Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Malčiranje
  • 25.11.2019. 15:00

I naši stari su štitili povrće u jesen - malčiranjem prije snijega

Malčiranje prije snježnih padavina ima višestruke pozitivne efekte na površinski sloj zemljišta na gredicama. Na proljeće ovaj sloj će biti rahliji, obogaćen hranivima i sa dovoljno rezervi vlage.

Foto: Depositphotos/zzzdim
  • 562
  • 72
  • 1

Za zimu i snijeg je potrebno pripremiti gredice i zaštiti biljke koje će prezimiti. Snijeg je dobar toplotni izolator, ali će povrtne vrste koje su već nikle lakše da podnesu niske temperature i hladne vjetrove. Prije nego što padne snijeg potrebno je iznikle biljke zaštiti debelim slojem malča.

Biljke i zemlja trebaju zaštitu

Zimske padavine i niske temperature dobro dođu svakoj bašti, jer će tokom zime zemlja da obnovi zalihe vode i da se popravi struktura zemljišta. Međutim, neke biljke će bolje da prezime ukoliko ih zaštitimo slojem malča.

Bijeli luk, mrkvu, peršun je potrebno malčirati. Nekada su naši stari bijeli luk malčirali suvom bujadi (paprati), a mi smo to zaboravili. Osim bujadi možemo koristiti suvo opalo lišće za malčiranje mrkve i bijelog luka. Peršun je dobro malčirati suvom travom, sijenom, ili iglicama od četinara.

Koje materijale koristiti za malčiranje?

Gredice koje su ostale prazne malčiramo kako bi zaštitili površinsi sloj zemlje. Ovaj sloj zemlje je izložen hladnim zimskim vjetrovima i golomrazici. Zbog toga dolazi do pada plodnosti površinskog sloja. Kako bi to spriječili i obogatili zemljište gole gredice malčiramo debelim slojem malča.

Malčiranje prije snijega

Kao malč materijal mogu nam poslužiti razni materijali: slama, sijeno od biljaka koje su pokošene prije stvaranja sjemena, opalo lišće, suvo lišće od povrća, piljevina, suva bujad, grančice sa suvim lišćem, grančice četinara (zavisno od biljne vrste i karakteristika zemljišta), karton, papir, kompost.

Sve što koristimo kao malč treba biti suvo. Materijali koji su vlažni, u fazi trulenja se ne koriste kao materijal za malčiranje. Ovakvi materijali mogu izazvati trulenje biljaka koje malčiramo.

Sloj malča treba da je najmanje 10cm debeo. Zemljište koje malčiramo treba biti bez korova.

Kvalitetan sloj malča štiti zemlju, ali propušta vazduh i kišu (vodu). Tako ćemo na proljeće imati  rahli površinski sloj zemljišta.

Iskusniji baštovani, koji imaju bašte bez kopanja, su već posijali žitarice koje će štiti zemljište, a na proljeće ovi usjevi će poslužiti kao zeleni malč.

Obrada tla - orati ili malčirati?

Malčiranje u plasteniku 

U plasteniku je potrebno izvršiti pregled, posebno armature, najlona, ventila za vodu i slično. Plastenik u kome nismo ništa posijali već bi trebao biti očišćen i pripremljen za sjevtu na proljeće. Ovakav plastenik je nabolje otkriti i najlon odložiti u skladište za sledeću sezonu (lako izvodljivo za amaterske baštovane).

Pripremljene gredice malčirati. Na ovaj način zemlja u gredicama će biti izložena zimskim padavinama i akumulirati dovoljno vlage, a zaštićena od negativnog djelovanja zimskih uslova.  Prije proljećne sjetve malč se ukloni sa gredice kako bi se površinski sloj što prije ugrijao i kako bi mogli započeti sjetvu. Poslije nicanja biljaka taj isti malč možemo vratiti na gredice.

Ukoliko smo u plasteniku već zasnovali proizvodnju potrebno je redovno pregledati usjev. Ovo je period kada se veoma često javljaju biljne bolesti i potrebno je reagovati čim primjetimo simptome. Najčešće se javljaju truleži, pepelnice.

Za uzgajivače ranog rasada sada je pravo vrijeme da nabave sve što im je potrebno i da se pripreme za sjetvu rasada. Manje su gužve i cijene u poljoprivrednim apotekama.


Tagovi

Malčiranje Malčiranje u jesen Malčiranje bijelog luka Uzgoj mrkve Uzgoj peršina


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.