvodnja
  • 01.03.2018. 16:30

I dalje se držimo mišljenja "što je radio moj otac, moj djed, radit ću i ja"

I dalje smo preskloni ratarskim kulturama iako ekološka proizvodnja povrća, poput šparoga, donosi daleko veći profit, čulo se na skupu o ekološkom uzgoju u Vinkovcima.

  • 1.137
  • 141
  • 0

Ekološki pristup proizvodnji povrća s posebnim osvrtom na višegodišnju kulturu šparoga bio je tema sastanka kojem se u Vinkovcima na poziv vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića odazvalo tridesetak proizvođača te kulture s namjerom da se upoznaju s potrebnim uvjetima za ekološku proizvodnju te steknu neka nova znanja koja bi im koristila u ekološkom uzgoju, ukoliko se za njega odluče.

A da se ekološkom proizvodnjom nije jednostavno baviti potvrđuje I činjenica da se na području Vukovarsko-srijemske županije takvi proizvođači mogu prebrojati na prste jedne ruke. Jedan od razloga takvom stanju je slaba povezanost proizvođača te relativno visoki troškovi koje nameće ekološki uzgoj, moglo se čuti na skupu. Ali, rješenja postoje i za te probleme, smatra predsjednica Katedre za pedologiju I primjenjenu mikrobiologiju Poljoprivrednog fakultata Sveučilišta u Osijeku prof. dr. sc. Suzana Kristek.

Premali da se nosimo s velikima; spas u ekološkoj proizvodnji

Hrvatska je mala zemlja ali ima vrlo kvalitetna tla. Upravo zato što smo mali ne možemo biti konkurentni s ratarskim pa čak ni s industrijskim kulturama u odnosu na velike države te se jedino kao opcija nameće uzgoj povrća, a ekološki vid proizvodnje osim što čuva okoliš, dostavlja nam na stol I zdravu hranu koju u Europi rijetko može proizvoditi. Naime, velike zemlje pout Njemčake, Španjolske, Velike Britanije I drugih su toliko degradirale svoja tla pretjeranim unosom mineralnih gnojiva I kemijskih pesticida da oni zdravu hranu ne mogu proizvoditi”, kaže ta znanstvenica.

Po njezinim riječima, s druge strane poticaji kod ekološke poljoprivrede, uz osnovne poticaje, dosežu i do 1.000 eura po hektaru. “Mislim da je to priličan poticaj za naše poljoprivrednike posebice mlade da ostanu u svojoj zemlji i posvete se ekološkoj poljoprivredi”, smatra.

Na primjedbu kako je ekološka proizvodnja poprilično skupa I zahtjeva znatna ulaganja, odgovora kako je činjenica da na hrvatskom tržištu imano biofungicide, bioinsekticide i benefitne mikroorganizme koji potiču usvajanje hranjiva isključivo iz uvoza, što za posljedicu ima I visoke cijene. “Međutim, sada naš Poljoprivredni fakultet ima niz proizvoda koje plasira na tržiše, a cijene su dampinške u odnosu na uvozne proizvode, a tu su I profesori koji su spremni na licu mjesta riješiti svaki problem koji se pojavi”, poručila je Suzana Kristek.

Smatra kako je u Slavoniji još uvijek jak utjecaj naslijeđa tako da prevladava mišljenje tipa “ono što je radio moj otac, moj djed, radit ću i ja”, a što također negativno utječe na poljoprivrednike da se okrenu novim profitabilnijim kulturama.

Ozbiljnog ekološkog proizvođača gotovo nemoguće prepoznati

Drago mi je da i znanstvena struka potvrđuje ono što i mi zastupamo. Kod nas su presklonost ratarskim kulturama I tradicija još uvijek izuzetno snažni, a proizvođači raspolažu i s malo informacija. Pod povrćem u Vukovarsko-srijemskoj županiji je oko 1.000 hektara, ali u ekološkoj proizvodnji to je zanemarivo. Gotovo je nemoguće prepoznati I jednog ozbiljnog ekološkog proizvođača”, kaže pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.

Među onim rijetkim proizvođačima koji su zaintereseirani za ekološku proizvodnju je i Mirko Bošković, višegodišnji proizvođač šparoge koji kaže kako je sadašnja proizvodnja te kulture gotovo 90 posto već ekološka.

Šesti mjesec poslije prestanka branja šparoge odradimo zaštitu ali to su neka minimalna prskanja protiv korova koji nam je I najveći problem. Ostalo je sve ekološki čisto. Sve je čista motika”, navodi dodajući kako prijelazno razdoblje pri prelasku na ekološku proizvodnju traje tri godine nakon čega se dobija certifikat o ekološkoj proizvodnji.

Bošković procjenjuje kako bi cijena ekološki proizvedene šparoge na inozemnom tržištu bila i do 30 posto veća od sadašnje cijene te kulture, kojom je u najistočnijoj hrvatskoj županiji zasađeno oko 120 hektara poljoprivrednih površina.

Skup je pozdravio i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić zauzevši se za veće uključivanje poljoprivrednih proizvođača u proizvodnju povrtlarskih kultura kao I njihovo udruživanje u Agro-klaster koji je krajem prošle godine osnovan u Vinkovcima, a čiji su osnivači Vukovarsko-srijemska županija, općine Cerna, Vrbanja, Drenovci, Lovas i Stari Jankovci, osječki Poljoprivredni fakultet i Zadruga za proizvodnju voća i povrća "Vinkovačka šparoga".

Foto: Bigstockphoto/Dusan Zidar


Povezana biljna vrsta

Šparoga

Šparoga

Sinonim: Špargla | Engleski naziv: Asparagus | Latinski naziv: Asparagus officinalis L.

Šparoga je sezonsko povrće i njezini se izboji u priobalnom području beru u travnju i svibnju, a u kontinentalnom području u svibnju i lipnju.  U Europi se više cijeni bijela... Više [+]

Tagovi

Šparoga Ekološka proizvodnja Vukovarsko-srijemska županija Povrće


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.